Prema podacima istraživanja koje je obuhvatilo oko 1.670 sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2016. godine, pokazano je da je oko 40 odsto ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili su bili gojazni. Tjelesna masa je jedan od pokazatelja gojaznosti ali liječenje gojaznosti se odnosi na poboljšanje cjelokupnog zdravlja, a ne samo na gubitak težine, navodi Institut za javno zdravlje.
Gojaznost uzrokuju različiti faktori, uključujući biološke i genetske predispozicije, faktori iz porodičnog i društvenog okruženja, životne sredine, faktore koji se odnose na mentalno zdravlje, pristup „brzoj“ hrani, kao i drugi faktori, te nije uzrokovana nedostatkom volje kako se obično doživljava i u medijima interpretira.
Tema ovogodišnjeg Svijetskog dana borbe protiv gojaznosti ove godine je „Svi treba da djelujemo“, jer je rješavanje gojaznosti zajednička odgovornost.
“U tom smislu potrebno je više poštovanja prema ljudima koji žive sa gojaznošću; bolja briga o njima; smanjiti stigmu gojaznosti koja se odnosi na negativna ponašanja i stavove koji su usmjereni prema pojedincima jedino zbog svoje tjelesne mase; imati jasne i odvažne zdravstvene politike i sprovoditi konkretne akcije”, navode iz IJZ.
Smanjenje rizika od gojaznosti zahtijeva integrisani pristup različitih sektora, koji bi trebalo da poboljšaju dostupnost i pristup zdravoj hrani , smanje izloženost marketingu manje zdravih mogućnosti.
“Uvođenje politike i planskih rješenja koja unaprijeđuju urbano okruženje, sa zelenim prostorima i prostorima za šetnju koji će doprinijeti da fizička aktivnost bude dio svakodnevnog života ljudi. Razmatranje zdravlja u svim politikama, kako bi se osiguralo preduzimanje mjera u svim relevantnim sektorima od zdravlja, obrazovanja, medija i kulture do razvoja i socijalnih usluga”, navodi IJZ.
Dokazano je u svijetu da postoji diskriminacija osoba sa gojaznošću pri zapošljavanju, čak i po pitanju zarade, tako da je i to mjesto na kom treba djelovati u smislu podizanja svijesti i mijenjanja pristupa kako bi nestala takva vrsta diskriminacije.
“Zajedno treba da težimo ka srećnijem, zdravijem i dužem životu za sve”, navodi IJZ.
Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti kroz brojne aktivnosti: praćenje trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti koje je sproveo uz podršku SZO; učešće u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, kao što su : „Program mjera za za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Predlogom akcionog plana“ , „ Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“, „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima šećerima i solju“ (publikacije dostupne na sajtu https://www.ijzcg.me/me/publikacije); edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija kao što su djeca, mladi, trudnice, osobe sa hroničnim oboljenjima radom u ambulanti za pravilnu ishranu; saradnja sa vladinim i nevladinim sektorom u zajedničkom naporu kako bi se trend gojaznosti zaustavio i preokrenuo.