Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Regionalni susreti Teuta: Zuvdiji Hodžiću nagrada za ukupno djelo

U okviru programa manifestacije, u Baru, u Dvorcu Kralja Nikole, promovisana je knjiga poezije Esada Mekulija, koju je objavio Zavod za udžbenike i nastavna sredstava Podgorice, a prikazan je i dokumentarni film posvećen Mekulijevom životu i radu

Regionalni književni susreti “Teuta”, koji su počeli u Baru, zatim program nastavili u albanskom gradu Lješu, završeni su u Prizrenu uručivanjem nagrade književniku Zuvdiji Hodžiću.

Foto: Miraš Martinović

U okviru programa manifestacije, u Baru, u Dvorcu Kralja Nikole, promovisana je knjiga poezije Esada Mekulija, koju je objavio Zavod za udžbenike i nastavna sredstava Podgorice, a prikazan je i dokumentarni film posvećen Mekulijevom životu i radu.

Domaćin pjesničkog karavana, kojeg su činili književni stvaraoci iz Crne Gore, Albanije i Kosova, bio je alabanski grad Lješ, gdje je održan bogat program, u okviru kojeg i veče poznatog alabanskog pjesnika Visara Zhitija, koji je svojevremeno zbog poezije proveo šest godina u zatvoru, da bi kasnije u jednoj od demokratskih vlada Albanije, bio ministar kulture i ugledni diplomata.

U Prizrenu je održan i završni program manifestacije i uručena Regionalna književna nagrada “Teuta” Zudviji Hodžiću za ukupno djelo, a nagradu je uručio doskorašnji ambasdaor Kosova u Crnoj Gori Skender Durmiši.

Žiri je bio jednoglasan da ovo priznanje za 2019. godinu pripadne Hodžiću, a u obrazloženju se ističe da je Hodžić svojim pričama i romanima unio u crnogorsku književnost novi stvaralački postupak, koji ga čini piscem bez uzora i prethodnika, iako su sva tri romana tipski različita.

“Njegov prvi roman ‘Gusinjska godina’ istorična je naracija o sudbini muslimanskog stanovništva u vrijeme kada crnogorska država pripaja Plavsko-gusinjsku oblast. Taj susret sa ‘oslobodiocima’ druge vjere i nacije, iskušenja i stradanja kojima je bilo izloženo muslimansko stanovništvo, čine istorijsku osnovu Hodžićevog romana. Evociranje ovih događaja u književnom tekstu predstavlja njihovu prvu prezentaciju u crnogorskom javnom životu, a odnos crnogorskih vlasti prema muslimanima u ovim oblastima, posebno njihovo nasilno pokrštavanje, tek će kasnije postati tema istoriografske obrade i biti prihvaćeno kao nepobitna činjenica. Drugim romanom (‘Davidova zvijezda’) Hodžić se odriče istorijskih događaja kao izvorišta naracije, iako se i dalje bavi prostorom svog zavičaja, koji je ne samo na granici država već i na granici kulturoloških svjetova. I ovo ostvarenje se može smatrati ‘romanom o granici’, iako je riječ o različitom narativnom postupku u odnosu na ‘Gusinjsku godinu’. U ovom romanu kritičari su prepoznali čitav ‘mozak narativnih diskursa, umnožene pripovjedačke perspektive’, kao i postmodernistički model pripovijedanja. Najveći inovativni iskorak Hodžić je napravio trećim romanom (‘Svi moji’), u kome je opet upotrijebio nove metode književnog stvaranja. Mješavinom istorijskog i iskustvenog, dokumentarnog i imaginarnog, filozofskog i aforističnog, napisao je roman nove forme u crnogorskoj književnosti”, napominje se u obrazloženju žirija.

Kako se dodaje, svojim ukupnim stvaralaštvom Hodžić je, zajedno sa Ćamilom Sijarićem i Huseinom Bašićem, uticao da islamsko-orjentalni svijet Crne Gore postane vidljiviji u okviru crnogorske kulturne baštine i da unutar nje dobije svojstvo umjetničkog entiteta. Za svoj književni rad Hodžić je dobio najznačajnija državna priznanja: Trinastojulsku nagradu i nagradu “Miroslavljevo jevanđelje”. Član je CANU od 2011. godine

U okviru proigrama ovogodišnjih susreta promovisana je antologija “Alpske muze” u kojoj je zastupljena peozija pet dosadašnjih dobitnika: Jevrema Brkovića, Dritera Agolija, Miraša Martinovića, Ramiza Keljmendija i Moikoma Zeća.

IzvorRTCG

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve