Regionalne aktivistkinje i članice nevladinih organizacija iz preko 40 organizacija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore 17. januara su pozvale institucije koje su odgovorne za sprječavanje i suzbijanje svih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama da od 2022. rade svoj posao odgovorno i savjesno i da zaštite preživjele, hitno postupaju i adekvatno kazne počinioce jer svaki minut je važan, saopšteno je iz organizacije Anima – Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
“U okviru zajedničke akcije u tri države, u pet gradova, postavljen je pješčani sat ispred institucija kojima ovom akcijom poručujemo da neodgovorno rade svoj posao. Skulptura ima za cilj da služi kao simbolički podsjetnik i opomena da su institucije kojima se obraćaju žene odgovorne za živote žena, a da ženama ističe vrijeme”, navode u saopštenju.
Lokacije na kojima su postavlile skulpture su: Beograd Ispred Tužilaštva – Lokacija, Katanićeva 15 gjde su podijeljeni i stikeri sa istim motivom; Vranje ispred Tužilaštva u Kralja Stefana Prvovenčanog 1, gjde su podijeljeni i stikeri sa istim motivom; Sarajevo ispred Parlamentarne skupštine BiH, na Trgu Bosne i Hercegovine 1; Podgorica ispred vrhovnog državnog Tužilaštva u ulici Slobode, gdje su podijeljeni i stikeri sa istim motivom; Nikšić ispred Centra za bezbjednost u ulici Ivana Milutinovića 6, dok su u Vlasotincu, Kotoru, Banja Luci i Mostaru podijelile stikere sa istom porukom.
“U 2021. godini, prema podacima prikupljenim iz medija, u Bosni i Hercegovini je ubijeno devet žena, dok je u Srbiji ubijeno 20, a u Crnoj Gori su ubijene dvije žene. Svjedokinje smo da je prethodna godina bila godina kada su žene progovorile o nasilju koje trpe. U januaru je slučaj zlostavljanja učenica iz prestižne škole Miroslava Aleksića pokrenuo regionalnu lavinu anonimnih ispovjesti pod #NisamTražila koji nam je ukazao na rasprostranjenost seksualnog nasilja nad ženama u neslućenim razmjerama. U februaru su žene progovorile o ginekološko-akušerskom nasilju i načinu na koji smo tretirane u medicinskim ustanovama, dok je mart bio obilježen otkrivanjima Telegram grupa i nedozvoljenom dijeljenju privatnih fotografija, za koje se pokazalo da ne postoji adekvatan pravni odgovor. U aprilu je slučaj Palma otvorio pitanje trgovine ženama i djevojčicama u najvišim državnim vrhovima, dok su u junu ispovjesti bivših polaznica Petnice, prestižnog istraživačkog centra u Srbiji, pokazale da se zlostavljanje žena i djevojčica dešava u svim slojevima društva. Poslednji talas ispovjesti pod #NisamPrijavila je došao kao konačno otrježnjenje, jer je javnosti u cijelom regionu postalo bolno očigledno koliko sistem i institucije nisu tu za žene kada su im najpotrebniji. Žene ne vjeruju institucijama, a to se može promijeniti samo promjenom njihovog odnosa prema nama”, navele su u saopštenju.
Prema njihovim riječima, ratifikacijom Istanbulske konvencije, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina su se obavezale da neće učestvovati u bilo kom djelu nasilja nad ženama i da će osigurati da državne vlasti i dužnosnici, tijela, institucije i ostali subjekti koji postupaju u ime države djeluju u skladu s ovom obavezom.
“Države imaju dužnu pažnju da spriječe, istraže i kazne nasilje, a žrtvama da osiguraju naknadu štete. Naš zahtjev je da 2022. godina bude godina kad su institucije svojim radom zaslužile povjerenje žena jer su im vjerovale, zaštitile ih, spriječile ponavljanje nasilja i adekvatno kaznile počinioce”, zaključuju regionalne aktivistkinje.