– Izmjene i dopune zakona, koje se rade u radnim grupama Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, daleko su od finalne faze. Jedino su spremne radne verzije medijskih zakona, koje je pripremala Vlada i za koje se očekuju mišljenje međunarodnih organizacija i javne rasprave – kaže za Pobjedu Boris Raonić, izvršni direktor Građanske alijanse i pridruženi član Odbora.
Raonić je rekao da je „nesmotrena izjava predsjednika Skupštine Ivana Brajovića da je Privremeni odbor pripremio najveći dio izmjena i dopuna, doveo do intenziviranja rada u podgrupama“.
KAKO DO DIJALOGA
– Ali situacija je daleko od finalne faze. Zakoni, pogotovo oni za koje je potrebna dvotrećinska većina, sve i da jesu spremni, ništa ne bi značilo, jer je potrebno političko usaglašavanje, prije normiranja – istakao je Raonić. Prema njegovim riječima, ono što jeste urađeno je analiza uporedne prakse, formiranje stručnog tima za podršku i njihovo dodatno obrazovanje i uspostavljen sistem koordinacije.
– Sada je ključno kako doći do dijaloga koji bi trebalo da dovede do finalnog dogovora koji bi rezultirao izbornim procesom kojeg niko neće osporavati – dodao je Raonić.
Pridruženi član u Odboru iz akademske zajednice, prof. dr Đorđije Blažić, kazao je za Pobjedu da bi izmjene krovnog izbornog zakona – o izboru odbornika i poslanika, mogle biti završene do kraja jula. On je optimista da bi i drugi prijedlozi mogli biti završeni do kraja ovoga mjeseca.
– Najsloženiji posao je prve radne grupe koja se bavi zakonom o izboru odbornika i poslanika, i tu sam kao njen pridruženi član najupućeniji. Pogotovo posljednja dva-tri mjeseca gotovo svakodnevno smo radili na tom zakonu i očekujem da do kraja jula imamo nacrt izmjena tog zakona – rekao je Blažić.
RAZLIČITA MIŠLJENJA
On kaže da ima različitih mišljenja o pojedinim pitanjima.
– Saglasni smo u pojedinim pitanjima, a o nekima, opet, nemamo isti stav, pa se predlažu i alternativna rješenja – kazao je Blažić.
Prema njegovim riječima, i ostale radne grupe su u posljednje vrijeme intenzivirale rad.
– Imam informaciju da se i ostali zakoni privode kraju. Posljednjih dana intenzivno se radi, danas je zasijedala radna grupa pet, koja se bavi zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja – rekao je Blažić.
Blažić je kazao da je nužna promjena izbornog zakonodavstva, a to proizilazi, kako je rekao, i iz Izvještaja Evropske komisije gdje je jasno stavljeno do znanja da se mora raditi sveobuhvatnija reforma izbornog zakonodavstva. Izmjene izbornih zakona neće biti procesuirane Skupštini do kraja ovoga zasijedanja, pa će taj posao čekati jesen.
Iz DPSa najavljeno je da će zakonski prijedlozi u Odboru za reformu izbornog i drugog zakonodavstva biti finiširani do kraja ovoga mjeseca, ali ih neće procesuirati parlamentu već će biti dio političke platforme koja će biti ponuđena opoziciji. Izmjene svih planiranih zakona moraće biti završene do kraja godine, jer po zakonu u narednoj – koja je izborna godina, nije dozvoljeno mijenjati izborno zakonodavstvo.
ZATVORENA VRATA
Rad Odbora koji je 30. oktobra prošle godine formiran „u svrhu uspostavljanja dijaloga i jačanja izbornog povjerenja“, sveden je na, u posljednje vrijeme intenzivno, zasijedanje podgrupa koje se bave različitim zakonskim prijedlozima, i to bez opozicije koja bojkotuje to tijelo od 30. novembra prošle godine kada je Viši sud donio odluku o stavljanju u zatvor Nebojše Medojevića i Milana Kneževića.
To nije prvi put da radne grupe zasijedaju bez opozicionih predstavnika, ali jeste da su medijima potpuno zatvorena vrata. Iako je iz Odbora ranije najavljivano da će rad biti transparentan, izostaju zvanične informacije iz tog tijela o tome dokle se došlo u postupku izmjena zakona.
Podgrupe, kojih je ukupno sedam, sastaju se bez zvaničnih najava i bez prisustva novinara, pa je tako jedan od najvažnijih političkih zadataka – vraćanje povjerenja u izborni proces gotovo postao tajnovit. Odbor je do sada održao samo dvije sjednice -13. i 27. novembra.
Blažić: Žao mi je što nema opozicije u radnim grupama
– Žao mi je što opozicija ne učestvuje u radnim grupama, jer smatram da bi bio mnogo kvalitetniji rad i čuli bismo i drugačije prijedloge. Lično mislim da bi njihovo prisustvo bilo veoma korisno. Uostalom, oni će usvajati zakone, a ne mi koji nijesmo u parlamentu – kazao je Đorđije Blažić.
On je istakao da je, ipak, to njihovo pravo da odluče žele li da učestvuju u Odboru i radnim grupama. Blažić je podsjetio da se izborni zakon usvaja dvotrećinskom podrškom i da su glasovi opozicije neophodni za njegovo donošenje.
– Postupak ulaska u proceduru donošenja izbornog zakona ne može se sprovesti bez opozicije, jer se taj prijedlog ne može usvojiti bez njih. Ali niko nikoga ne može da natjera, oni imaju svoje razloge zbog kojih ne učestvuju u postupku, a vidjećemo šta će vrijeme donijeti. Možda će se oni uključiti u drugoj fazi kada budemo pripremali prijedlog zakona – kazao je Blažić.