Crna Gora mora biti spremna na mogućnost da ostane bez kvalitenog zdravstvenog kadra, jer je to slučaj i u razvijenim zemljama Evrope, kazao je za Dnevne novine dekan Medicinskog fakulteta Miodrag Radunović.
Prema njegovim riječima, trebalo bi osnažiti ulogu izabranog ljekara, a kako bi se Klinički centar rasteretio, neophodno je osnivanje regionalnih centara.
Komentarišući nedavno iznijete podatke Sindikata doktora medicine da je od 2014. godine javni zdravstveni sistem Crne Gore napustilo više od 120 ljekara, Radunović je kazao da je, prema njegovom saznanju, jedan dio njih radno angažovan u privatnom sektoru.
“Uglavnom, radi se o već dokazanim profesionalcima sa iskustvom, koji su procijenili da mogu na kvalitetniji način valorizovati svoj rad. Mlađe kolege, ili jedan dio njih, odlazak u veće inostrane centre, doživljava kao lični i profesionalni izazov, da se oproba u nekom drugom sistemu, gdje postoji mogućnost savladavanja novih tehnologija i znanja. Razgovarao sam sa nekim od njih i to im je bio osnovni motiv”, kazao je Radunović, za Dnevne novine.
Odlukom Ministarstva zdravlja, podsjeća on, u Mrežu zdravstvenih ustanova uključene su i privatne zdravstvene ustanove, za dio usluga koje nedostaju u javnom sistemu ili se na njih čeka.
“Upravo realizacijom te odluke građani nijesu zakinuti za kvalitetne usluge tih naših kolega, samo što ih ostvaruju u privatnim ustanovama koje imaju potpisan ugovor sa FZO. Mobilnosti ljekara i zdravstvenih radnika je bilo i biće. I danas u medijima imate plaćeni oglas Doma zdravlja u Ljubljani za prijem ljekara. Znam da je, nakon ulaska i Hrvatske u EU, dio specijalističkog kadra potražio uhljebljenje širom Evrope. Njima fali hirurga, kardiologa, internista, anesteziologa”, napominje Radunović.
Ipak, on ističe da je ono što je najvažnije i što predstavlja bogatstvo Crne Gore jesu humani resursi u zdravstvu.
“Shodno standardima danas u Crnoj Gori imamo 3,2 doktora na 1.000 stanovnika (tu su i kolege iz regiona koji imaju licencu Ljekarske komore Crne Gore). Imamo zavidan broj i kvalitet sestrinskog i fizioterapeutskog kadra. Danas svaka apoteka ima farmaceuta koji je za pultom u apoteci, na usluzi građanima, za razliku od jednog perioda kada je u Crnoj Gori bila samo njihova dokumentacija. Preko 350 mladih ljekara je na specijalizacijama. Apsorbcija i transfer znanja je moguć jedino učenjem, a uči se od najboljih. U okviru kontinuirane medicinske edukacije mnoge kolege se nalaze na prestižnim klinikama Evrope i regiona”, naveo je Radunović.