Nedjelja, 5 Februara, 2023
Rubrika:

Radulović: Potpuna blokada EU integracije Crne Gore; Vujović: Bojim se da će agonija potrajati

Radulović i Vujović, u svojstvu predsjednika Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije odnosno člana savjeta, u Vašingtonu sa direktoricom agencije Jelenom Perović učestvuju na Međunarodnoj konferenciji o borbi protiv korupcije - najvećem antikorupcijskom globalnom foruma na svijetu u organizaciji Transparensi internešenala.

Najbolje rješenje za izlazak iz trenutne krize u Crnoj Gori su vanredni parlamenarni izbori, što je preporuka i zapadnih partnera – Sjedinjenih Država i Evropske unije. Formiranjem stabilne i reformske vlade poslije izbora, Crna Gora bi mogla da sledeće godine napravi pomak u procesu evropskih integracija koji je trenutno u blokadi, ocijenili su u intervjuu za Glas Amerike predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović i predsjednik Centra za monitoring i istraživanje (CeMi) Zlatko Vujović, koji međutim ne vjeruje da će izbori biti skoro održani.

Radulović i Vujović, u svojstvu predsjednika Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije odnosno člana savjeta, u Vašingtonu sa direktoricom agencije Jelenom Perović učestvuju na Međunarodnoj konferenciji o borbi protiv korupcije – najvećem antikorupcijskom globalnom foruma na svijetu u organizaciji Transparensi internešenala.

Crnogorska delegacija na konferenciji učestvuje na poziv Stejt departmenta i Transparensi internešenala. Radulović ističe da je delegacija imala priliku da se upozna sa praksom različitih institucija, od kojih bi neke mogla da se primijene i u Crnoj Gori.

Posebno su značajna ona iskustva koja se tiču reformisanja ovakvih institucija jer, iako smo dosta toga uradili u Crnoj Gori, smatramo da imamo još puno posla i da na neki način obezbijedimo jednu dugoročnu stabilnost i nezavisnost ove institucije, i punu implementaciju svih njenih nadležnosti. Nadamo se da ćemo ta partnerstva koja smo ovdje započeli, kako sa međunarodnim partnerima, tako i sa američkim institucijama nadalje implementirati”, rekao je Radulović.

Glas AmerikeKorupcija se smatrala problemom i za vrijeme prošle, ali i sadašnje vlasti. Njegovo rešavanje jedno je od ključnih uslova za napredak Crne Gore u evropskim integracijama. Na borbi protiv korupcije insistiraju i Sjedinjene Države koje to smatraju jednim od ključnih američkih nacionalnih bezbjednosnih interesa. Šta je to što Crnu Goru sprečava da se time ozbiljnije pozabavi? Deklarativno svi to obećavaju, praksa je čini mi se nešto drugo…

Radulović: Nažalost, umjesto da dođe do cijelog niza reformi unutar institucionalnog sistema, u poslednjih nekoliko godina došlo je do opadanja moći institucija u Crnoj Gori, posebno onih koje su zadužene za borbu protiv korupcije. Nažalost, Agencija za sprječavanje korupcije je ostala usamljena u tome da izgrađuje i unapređuje svoje kapacitete i da izvrši reforme na najbolji mogući način. Mislili smo da će nas pratiti ostale institucije, ali se to nije desilo, prevashodno zato što se desio cijeli niz promjena u zakonodavnim okvirima, kao što je bio slučaj sa tužilačkim zakonima, koji su izglasani uprkos dobrim savjetima Venecijanske komisije. Situacija je takva kakva jeste i sa tužilaštvom i sudstvom, ali i sa policijom. Ukoliko se ozbiljno želi ići u borbu protiv korupcije na svim nivoima, posebno u onom represivnom dijelu borbe, te represivne institucije – policija, sudstvo i tužilaštvo – moraju da funkcionišu na mnogo većem nivou nego što je to danas. I nažalost, danas je to najveći problem Crne Gore.

Glas AmerikeParlamentarna većina optužuje Agenciju za sprječavanje korupcije da ne radi svoj posao, da je bliska prethodnoj vlasti, da nije istražila porijeklo imovine bivših i sadašnjih funkcionera, prije svega DPS-a. Kako komentarišete te optužbe? Da li Agencija istražuje te slučajeve?

Radulović: Trenutno smo najbolje ocijenjena institucija u oblasti 23 u Crnoj Gori, ali i u cijelom regionu. Sve pohvale smo dobili i od Grekoa, od naših prijatelja u Savjetu Evrope i siguran sam da te međunarodne institucije dobro paze šta smo mi do sada radili.

Glas AmerikeA šta je to što ste do sada postigli?

Radulović: To je kompletna reforma cijele institucije. I ono što smo do sada uradili, nažalost nije rezultiralo podizanjem određenog broja optužnica. Onog trenutka kada agencija ustanovi eventualni krivično djelo, po zakonu ne može dalje da preduzima aktivnosti već ih mora dati tužilaštvu. U slučaju agencije, cijeli niz procesa je pokrenut i cijeli niz slučajeva je predat državnom tužilaštvu, ali do sada – makar nismo o tome obaviješteni, a nismo ni vidjeli – da su se neki od tih slučajeva pomjerili makar ka okončanju procesa u tužilaštvu, na ovaj ili onaj način, ili ka eventualnom procesuiranju ka sudskim instancama. To zabrinjava. U partijskim strukturama ima određen broj ljudi koji su značajno napadali agenciju, ali se to najčešće poklapa sa onim ljudima koji su sami ili su njihovi najbliži članovi porodice bili pod ozbiljnim istragama, kako u agenciji, tako će uskoro biti i u tužilaštvu.

Glas AmerikeO kome je riječ, ako možemo govoriti o imenima?

Radulović: Da ne govorimo ovdje o imenima, prevashodno zato što su ti slučajevi još u toku. I bilo ko iz agencije, i ko konkretno radi na tim slučajevima nema pravo da govori o tome dok su ti slučajevi u toku. Nažalost, desio nam se upravo jedan takav napad od troje ljudi u parlamentu. Najžešći napad koji smo doživjeli, ne samo institucionalni, nego i vrlo lični, se desio upravo od ljudi čiji su članovi uže porodice predmet istraga ne samo agencije, nego su sada u ovom trenutku i predmet istraga tužilaštva. Određeni broj ljudi na političkim, i funkcijama u institucijama smatraju da je pravo ispod njih i da ne mogu da odgovaraju za ono što su uradili. Oni ili bliski članovi njihove familije. Neki ljudi koji bi trebalo da daju puni doprinos borbi protiv korupcije prethodnih godina su napravili niz prekršaja u tom smislu.

Glas AmerikeDa li je poslednje dvije godine ipak postignut napredak, kako to tvrdi premijer Dritan Abazović, imajući u vidu hapšenje bivše predsjednice Vrhovnog suda, zatim predsjednika Privrednog sude, bivše direktorica Plantaža? S druge strane, međutim, nastavljeno je partijsko zapošljanjanje na šta je ukazala i Evropska komisija…

Radulović: Voljeli bi smo da vidimo značajan proboj u oblasti borbe protiv korupcije, ali nažalost, u ovom trenutku, kao što sam već rekao, čini se da su mnogi slučajevi pokrenuti u sklopu određenih partijskih i političkih inicijativa, a mnogo manje u sklopu inicijativa opšteg doprinosa izgradnji vladavine prava i pravnog sistema i borbe protiv korupcije. To je ono što nas sve zabrinjava i što se sve češće čuje u međunarodnim krugovima, pa i ovdje u Vašingtonu, da su određene institucije suviše blizu povezane sa određenim partijskim strukturama. Umjesto da se neke prakse povezanosti između partijskih struktura i struktura u tužilaštvu i sudstvu prekinu nakon promjene vlasti došlo je do potpunog nazadovanja i do intenziviranja tih veza između partijskih struktura i struktura koje bi trebalo da se bave zaštitom prava.

Glas Amerike: Gospodine Vujoviću, vi ste član Savjeta, da li se dovoljno istraživalo ono što traži parlamentarna većina – porijeklo imovine bivših i sadašnjih funkcionera DPS-a?

Vujović: Treba napraviti granicu gdje počinje i gdje se završava posao agencije i gdje rad tužilaštva. Finansijske istrage nisu u nadležnosti Agencije za sprječavanje korupcije nego u nadležnosti tužilaštva tako da sve gdje bi se eventualno moglo zamjeriti da li u nekim slučajevima nisu sprovedene finansijske istrage – adresa za tako nešto je tužilaštvo. Bez obzira šta mislili politički, čini se da postoji strah kod onih koji danas donose odluke u državnim organima da mogu biti procesuirani, i to je čini mi se jedan od najsnažnijih instrumenta prevencije, da smatraju da će neko doći i kontrolisati ono što su radili.

U 30 godina vladavine DPS-a svi su vjerovali da do promjene neće doći, sad smo imali nekoliko vlada koje smo u kratkom vremenu promijenili i čini mi se da je Crna Gora za dvije i po godine stvorila istorije kao neke zemlje u 20 godina, što će uticati pozitivno na sve one koji će da razmisle dva puta da li će potpisati neki štetni ugovor. Pomenuli ste partijsko zapošljavanje, zloupotrebe državnih resursa… Ja kao neko ko pripada civilnom sektoru sam oštro kritikovao sa kolegama prakse tokom vremena vladavine DPS-a i postojala su očekivanja da će se promjenom vlasti stvari promijeniti.

Ono što se desilo je da mi svjedočimo sada jednoj legitimizaciji takvoga ponašanja, jer institucije su shvaćene kao plijen gde svako želi da dobije određeni procenat pozicija u upravnim odborima, a to je sve postalo društveno prihvatljivo, to se više ne krije, i više nemate da istražujete neke konkretne slučajeve i da ih na neki red flag, crvenu zastavicu, kažete ovo nije u redu, jer gotovo sve nije u redu, teže je naći neki dobar zakon i sprovedeni postupak nego nezakonit, i zato sudovi sada donose odluke protiv nezakonitog otpuštanja, nezakonitog zapšljavanja, imate brojne druge slučajeve tako da će tužilaštvo imati puno posla.

Novi specijalni državni tužilac je definitivno pod lupom jer je izabran na način da zakon koji je usvojen nije usaglašen sa preporukama Venecijanske komisije, postoji veliki uticaj politike na sami sastav tužilačkog savjeta, postoji sistemski konflikt interesa, ti advokati u najtežim krivičnim slučajevima gde su im suprostavljena strana tužioci odlučuju koji će tužioci biti izabrani kao dio tužilačkog savjeta, vi sad imate situaciju da je on pod lupom, i mora dokazati da će na isti način procesuirati i tretirati slučajeve kada govorimo o predstavnicima prethodne vlasti ali takođe i nove vlasti. I nekoliko tih slučajeva će definitivno obilježiti da li će njegov mandat biti uspješan ili neće.

Glas AmerikeSpecijalno državno tužilaštvo Crne Gore saopštilo je da je formiralo krivični predmet protiv više poslanika i bivših ministara Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj nezakonitom dodjelom stanova od 2016. do 2020, i zatražilo od parlamenta da se osumnjičenim poslanicima skine imunitet. Predmet je formiran po prijavi aktuelne vlade. Parlamentarna većina je to pozdravila, dok opozicija tvrdi da je riječ o političi motivisanom obračunu. Kako vi to vidite, i da li se agencija bavila slučajem dodjele stanova?

Radulović: 2019. smo već u toku vlade u kojoj je bio DPS dali incijativu za promjenu kompletnog zakonodavstva u toj oblasti zato što smo smatrali da takvo zakonodavstvo iako legalno, iako su te odluke donošene na bazi zakona, nisu bile u skladu sa moralnim principima svakako i dešavali su se teški propusti. Smatrali smo da treba da promijenimo makar zakonodavstvo. Počela je rad radna grupa u martu 2020, završena je iako su iz redova tadašnje vlade bili nezadovoljni ipak su u septembru usvojili sve te zaključke i svo kompletno izmijenjeno zakonodavstvo koje je potpuno uskratilo mogućnost za bilo kakve malverzacije ili manipulacije koje bi vodile nemoralnom korišćenju državnih sredstava.

Od tada smo poslali novom premijeru već u decembru Zdravku Krivokapiću inicijativu da se usvoji to zakonodavstvo, ništa se nije dešavalo, iako smo poslali novu urgenciju sve do kraja njegovog mandata se ništa nije desilo. Sa dolaskom novog premijera Abazovića i njemu smo poslali tu inicijaitvu, on jeste to prihvatio i to moramo priznati i odati mu tu priznanje, ali je umjesto donošenja novog zakonodavstva ukinuo samu tu odluku, što je možda i najbolje rešenje u tom trenutku sve dok eventualno se ne razmotri potpuno još jednom sva potreba za eventualnim donošenjem zakonodavstva i dodjelom takve vrste pomoći u budućnosti, ali svakako dobro je da je za sada ta odluka ukinuta. Agencija i Savjet da budem precizan, Savjet nije imao druge mogućnosti bez ove o kojima sam pričao da inicira te promjene, vidjećemo šta će se desiti sa tim slučajem, i koliko li će on dovesti na kraju do eventualnih sudskih razrešenja o kojima se govori, ali mi smo odmah prepoznali taj problem i odmah reagovali na to.

Ustavna i politička kriza

Glas Amerike: Korupcija nije jedini problem u Crnoj Gori koja se nalazi u dubokoj institucionalnoj i političkoj krizi. Nastavljaju se razgovori o njenom rešenju, prije svega o izboru sudija Ustavnog suda. Gospodine Vujoviću, da li očekujete bilo kakav dogovor i mogući kopromis, prije svega pristanak DPS-a da podrži jednog od kandidata za sudiju Ustavnog suda, nakon što su prethodno tražili da se cijeli proces vrati na početak?

Vujović: Šteta je što taj proces određivanja liste kandidata za sudije Ustavnog suda nije bio inkluzivan. Jer kada je na bazi preporuka Evropske unije promijenjeno naše ustavno zakonodavstsvo i uvedena obaveza da se biraju dvotrećinskom ili eventualno tropetinskom većinom, cilj je bio da se primora vlast da sarađuje sa opozicijom i napravi kompromis sa opozicijom. Jedan put su ta rešenja primjenjena, napravljen je kompromis tadašnje vladajuće koalicije predvođene DPS-om i dijela opozicionih partija, ali to nije bilo moguće kasnije, nije moguće ni sada kada je došlo do promjene vlasti.

Ali smisao te ustavne norme je kompromis, da se dvije strane – vlast i opozicija – dogovore oko kandidata da bi se izabrali kandidati sa integritetom. Ako vi isključite opoziciju, i tražite od njih da bezuslovno podrži kandidate vladajuće koalicije, onda je obesmišljena ta norma. No, ja bih volio da se dođe do određenog kompomisa, dobro je da se DPS otvorio ka tome i predložio promjene, mislim da ogroman broj građana – na šta ukazuju istraživanja javnog mnjenja – govore da građani žele vanredne izbore, da smatraju da je to jedino rešenje, naši svi zapadni partneri su poslali veoma jasnu poruku da rešenje treba tražiti kroz vanredne izbore.

Glas AmerikeA da li će to političke partije to poslušati?

Vujović: Partije vladajuće koalicije, te tri koalicije koje imaju 41 poslanika ne žele da idu na vanredne izbore iz jednog veoma jednostavnog i racionalnog razloga – a to je zato što je njihova podrška dramatično pala. Jedan ogroman broj birača je otišao – prema rezultatima lokalnih izbora a i istraživanjima javnoga mnjenja – ka Evropi sad. Evropa sad, kada govorimo o njihovom biračkom tijelu, 85-90% čine oni koji su glasali za neku od ove tri koalicije na prethodnim izborima, i oni jednostavno više neće imati moć kakvu imaju sad.

Možda čak političke partije kao URA, i ako pređu cenzus na narednim parlamentarnim izborima pod pretpostavkom da bi se održali sada, neće biti “decision-maker”, neće biti “game-changer” kako to voli aktuelni premijer da kaže, koji će imati priliku i poziciiju da odlučuju ko će formirati vladu. Sve su to situacije koje utiču da oni blokiraju taj proces, računaju da u ovom trenutku i interesi tih aktera nisu isti, recimo interes premijera i SNP-a je da ovakva vlada ostane do kraja mandata, iako joj je izglasano nepovjerenje. To je u parlamentarnim demokratijama nezamislivo da vlada kojoj je izglasano nepovjerenje odlučuje o tako ključnim stvarima a ne konsultuje apsolutno nekoga. Da ne govorimo da prema poslednjim istraživanjima SNP ima nešto iznad 1,5%, 1,6%, URA je nešto iznad cenzusa. Znači oni imaju nešto oko 5 posto a imaju 100% izvršne vlasti, to je prosto nezamislivo.

Glas AmerikeImajući u vidu te jasne preporuke Sjedinjenih Država i Evropske unije: prvo Ustavni sud, a zatim prijevremeni parlamentarni izbori, kakve su šanse da će oni biti održani i kada?

Vujović: Moramo priznati premijeru Abazoviću i parlamentarnoj većini da su veoma imuni na preporuke i sugestije zapadnih partnera, da ne kažemo da ih potpuno ignorišu. To se može vidjeti i u stavovima o mišljenju Venecijanske komisije, gdje su rekli da im ne pada na pamet da prihvate mišljenje komisije ukoliko je ono u suprotnosti sa njihovim političkim stavovima i interesima. Pošto dolazim iz NVO sektora, veoma često smo se trudili da, kada ne možemo da ubijedimo vladu – govorim sada o periodu vladavine DPS-a – u nužnost nekih promjena, onda smo to radili ubjeđujući naše zapadne partnere da utiču na našu vladu da se na agendi nametne neko značajno pitanje. Problem sada je što tog instrumenta više nema, zato što svako pitanje gdje imamo naše zapadne partnere koji traže da se to riješi, imamo odbijajući odgovor kada je riječ o našoj vladi.

Glas Amerike: Šta onda očekujete, kako vidite rasplet krize?

Vujović: Bojim se da ova agonija ne potraje još dugo odnosno siguran sam da će vladajuće partije pokušati da prolongiraju, pokušaće eventualno da prolongiraju do isteka mandata predjsednika Crne Gore. Ukoliko bi se izdržalo ovo stanje do isteka mandata – ne govorim čak ni o izboru novog predsjednika nego isteku mandata postojećeg – onda bi nadležnosti predsjednika preuzeo predsjednik Skupštine Crne Gore. I vjerujem da bi oni, ako sada ne mogu da izaberu novu vladu jer je to neustavno i otpor zapadnih partnera je izuzetno velik, da će pokušati da sačekaju da preuzme predsjednik skupštine koji bi dao mandat nekom njihovom kandidatu.

To znači da su njihove pozicije apsolutno u suprotnosti sa stavovima naših zapadnih partnera i bojim se da se Crna Gora vraća u devedesete godine jer je taj ignorantski odnos zaustavio proces evropskih integracija, izgubili smo priliku da u jednom skraćenom roku postanemo članica Evropske unije. Umjesto toga, predsjednik vlade je nametnuo neku agendu koja je apsolutno u suprotnosti sa agendom evropskih integracija.

Radulović: Evropska unija nam je široko otvorila vrata nakon izglasavanja 43. vlade. Definitivno je širom otvorila vrata i dala nam sve instrukcije šta treba da uradimo, koje domaće zadatke da obavimo, vezane i za sudski savjet, i za sudstvo, za izbor sudija, tužilačke zakone. Sve su to neke stvari koje smo imali praktično u agendi koje smo mogli da, za nekoliko mjeseci sa većinom od 49 poslanika riješimo. Tako da je ove jeseni bilo planirano potpuno intenziviranje procesa evropskih integracija. Šta se desilo? Žargonski rečeno, neko nam je stavio loptu na penaltik i sklonio golmana i rekao da pucamo samo. Nažalost, naš premijer je umjesto toga uzeo tu loptu, okrenuo se ka našem golu i zabio jedan jedan efektan autogol sa potpisivanjem tog sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Nažalost, nakon toga počinje apsolutna blokada procesa evropskih integracija. Dalje produbljivanje krize bi bio jedan ekser u proces evropskih integracija Crne Gore.

Glas Amerike: Crna Gora je znači propustila šansu za brži napredak ka EU?

Radulović: Biće jako teško pokrenuti proces ponovo. Vi apsolutno vidite da vlada i sve institucije i partije na vlasti pokazuju neodgovornost u smislu poštovanja prava, zakona, dobrih savjeta međunarodnih partnera. Sve ono što je rečeno, ništa od toga nije urađeno. Kada sve to saberete dobijate rezultat koji sada imamo – potpunu blokadu procesa evropskih integracija. Da li će se ona odblokirati zavisiće od toga da li će doći do jednog razumnog, racionalnog rešenja u nekoliko narednih dana ili nedelja i da li ćemo najzad otići tamo gdje bi trebalo da idemo – a to su legitimni demokratski izbori gdje bi se zaista moglo izaći iz jedne političke blokade na koju smo sada osuđeni.

Glas AmerikeGospodin Vujović je pesimista da će se to dogoditi. Da li ste i vi pesimista?

Radulović: Onog trenutka kada smo bili pred samim završetkom, pred samim vratima Evropske unije – jer da smo sve to uradili ove godine mi bi smo vjerovatno 2024. mogli da razgovaramo praktično o finalizaciji procesa…

Vujović: To je bilo obećanje.

Radulović: To je nešto što je bilo rečeno poprilično eksplicitno svim strukturama vlasti, ali sada više ne možemo da razgovaramo o tome, u ovoj godini zasigurno ne. Ali ako se dođe negdje do izbora, do stabilizacije, pravljenja neke nove reformske i stabilne vlade, onda možemo da pričamo da u toku 2023. godine, može doći do nekih pomaka.

Otvoreni Balkan i uticaj predsjednika Srbije

Glas Amerike: U zemlji postoje podjele i u pogledu pristupanja Otvorenom Balkanu, Spekuliše se i da bi premijer mogao da donese tu odluku. Da li vi očekujete da će se to dogoditi i kakve bi bile posljedice?

Vujović: Kada govorimo o vladajućoj većini, tri koalicije, ključnu kontrolu nad njima ima predsjednik Vučić. Direktno prema URA-i, njenom predsjedniku Abazoviću i Demokratskom frontu, a posredno preko Srpske pravoslavne crkve na Demokratsku Crnu Goru. Ako je on odlučio, a vjerujem da je odlučio da Crna Gora uđe u Otvoreni Balkan, onda mislim da nema nikakve dileme da li će to potpisati predsjednik vlade, posebno što pored URA-e, i SNP čini većinu, odnosno praktično cijelu vladu. I ne bi me iznenadilo, s obzirom na to da povlači poteze potpuno lišen opterećenja da je to vlada koja nema legimitet da donosi takve odluke jer joj je izglasano nepovjerenje u Skupštini Crne Gore. Ispuniće sve što mu se naloži iz Beograda.

Radulović: Lično sam razgovarao sa različitim predstavnicima vlasti, na različitim nivoima, da ukažem na negativne aspekte procesa Otvorenog Balkana i sve negativne posljedice za proces evropskih integracija Crne Gore. Međutim, nisam uspio da im to objasnim zato što je kod njih ipak dominantna jedna politička instrukcija. I to zabrinjava. Što se odluke vezane za interese Crne Gore ne donose u Crnoj Gori, donose se negdje drugo. Procesi vezani za Otvoreni Balkan nisu procesi koji donose dobro Crnoj Gori. Mogu donijeti dobro samo onima koji su ih inicirali, a to su predsjednik Rama i predsjednik Vučić.

Oni su otrgli taj proces regionalne saradnje, pokušavaju da ga stave potpuno pod kontrolom jer sve dok je bio u Berlinskom procesu, proces regionalne saradnje nije bio pod njihovom kontrolom i bio je nešto oko čega smo se svi u regionu složili. I sada iz Otvorenog Balkana uzimaju samo stvari koje im odgovaraju i pokušavaju da ih implementiraju, a čak ni to nisu uspjeli. Stvari o kojima su se oni sami dogovarali, između tri vlade, nisu uspjeli da implementiraju. I nisu pokazali nikakvu vrstu efikasnosti koja bi nam dala argumentaciju da bi Crna Gora trebalo da bude dio Otvorenog Balkana. To je pokazala studija same Vlade Crne Gore i bivše ministarke koja je podnijela ostavku upravo zato što su došli do istih saznanja. Premijer je to ignorisao. Da li će ići ka tome da zloupotrijebi svoju poziciju vlade u tehničkom mandatu koja ne može da donosi tako krucijalne odluke, to je možda nešto što će biti predmet istraga nekih drugih institucija.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najpopularniji
Inline Feedbacks
Pregedaj sve
Merlin
09.12.2022-08:06 08:06

A taman su mislili da vas prime u EU, kad ono međutim…Samo da vama nvo stručnjacima uskrate finansiranje, pa na belom hlebu da budete.