Situacija u Narodnom muzeju Crne Gore produkt je kontinuiranog, višegodišnjeg, neadekvatnog rada, kada je riječ o vođenju muzejske dokumentacije, koja je “žila kucavica” svakog organizovanog muzejskog sistema.
Zatečene probleme ne skrivamo, a na njihovom rješavanju svi zajedno permanentno radimo, u saradnji sa Državnom komisijom za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije i Ministarstvom kulture, kaže u razgovoru za Dnevne novine direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović.
Nakon skoro godinu rada Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije JU Narodni muzej Crne Gore završena su i na uvid Ministarstvu kulture predata dva izvještaja.
Nakon predaje prvog izvještaja, članovi komisije ocijenili su da je stanje u Narodnom “izuzetno loše”.
“O aktuelnoj situaciji u Narodnom muzeju govore i činjenice da se već mjesecima sprovodi vanredna revizija muzejskog materijala i muzejske dokumentacije (jer nije kada je trebalo sprovođena redovna revizija istog) i da je formirana, od Vlade Crne Gore, Državna komisija koja nadzire revizione procese u Narodnom muzeju”, kaže Miranović.
Ona ističe da rad Narodnog muzeja i komisije u najvećoj mjeri otežava dosadašnje loše vođenje muzejske dokumentacije.
“Nepravilno vođenje evidencija ne otežava samo rad Državne komisije, već i internih revizionih procesa, i uopšte cjelokupnog adekvatnog rada u Narodnom muzeju, jer se “u hodu” otkriva gdje se sve u okviru muzejskih jedinica nalazila i nalazi muzejska dokumentacija, koja bi trebalo da je pohranjena na jednom mjestu, u posebnoj službi Narodnog muzeja Službi muzejske dokumentacije. Takođe, ne treba prenebreći činjenicu, da je Državni muzej na Cetinju počeo sa radom 1926. godine, a Služba muzejske dokumentacije je formirana 1973. godine. U ovih, skoro sto godina rada, Narodni muzej je preživio dva svjetska rata, promijenio više državnih i ideoloških okvira, kao i više unutrašnjih reorganizacija muzejskih jedinica. Ne želeći nikog da aboliramo odgovornosti, niz okolnosti je uticao na dato stanje muzejske dokumentacije, kao što je fakat da se po ovom pitanju u Narodnom muzeju nije dovoljno radilo”, napominje Miranović.
Revizija u Narodnom muzeju uslijedila je nakon što je muzejski savjetnik Aleksandar Berkuljan javno saopštio informacije i detalje o nestalim predmetima u muzejskim jedinicama.
Miranović kaže da, u ovom trenutku, može da potvrdi da su dokumenta na koja se poziva Berkuljan autentična, ali da je, shodno odluci Vlade Crne Gore o formiranju Državne komisije, utvrđivanje stanja, broja i vrijednosti muzejskog materijala u nadležnosti ove komisije.
Dosada je komisija završil reviziju Umjetničkog i Etnografskog muzeja, a sa stanjem u ovim muzejskim jediničama javnost bi trebala biti upozna ta u martu.
“U dijelu koji se tiče izvještaja revizionih komisija, za nas je relevantno da ih Državna komisija ocijeni kao validne. Ove komisije će, takođe, nakon završetka rada Komisije za reviziju muzejske dokumentacije, morati da se izjasne i na njene nalaze, kao i na nalaze koji su utvrđeni procesom Revalorizacije kulturnih dobara, Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstva kulture. Sačekajmo finalne izvještaje u martu, ka da će biti prilike i da se uprava muzeja izjasni o stanju u tim muzejskim jedinicama”, kaže Miranović.
Opipljivi rezultati, navodi Miranović, mogu se očekivati krajem godine, a zaposleni u Narodnom muzeju i članovi komisije predano rade kako bi rokove definisane Zaključcima Vlade Crne Gore ispoštovali.
“Interes Narodnog muzeja Crne Gore jeste da reviziju završimo na kvalitetan način i vratimo se ljepšim i manje stresnim aktivnostima”, ističe Miranović.