U susret obilježavanja osamdeset prve godišnjice Trinaestojulskog ustanka UBNOR i antifašisti Nikšića su organizovali promociju knjige Zbornik radova „NIKŠIĆKI SREZ U PRIPREMI TRINAESTOJULSKOG USTANKA“.
U knjizi su publikovani radovi sa prošlogodišnjeg okruglog stola koji je UBNOR i antifašisti Nikšića organizovao u okviru obilježavanja jubileja 80-to godišnjice ovog veličanstvenog ustanka i doprinosa koji je dao Nikšićki srez u konačnoj pobjedi jugoslovenskih naroda u stvaranju socijalističke Jugoslavije.
Na promociji su govorili Slobodan Bato Mirjačić, Dragan Mitov Đurović i Sait Šabotić, dok je moderator promocije bila Ana Pejović.
“Svijetle stranice istorije treba zauvijek držati otvorene jer one osvjetljavaju put u budućnost. Tako blistavi svjetionik je Trinaesti jul, Dan ustanka crnogorskog naroda na čelu s komunistima, dan pobune protiv fašizma i domaćih izdajnika, dan početka borbe za nacionalno oslobođenje i socijalnu pravdu, dan kome se svijet divio i koji je tokove istorije promijenio. Zato je knjiga izlaganja za okruglim stolm o pripremi Trinaestojulskog ustanka u Nkšićkom kraju svjedočanstvo časno položenog slobodarskog ispita jedne nezaboravne generacije koja je osvijetlila obnraz Crnoj Gori, porobljenoj između dva svjetska rata i odredila put u budućnst. Njenim idealima moramo se vraćati, to potvrđuju sva izlaganja koja su za ponos – posebno podsjećanja ne samo na istorijske činjenice već naročito, na učešće i doprinos Pobjedi nad fašizmom, prosvjetnih radnika, sveštenih lica, roma i drugih ne samo iz Nikšića već iz čitave Crne Gore”, rekao je na promociji Dragan Mitov Đurović.
Slobodan Bato Mirjačić je posebno pozdravio autore priloga u Zborniku.
“Zašto njih posebno pozdravljam? Zato što su oni bez ikakve nadoknade, već iz ljubavi prema svojoj Domovini i značaju 13. jula napisali svoje priloge u ovom Zborniku. Skup smo organizovali na osamdeset godina slavnog Trinaestojulskog ustanka, a evo nekoliko dana prije osamdestprvog rođendana promovišemo Zbornik. Željeli smo da se još jednom čuje o veličanstvenom ustanku i njegovom doprinosu za konačnu pobjedu jugoslovenskih naroda predvođenih Komunističkom partijom, o slobodi koju su izvojevali i uspostavili društvenu zajednicu bratskih i ravnopravnih naroda koji će u socijalističkoj Jugoslaviji steći punu afirmaciju.
Crna Gora se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji stalno borila protiv raznih zavojevača i uvijek je pobjeđivala jer je uvijek vodila odbrambene ratove, za svoju slobodu, za svoju domovinu, za svoje slavno mjesto ne žaleći mnogo puta i da se žrtvuje i za druge narode kojima je sloboda bila ugrožena.
Ja sam svoj tekst u knjizi nazvao „i tada i sada zajedno protiv fašizma“ samo što danas moramo reći da nam ta borba u savremenom trenutku mora biti još žešća, organizovanija i odlučnija jer fašizam iako je pobijeđen nije uništen, što najbolje svjedoči današnji savremeni trenutak.
U borbi protiv stranih zavojevača u II svjetskom ratu imali smo na žalost i one koji su se udružili sa neprijateljem protiv svoje otadžbine. To što su bili protiv svog naroda nikad im neće biti oprošteno, ali teže nam pada što njihovi potomci žele da prekrajaju istoriju i da te izdajnike rehabilituju i prikažu kao antifašiste. Oni su pored toga nosioci raznih retrogradnih pojava i aktivnosti kojima krnje ugled evropske i Natovske Crne Gore.
Kad god govorimo o stradanjima naroda kažemo da se takve stvari nikad i niđe ne ponove. A evo u Lenjinovoj Rusiji vodi se osvajački i bratoubilački rat protiv nezavisnog i slobodnog naroda Ukrajine. I dok cijeli svijet osuđuje agresiju, i iz naše sredine su čuje podrška Rusiji i ratu, i to od istih onih osoba koje ne priznaju Crnu Goru i našu slavnu istoriju, koji su spremni zbog tuđih interesa i za tuđi račun da sve što je crnogorsko ponište: identitet, istoriju, jezik, pismo i da kulturno-istorijske spomenike i sve crnogorske svetinje predaju u vlasništvo tuđoj crkvi i drugoj državi. Ako bi se to dozvolilo nebi nam trebala ni dražava ni Nato ni Evropska unija. Sve ono za što smo se borili i za što se ginulo neprekidno više od hiljadu godina bilo bi poništeno, odbačeno i zaboravljeno. I jedan slobodarski grad kakav je Nikšić, grad junaka i heroja, intelektualaca i umjetnika, radnika, sportista i omladine čije su generacije ispisale zlatnim slovima istoriju za divljenje ćuti i trpi aktuelnu lokalnu vlast kojoj antifašizam ništa ne znači, kao ni Sava Kovačević, Danilo Bojović, Milica Vučinić, Ljubo Čupić i ostala 43 nikšićka narodna heroja, ni 502 nosioca „Partizanske spomenice 1941“, ni 665 žrtava fašističkog terora i ni 1516 poginulih boraca NOR-a i revolucije.
Kako iznevjeriti ove div junake i njihove žrtve i njihove ideje? Nikako i nikad! Pogotovo ne danas kad su napadi na njihova djela žestoki i stalni.
Sigurana sam da je ovo samo jedna ružna priča i da ćemo i to savladati i okrenuti se sebi i Crnoj Gori i da će oni koji su zastranili okrenuti se Domovini koja je vjačna i koju u srcu moramo da nosimo ako smo ljudi i ako smo njeni pravi sinovi.
Svim učesnicima ove promocije i svim građanima Crne Gore čestitam srećan nastupajući 13. jul Dan državnosti. Da je vječna Crna Gora!”, poručio je Slobodan Bato Mirjačić