Crna Gora je pokazala da je demokratska zemlja, dostojna da bude dio Evropske unije, saopštio je princ Nikola Petrović Njegoš povodom izbora održanih prije sedam dana i pratećih događaja.
“Želim da čestitam čitavom crnogorskom društvu, počev od njenih građana, na mirnom održavanju ovih izbora koji su bili “napeti”, kako zbog njihovog značaja, tako i zbog prisustva epidemije. Moje čestitke takođe idu i našim institucijama i svima onima koji su sarađivali u nesmetanom odvijanju izbora.
Time što su omogućili promjenu, ovi izbori imaju moć da ojačaju povezanost svih građana sa svojom zemljom, ali da ojačaju i povjerenje i poštovanje njenih institucija. Svi dijelimo nadu da će cijela politička klasa željeti da kao svoj prioritet postavi poboljšanje životnih uslova naših sugrađana, kao i zaštitu ove izuzetna prirode koja nam je povjerena”, navodi se u saopštenju.
Pored ovih izbora, kako je rekao, Crnoj Gori je potrebna otvorena rasprava o njenoj budućnosti, debata koja je prečesto u sjenci rivalstava.
“Ova bi rasprava trebalo da uključi sve instance i sve građane. Državi nisu potrebni ni pobjednici, ni gubitnici, već muškarci i žene koji su spremni da zajednički grade ekološku državu na koju nas Ustav i obavezuje, i koja jedina može da obezbijedi poželjnu i održivu budućnost za našu dragu Crnu Goru. Da bi ova rasprava bila konstruktivna, mora se održati u mirnoj atmosferi.
U ovom trenutku čujem i čitam da incidenti, prijetnje, reakcije na strah zagađuju zemlju. Moja nada i vjerovanje su da su to izolovani događaji i da većina građana Crne Gore želi da živi u miru, u multietničkoj i multikulturalnoj državi gdje se svi osjećaju sigurno”, piše u saopštenju.
Prisjetimo se, dodaje, uz osjećaj duboke zahvalnosti, da je crnogorska Skupština velikom većinom, uključujući i tadašnju opoziciju, u julu 2011. izglasala Zakon o rehabilitaciji crnogorske dinastije i njene istorije.
“Za mene je to, takođe, predstavljalo nadu da je naša zemlja okrenula stranicu prošlosti i krenula u izgradnju moderne države. Nikada više 1918. godina, nikada više ratovi devedesetih, kao ni velike količine mržnje i provokacija koje su ove ratove pratile.
Nikada više ni tvoja ni moja smrt ne smije biti jedina alternativa zajedničkom životu na zajedničkom tlu. Ne zaboravimo da je siromaštvo ono što rađa ekstremizam i da sveukupni civilizacijski proces podrazumijeva pretvaranje agresivne energije u stvaralčku. Mislimo na našu djecu, na našu unučad i na to da je naša kolektivna svijest izgrađena oko poruka poštovanja, ljubavi i mira. Nadam se da će se ova promjena odvijati u mirnoj atmosferi i da će omogućiti ponovno pokretanje privrednih aktivnosti i omogućiti zaštitu svih nas.”, zaključuje se u saopštenju.