Izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona da je NATO na samrti, a Evropa na ivici ponora umnogome objašnjava i njegovo zaustavljanje pregovora Evropske unije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i samim tim proširenje na koje željno čeka, prije svih, Crna Gora, pišu Dnevne novine.
Ovakve stavove o Alijansi i Evropskoj uniji zastupa samo jedan evropski lider – Makron, a oko proširenja u stopu ga prate holandski premijer i danska premijerka. Njegov nerazumni veto uvalio je Evropsku uniju u dvostruku krizu i to jednu na Zapadnom Balkanu, drugu u samom Briselu. Iza stavova francuskog predsjednika o NATO-u i proširenju sasvim sigurno stoje kratkoročni interesi i neprincipijelno korišćenje trenutnih loših prilika u EU za sopstvenu korist u svojoj državi, jer Makrona očekuju predsjednički izbori i gola borba za politički opstanak. Da bi opstao on, izgleda, ulazi u udvaračko koketiranje sa francuskom desnicom i priča o slaboj EU i još gorim NATO-om, sigurno će mu donijeti određen broj glasova. Da se radi o njegovom oportunizmu govori i činjenica da ulaže politički kapital na temi koja može da bude gubitnička za sve, i za Francusku, i Evropsku uniju, a posebno za Zapadni Balkan.
List navodi i izjavu beogradskog spoljnopolitičkog analitičara Jakše Šćekića koji smatra da Makronove izjave već imaju negativan uticaj na proces integracija država Zapadnog Balkana, jer su Albanija i Sjeverna Makedonija “dobile crveno svijetlo, a Crna Gora i Srbija žuto”.
“Surovo je od Makrona, koji je do nedavno govorio o evropskoj budućnosti regiona, što je to uradio zbog sopstvenih političkih razloga. On bez ovakvog stava, makar je to njegova procjena, ne može da politički preživi predsjedničke izbore i novu erupciju bijesa žutih prsluka, i po principu ‘daleko od očiju, daleko od srca’, on je budućnost našeg regiona žrtvovao zbog svoje političke budućnosti”, kaže Šćekić.
On ističe i da Makron to, u ovom trenutku, može da uradi zbog liderskog vakuuma u EU, jer Angela Merkel odlazi, a Makron želi da bude na čelu EU.
“Francuski predsjednik blokiranjem integracija Zapadnog Balkana na svojoj političkoj sceni dobija adut više, koji odgovara desnici u njegovoj zemlji, koja je sve snažnija. Naime, u percepciji ljudi koji žive u EU, pa i u Francuskoj, naš region je mjesto gdje se stvaraju problemi. I tako je već 30 godina. Problema je, proteklih godina, bilo i u Grčkoj, kada je ekonomija u pitanju, a političke krize su bile i u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumuniji. I kada neko prosječnom Evropljaninu kaže da dio EU treba da bude i Zapadni Balkan koji je bio sinonim problema, onda je razumljiva negativna reakcija. Na tu kartu igra Makron”, kaže Šćekić.
On naglašava da Makron pokušava da ublaži svoje izjave nudeći zemljama Zapadnog Balkana da kako ko završi pregovore dobije parče statusa u EU, odnosno da, na neki način, bude članica Unije bez prava glasa, odnosno članica drugog reda.
“Ne čudi me što se zemlje Zapadnog Balkana, a naročito Crna Gora sada osjećaju prevarenim. Crna Gora je najdalje otišla u pregovorima i u reformama, a sada Makron pokušava da promijeni pravila. Potpuno razumijem državnike koji će reći da ne pristaju na takav stav Makrona i da će njihove države biti punopravne članice ili neće uopšte ući u EU. Mislim da Crna Gora može mirno da čeka rasplet situacije. Za nju nema povratka bez obzira na promjenljive stavove Francuske”, kaže Šćekić.
On zaključuje da je Crna Gora prešla Rubikon i da se nalazi na jednoj strani, Srbija nešto između, a ostale države Balkana na drugoj strani, te da je veliko pitanje da li će državnici Srbije znati da dobro protumače ove tektonske poremećaje koji se dešavaju u Moskvi, Vašingtonu i Briselu.
Dnevne novine svoj tekst sa naslovnice zaključuju pitanjem – da li bi se Makron ovako ponašao da su u pregovore sa EU ušle evropske države koje nijesu članice kao što su Lihtenštajn, Norveška ili Island?
Prema Makronovoj poruci koja zauzima mjesto u svim relevantnim evropskim medijima slično se odnosi i dnevni list Pobjeda koji objavljuje autorski tekst njemačkog ministra za Evropu i člana Bundestaga Mihaela Rota, pod naslovom “Nećemo Evropu činiti boljom gazeći zadatu riječ”.
“Da, moramo reformisati Evropsku uniju! Ali taj process reformisanja EU, koji očigledno kasni, nije nespojiv sа njenim proširenjem. Većа EU istovremeno ima više i sposobnosti, i više sаmopouzdаnja i više demokrаtije, i kao takva može stvoriti više sigurnosti zа svoj nаrod. Zbog togа je odlаzeći predsjednik Evropske komisije Junker u potpunosti u prаvu kada je nazvao ‘istorijskom greškom’ činjenicu da su šefovi držаvа i vlаdа EU odbili dа pokrenu pregovore o pristupаnju sа Albаnijom i Sjevernom Mаkedonijom. Ta odluka je morala biti donešena jednoglasno. Ljudi su bili šokirаni ovim ponovljenim odlаgаnjem – i nа Bаlkаnu i u EU. Uostаlom, EU je dаlа svoju riječ. Obje držаve su ispunile uslove koje je postаvilа Unija, а to je odаvno i potvrđeno u izvještаju Evropske komisije.”
U svom tekstu Rot napominje da je „guranje glаve u pijesak“ u ovom trenutku pogrešno ponašanje.
“Nа proljeće 2020. godine ovo pitаnje će se vrаtiti nа dnevni red šefovа držаvа i vlаdа EU. Tаdа morаmo biti nedvosmisleni i moramo jasno podržati perspektivu pridruživаnjа. Bilo bi neodgovorno dopustiti dаlje kаšnjenje”, navodi Rot.
On smatra da EU u nаrednim mjesecimа morа dа pojаčаti sаrаdnju sа obje zemlje.
“EU mora dа bude vidljivija nа Zаpаdnom Bаlkаnu. Novа Evropskа komisijа morа konаčno postаviti region za prioritet! Mi im možemo pomoći objezbjeđivanjem stručnjаkа koji mogu dа idu nаprijed sа potrebnim reformаmа. Vraćanjem Berlinskom procesu trebаlo bi dа se više аngаžujemo i više ulаžemo u regionаlnu sаrаdnju. Štoviše, morаmo ojаčаti Kаncelаriju zа mlаde Zapadnog Balkana kako bi ubijedili mlаdu generаciju da budu аmbаsаdori mirа i pomirenja. Zаpаdni Bаlkаn ostаje lаkmus test zа trаjni uspjeh evropskog modela. Nećemo učiniti Evropu boljom gazeći zadatu riječ”, zaključuje Rot.
Vakcine protiv gripa u carinskoj hladnjači
Pažnju na stranicama dnevne štampe zaokuplja i činjenica da se vakcine protiv gripa nalaze u carinskoj hladnjači. Tim povodom Dnevne novine objavljuju saopštenje Montefarma.
“Vakcine protiv gripa u količini od 22.700 doza nalaze se u hladnjačama carinskog skladišta u Crnoj Gori i biće isporučene kada dobavljač FarmaLab dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje će dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet. Vaxigrip tetra-vakcina protiv gripa u količini od 22.700 doza nalaze se u hladnjačama carinskog skladišta u Crnoj Gori. Procedura prilikom nabavke vakcina i njihove distribucije je strogo regulisana, stoga je dobavaljač FarmaLab u obavezi da dostavi kompletnu dokumentaciju na osnovu koje će dobiti dozvolu od CALIMS-a za stavljanje pomenute vakcine u promet. Nakon toga, vakcine će biti isporučene Montefarmu”, kazali su iz ove zdravstvene ustanove i dodali da očekuju da će se navedeni uslov ispuniti narednih dana.
“U narednih nekoliko dana očekujemo da će se ispuniti gore navedeni uslov, pa će samim tim Montefarm početi sa distribucijom vakcine i o tome blagovremeno obavijestiti javnost”, kazali su iz Montefarma.
Na pitanja DN da li će kašnjenje vakcina protiv sezonskog gripa ugroziti zdravlje građana, iz IJZ su odgovorili da će razvoj kolektivnog imuniteta u mnogome zavisiti od odziva stanovništva na imunizaciju. Oni napominju da je vakcinacija najefektniji vid prevencije protiv sezonskog gripa, te da se ona preporučuje osobama koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija.
Na oklopna vozila ugrađuju sistem za daljinsko upravljanje vatrom
Pobjeda piše da Ministarstvo odbrane planira da na oklopna vozila koja će nabaviti za potrebe deklarisanih jedinica Vojske Crne Gore, ugraditi sistem za daljinsko upravljanje vatrom. U Ministarstvu odbrane smatraju da će ovaj sistem znatno povećati vatrenu moć jedinica, u skladu sa ispunjavanjem ciljeva sposobnosti Vojske Crne Gore.
Crna Gora i Sjedinjene Američke Države potpisale su prošle nedjelje ugovor o nabavci 67 lakooklopnih patrolnih vozila, čija je vrijednost 36 miliona dolara.
– Na vozilima je planirana ugradnja sistema za daljinsko upravljanje vatrom, što će znatno povećati vatrenu moć jedinica, a sve u skladu ispunjavanja ciljeva sposobnosti Vojske Crne Gore – kazali su za Pobjedu u Ministarstvu odbrane.
Vojni analitičar Aleksandar Radić objašnjava da se radi o sistemu koji omogućava daljinsko rukovanje sredstvom koje se nalazi na vozilu, a to je mitraljez.
– Vozila JLTV, koja će nabaviti Crna Gora, imaju tipično M153 sredstvo koje sad imaju JTLV i to je univerzalna daljinska upravljačka borbena stanica i ona omogućava da se džojstikom sa prenosom slike na ekran iz vozila dejstvuje, a na to se stavlja mitraljez 762 ili automatski bacač granata – objasnio je Radić za Pobjedu.
Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je nedavno u emisiji ,,Živa istina“ da će sa nekom od izraelskih vojnih kompanija sklopiti ugovor o opremanju lakooklopnih vozila ovim sistemima. Na pitanje novinara Darka Šukovića da li je sklapanje ugovora o kupovini vozila sa američkom kompanijom neka vrsta političkog udvaranja SAD-u, Bošković je kazao da za vojsku nabavljaju ono što je za nju najbolje u datom trenutku.
– Prošle godine smo sklopili ugovor sa Kanađanima o nabavci helikoptera, za kupovinu uniformi – ugovor sa Turcima, a ugovor o nadogradnji vozila borbenim sistemima sklopićemo sa Izraelcima – rekao je Bošković.
Iz Ministarstva, međutim, nijesu precizirali o kojoj je izraelskoj kompaniji govorio Bošković, već su kazali da se prva isporuka ovih vozila očekuje u drugoj polovini 2020. godine, nakon čega će se pristupiti ugradnji odgovarajućih oružnih sistema.
– Ministarstvo odbrane Crne Gore je u prethodnom periodu vršilo istraživanje tržišta prema zahtijevanim tehničkim karakteristikama ovih sistema. Trenutno pregovaramo sa nekoliko kompanija koje su u mogućnosti ispuniti tehničke zahtjeve koje je radni tim VCG i MO postavio. U skladu sa dosadašnjim pregovorima, očekuje se da će dogovor o nabavci, obezbjeđenju i ugradnji ovih sistema, obuka ljudstva i održavanje i njihovo koštanje biti definisani do kraja godine – navode iz Boškovićevog resora.