Sektor za informisanje javnosti o Evropskoj uniji i procesu pristupanja Evropskoj uniji objavljuje odgovore na pitanja koja su pristigla tokom online foruma Pravo intelektualne svojine – šta je potrebno da znamo prije ulaska u EU?

foto Ilustracija

Online forum je, povodom svjetskog dana intelektualne svojine – 26. aprila, a s ciljem kvalitetnog i efikasnog informisanja javnosti o ovoj oblasti, organizovao Generalni sekretarijat Vlade u saradnji sa Ministarstvom ekonomije od 21 do 23. aprila.

Svi zainteresovani su imali priliku da elektronskim putem dostave pitanja iz oblasti prava intelektualne svojine, na koja su odgovarali predstavnici Ministarstva ekonomije i pregovaračke strukture za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU.

U nastavku se nalaze odgovori na najčešća pitanja koja su pristigla.

PITANJE 1 – Kao dugogodišnji aktivista u civilnom sektoru pitanje intelektualne svojine me je posebno zanimalo, ali sa druge strane do sada nijesam uspio da dobijem odgovarajući i konkretan odgovor šta to zapravo ovaj pojam predstavlja. Ovim putem Vad molim da mi pojasnite ovaj pojam.

ODGOVOR: Pojam “pravo intelektualne svojine” obuhvata više pravnih grana, koje se tradicionalno grupišu u dvije, i to: autorsko pravo i srodna prava i pravo industrijske svojine. Grupi autorskih i srodnih prava pripadaju: autorsko pravo autora književnih, naučnih i umjetničkih djela, srodna prava, i to: prava interpretatora, proizvođača fonograma, filmskih producenata, radiodifuznih organizacija i izdavača i posebna (sui generis) prava proizvođača baza podataka. U pravo industrijske svojine spadaju: patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite industrijskog dizajna, pravo zaštite oznake geografskog porijekla, pravo zaštite topografije integrisanog kola, pravo zaštite biljne sorte, pravo suzbijanja nelojalne konkurencije i poslovna tajna.

Ono što ove dvije grupe prava čini jedinstvenim, ona tačka vezivanja koja ih objedinjuje u cjelinu od posebnog značaja jeste, s jedne strane nematerijalni karakter predmeta zaštite (duhovni, intelektulni), a s druge strane ekonomska funkcija koja obezbjeđuje da subjekt pravne zaštite, tj. nosilac prava prisvaja materijalnu korist od eksploatacije predmeta zaštite.

PITANJE 2 – Kada će se realizovati aktivnost na obuci i certfikaciji patentnih savjetnika?

ODGOVOR: Ministarstvo ekonomije donijelo je Pravilnik o stručnom ispitu za zastupnika za patente, zastupnika za žigove i zastupnika za dizajne, kojim je utvrđen program i način polaganja stručnog ispita za zastupnika, sastav komisije i visina naknade troškova za polaganje stručnog ispita, kao i sadržaj registara zastupnika za patente, žigove, odnosno za dizajne. U skladu sa navedenim, Ministarstvo ekonomije će obrazovati Komisiju za polaganje ispita za zastupnike, odrediti izvore, odnosno literaturu za polaganje stručnog ispita i objaviti ih na svojoj internet stranici, o čemu će blagovremeno obavijestiti zainteresovane kandidate.

PITANJE 3 – Mene zanima na koji način je moguće zaštititi blog i ostali sadržaj besplatnog tipa koji plasiramo online, koji je moje lično autorsko djelo i koji je nastao u procesu rada prije više od dvije godine, i smatra se dijelom brenda? Da li je potrebno nazivu bloga dati određeni žig / logo i isti zaštititi na taj način, ili se on može zaštititi na neki drugi način npr kroz copyright?

ODGOVOR: Živimo u digitalnom dobu u kojem su znatno ograničene mogućnosti efikasnog djelovanja protiv lica koja krše autorska prava. Zato, kada se plasira on line blog i ostali sadržaj, važno je procijeniti i javni interes za objavu tog sadržaja, odnosno interes korisnika sadržaja da sazna za određeni sadržaj i, u tom svjetlu, treba tumačiti svaki konkretan slučaj.

Jedan od načina zaštite jeste da se izrade i postave na vidnom mjestu na vebsajtu uslovi i pravila preuzimanja sadržaja, kojima će se uputiti zainteresovana lica na koji način, u koju svrhu i u kom obimu mogu preuzeti sadržaj. Ukoliko je lice koje je preuzelo sadržaj poštovalo uslove, smatraće se da je prethodno pribavljena saglasnost za korišćenje postavljenog sadržaja.

Imajuću u vidu brzinu kojom se razvija tržište, potpuno je jasno da je pred modernim zakonodavstvom i praksom sve teži zadatak balansiranja interesa autora i korisnika njihovih djela, dok paralelno imaju obavezu očuvanja suštinskih vrijednosti u društvu, ali i zdravog i motivišućeg tržišta.

Dalje, naziv bloga i logo se može štititi kao žig. U tom smislu, može se štititi kao verbalni ili figurativni žig ili se mogu podnijeti dva odvojena zahtjeva, jedan za verbalni, a drugi za figurativni znak-žig. Postupak je jednostavan, neophodno je popuniti zahtjev za registarciju žiga Ž1, uz zahtjev dostaviti spisak roba i usluga, dokaz o plaćenoj administartivnoj taksi i punomoćje, ukoliko se zahtjev podnosi preko punomoćnika. Bliže informacije, uputstvo za popunjavanje zahtjeva za registarciju žiga i obrasci mogu se naći na našem sajtu, a možete nas i direktno kontaktirati.

PITANJE 4 – Pošto već 10 godina radim u nevladinom sektoru koji se najvećim dijelom finansira putem projekata, da li se napisan i realizovan projekat i njegova sama ideja može tretirati kao intelektualna svojina? Da li ja, u slučaju promjene posla, mogu tu ideju “ponijeti” sa sobom i na novom poslu je prilagoditi, a da na taj način ne vršim plagijat i ne snosim određene sankcije?

ODGOVOR: Autorsko djelo je individualna duhovna tvorevina iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti, koja je izražena na određeni način i kao takvo ono uživa autorsko pravnu zaštitu. Ova zaštita ne obuhvata ideje. Dakle, potrebno je postojanje duhovne tvorevine.

U skladu sa odredbama Zakona o autorskom i srodim pravima, ako ste u toku radnog odnosa i izvršavanja svojih radnih obaveza ili slijedeći instrukcije svog poslodavca stvorili autorsko djelo (u ovom slučaju projekat), smatra se da su sva imovinska i druga prava neograničeno i isključivo ustupljena poslodavcu na period od pet godina, ukoliko ugovorom ne definišete drugačije. Moralna prava (kojima se štite duhovne i lične veze autora sa djelom) u svakom trenutku pripadaju autoru. Nakon isteka roka od pet godina, imovinska i druga prava na tom djelu stiče autor. Međutim, autor je dužan da, na zahtjev poslodavca, ponovo isključivo ustupiti imovinska autorska i druga prava na tom djelu, uz plaćanje primjerenog honorara od strane poslodavca. Ista situacija je i u slučaju da u roku od ovih pet godina autor promijeni posao.

Napominjemo da postoji mogućnost da se međusobni odnosi, zaključenjem ugovora između autora i poslodavca, urede na drugačiji način.

PITANJE 5 – Koja je razlika između autorskog djela i intelektualne svojine?

ODGOVOR: Pod pojmom autorskog djela tradicionalno se podrazumijevalo djelo u oblasti književnosti, umjetnosti ili nauke. Ipak, nepotpunost ove definicije iziskivala je objektivniji kriterijum za određivanje predmeta zaštite, pa se u pravnoj literatuti pojam autorskog djela definiše kao ljudska tvorevina koja ima duhovni sadržaj, koja ima određenu formu i koja je originalna. Tako se u autorska djela ubrajaju: knjige, časopisi, muzička djela, slike, fotografije, skulpture, kompjuterski programi (u zemljama anglosaksonske pravne tradicije kompjuterski programi se štite patentom), baze podataka, video igre i sl. Autorsko djelo predmet je autorsko pravne zaštite, tj. jednog od dva segmenta zaštite prava intelektualne svojine. Pored autorkog i srodnih prava drugu granu prava intelektualne svojine čine prava industrijske svojine u koje spadaju: patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite industrijskog dizajna, pravo zaštite oznake geografskog porijekla, pravo zaštite topografije integrisanog kola, pravo zaštite biljne sorte, pravo suzbijanja nelojalne konkurencije i poslovna tajna. Ukupnost ove dvije pravne grane čini pravo intelektualne svojine.

PITANJE 6 – Da li Crna Gora ima mehanizme da zaštiti autorska djela na internetu?

ODGOVOR: Crna Gora vrši zaštitu autorskog i srodnih prava na osnovu Zakona o autorskim i srodnim pravim. Shodno Zakonu, sva autorska djela i djela srodnih prava su zaštićena jednako, bez obzira na medijum na kojem se nalaze. S druge strane, jasno je da je internet kao medijum nesagledivo kompleksniji i prostraniji od ostalih medijma, pa je, u skladu sa tim, teže obezbijediti i zaštitu. Ovo nije slučaj samo sa Crnom Gorom već sa cijelim svijetom, pa gdje god postoji pristup internetu, tu je i mogućnost za povredu autorskog i srodnih prava veća.

PITANJE 7 – Koja je procedura za ostvarivanje zaštite intelektualne svojine i kome se mogu obratiti autori koji sumnjaju da je njihovo djelo zloupotrijebljeno?

ODGOVOR: Procedura za ostvarivanje zaštite intelektualne svojine, konkretno autorskog i srodnih prava, utemeljena je i detaljno uređena Zakonom o autorskom i srodnim pravima, s tim što se u značajnoj mjeri primjenjuju i odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, zakona kojim je regulisan izvršni postupak i opštim pravilima o naknadi štete. Shodno Zakonu o autorskom i srodnim pravima, autorsko djelo samim činom stvaranja od strane autora postaje zaštićeno Zakonom. U pogledu procesne zaštite, za potrebe suda i dokaznog postupka, djelo se može deponovati i unijeti u evidenciju autorskih djela i djela srodnih prava kod nadležnog organa, odnosno Ministarstva ekonomije. Ukoliko autor smatra da je njegovo autorsko djelo povrijeđeno, može se obratiti nadležnom sudu – Privrednom sudu Crne Gore, podnošenjem tužbe.

PITANJE 8 – Koji je ključni uslov za zatvaranje poglavlja koje se bavi intelektualnom svojinom i da li ga je Crna Gora ispunila?

ODGOVOR: Evropska komisija je Crnoj Gori postavila četiri mjerila za zatvaranje ovog poglavlja, od kojih se tri odnose na usaglašavanje zakonodavstva, a četvrto na obezbjeđivanje dovoljnih administrativnih kapaciteta za postupak priznavanja i sprovođenja prava intelektualne svojine i obezbjeđivanje evidencije bilansa ostvarenih rezultata o istražnim postupcima, krivičnim gonjenjima i sudskim postupcima u slučaju kršenja prava. Smatramo da je Crna Gora ispunila uslove za privremeno zatvaranje pregovora u ovom poglavlju, ali će konačna odluka o tome zaviti od procjene Evropske komisije, naročito u pogledu ispunjenosti četvrtog mjerila.

guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve