Potrebno je ponovo pokrenuti debatu o izmjenama medijskih zakona i Krivičnog zakonika, kao i pregovore o usvajanju novog Granskog kolektivnog ugovora, kako bi se poboljšao status novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori. U Krivični zakonik treba uvesti nova krivična djela, kako bi se povećale kazne za napade na novinare. To su neke od glavnih preporuka Sindikata medija Crne Gore (SMCG) koji je danas predstavio studiju „Sloboda medija i bezbjednost novinara kroz prizmu medijskog zakonodavstva u Crnoj Gori“.
„Izmjenama Zakona o medijima i Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG došlo je do poboljšanja u ukupnoj medijskoj legislativi Crne Gore. Ipak, postoje i brojne primjedbe na neka rješenja kao i određene nedorečenosti i manjkavosti u ovim zakonima. S obzirom na to da je nova Vlada najavila spremnost da ponovo otvori dijalog o svim medijskim zakonima neophodno je to iskoristiti kako bi se još bolje definisao zakonodavni okvir u oblasti medija“, navodi se u pomenutoj studiji.
Istraživačica Bojana Laković Konatar kazala je da su sve izmjene medijskih zakona poželjne i dobre, ali da je prije izmjena potrebno razumjeti način na koji funkcionišu medijski sistemi i prirodu problema koji postoje u crnogorskim medijma.
„Bilo kakvo stihijsko djelovanje, ugroziće i onako loše uslove za rad i položaj zaposlenih u medijima i može biti samo kontraproduktivno“, smatra ona.
Laković Konatar se posebno osvrnula na probleme lokalnih javnih emitera.
„Zaposleni u Radiju Ulcinj od početka godine nisu primili nijednu zaradu i taj medij trenutno emituje samo muziku. Za sada nema najava iz Opštine Ulcinj, koja je osnivač, da li će im pomoći“, kazala je ona.
Dodala je da je situacija teška i u RTV Pljevlja.
„Zaposlenima se duguju dvije zarade i preko 400 hiljada eura za poreze i doprinose. Od početka godine dva puta im je blokiran račun i prijeti im stečaj“, navela je Laković Konatar.
Novinari lokalnih javnih emitera koji su prisustvovali okruglom stolu ocijenili su da je stanje u većini lokalnih medija ponižavajuće, te da problemi prevazilaze mogućnosti lokalnih samouprava.
Oni su poručili da izdvajanja iz budžeta za lokalne medije moraju biti mnogo veća, te da očekuju da to pitanje riješi najavljeni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama.
Dragana Vlaović iz RTV Herceg Novi kazala je da je taj medij povećao broj zaposlenih na 40.
„Nismo uspjeli da ispregovaramo Kolektivni ugovor. Kasni jedna plata i nekoliko mjeseci za poreze i doprinose“, navela je ona.
Enes Gusinjac iz RTV Rožaje saopštio je da taj medij ima dva reprograma.
„Nisu uplaćeni porezi i doprinosi za posljednje tri godine. Ukupan dug RTV Rožaje je 580 hiljada eura. Dug se gomila godinama, godišnji budžet je samo 185 hiljada, a imamo 27 zaposlenih. Strahujemo od stečaja“, kazao je Gusinjac.
Istraživač Dražen Đurašković ocijenio je da prilikom izmjene medijskog zakonodavstva s posebnom pažnjom moraju biti prepoznati medijski radnici kao stvarni „čuvari kapija“ za demokratsko funkcionisanje društva.
„To znači da zakonodavac uvijek treba da ima na umu one koji učestvuju u stvaranju medijskog sadržaja i dodijeli im adekvatnu socio-ekonomsku, krivično-pravnu i profesionalnu zaštitu. Pokazalo se da status koji imaju zaposleni u medijima ne odgovara značaju njihove uloge u društvu“, ocijenio je Đurašković.
U Krivični zakonik treba uvesti nova krivična djela, kako bi se povećale kazne za napade na novinare, poručila je predsjednica SMCG, Marijana Camović Veličković.
„SMCG će u narednom periodu nastaviti dijalog i s predstavnicima civilnog sektora i poslanicima u parlamentu kako bismo predstavili sve naše sugestije, u cilju poboljšanja socio-ekonomskog položaja medijskih radnika i njihove bezbjednosti“, najavila je Camović Veličković.
Potpredsjednik SMCG Radomir Kračković, izrazio je očekivanja da će se sudski i tužilački organi posvetiti neriješenim napadima.
„Posebno je opasna relativizacija napada na novinare i medijske radnike“, upozorio je Kračković.
On je kazao da je SMCG protiv toga da novinari budu službena lica.
„Novinari ne rade u službi države, nego u službi javnog interesa“, kazao je on.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović, ocijenila je da je „velika linija razdora“ među medijima.
„Nikako ne bismo smjeli da prihvatimo da novinari budu službena lica“, poručila je Jovanović.
Osvrćući se na nedavni događaj kada je novinar Nebojša Šofranac vrijeđan i omalovažavan, novinar RTCG Danijel Čelecki kazao je da urednici koji raspoređuju novinare na radne zadatke treba bolje da predviđaju moguće posljedice prilikom izvještavanja sa određenih događaja.
„Treba kritikovati odluku uredništva da kolegu Šofranca pošalje da izvještava s događaja koji je za njega nosio visok rizik. Takve odluke treba da imaju određene posljedice za uredništvo koje je dovelo novinara u opasnu situaciju. Ovo se odnosi na sve medije“, istakao je Čelecki.
Predsjednica Sindikata zaposlenih u RTCG Jadranka Drobnjak, saopštila je da je generalni direktor Javnog servisa Božidar Šundić Savjetu poslao predlog nove sistematizacije radnih mjesta, a da Sindikat zaposlenih nije upoznat.
„Tražićemo od Savjeta da nas upozna s tim dokumentom“, rekla je Drobnjak.
Fotoreporteri i kamermani još više su ugroženi nego novinari u Crnoj Gori, smatra fotoreporter i član Glavnog odbora SMCG, Boris Pejović.
„Osim svakodnevnih napada, verbalnih i fizičkih, fotoreporteri imaju problem što institucije i građani ne znaju koja su naša prava, pa se dešavaju zabrane prilaska, predugo legitimisanje i sl“, kazao je on.
Camović Veličković je kazala da je država tokom 2020. i 2021. godine pomogla medije sa 2,5 miliona eura. „Mi moramo postaviti pitanje gdje su otišle te pare i jesu li zaposleni dobili dio“, poručila je.
Na okruglom stolu je ocijenjeno i da treba razmotriti inicijativu o retroaktivnom otkupu radnog staža za zaposlene u medijima za period 2000-2010, kao i da treba raditi na poboljšanju položaja frilensera.
Okrugli sto je dio projekta „Unapređenje dijaloga između novinarskih udruženja i parlamenata na Zapadnom Balkanu za snažniji civilni sektor“ koji finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), a implementira Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN).