Potire se najdemokratskiji pravopis u regionu

Informaciju da je menadžment Javnog servisa zabranio dugogodišnjem novinaru na Radiju Crne Gore da u informativnom programu koristi jotovanu varijantu crnogorskoga jezika potvrdilo je za Pobjedu nekoliko izvora u toj medijskoj kući. Direktor Javnog servisa Boris Raonić je Pobjedi kazao da to nije istina i da to nikome ne pada na pamet.

Pobjedi je nekoliko izvora potvrdilo da je urednik Radija Crne Gore Milutin Tomašević prenio novinaru, čije je ime poznato našoj redakciji, da je menadžment RTCG-a odlučio da mu zabrani rad u informativnoj redakciji, jer u programu koristi jotovanu varijantu crnogorskog jezika, kao i da su drugi zaposleni koji je koriste, upozoreni da to više ne čine.

Sagovornici Pobjede, koji su bliski donosiocima odluka, kazali su Pobjedi da je novinar RCG tražio od menadžmenta da mu daju pisanu odluku o tome da ne smije u informativnim emisijama da se služi jotovanom, već samo nejotovanom varijantom jezika.

Ćutanje i demantovanje

Stav o tome da li se na Javnom servisu smije kršiti zakonom zagarantovano pravo da se novinar služi bilo kojom varijantom crnogorskog jezika, Pobjeda je tražila od Ministarstva kulture i medija, odnosno od direktora Direktorata za medije Neđeljka Rudovića, ali odgovor nijesmo dobili.

Direktor RTCG Boris Raonić, u izjavi za Pobjedu kategorično odbacuje navode da je jotovana varijanta u toj medijskoj kući zabranjena, te kaže da i on sam govori crnogorskim jezikom.

– Jotovana varijanta crnogorskog jezika nije zabranjena na RTCG, jer nikom ne pada na pamet da na Javnom servisu zabranjuje Ustavom definisani službeni jezik naše države, niti ostale jezike koji su u službenoj upotrebi – kazao je Raonić.

Kaže da je Javni servis u potpunosti posvećen ostvarivanju svoje misije – promocije javnog dijaloga koji treba da dodatno stimuliše ustavne vrijednosti, kao osnov društvene kohezije.

-U tom smislu – primamo k znanju da postoji otpor, koji takvom pristupu stiže sa raznih nacionalističkih platformi lociranih na društvenim i političkim periferijama, ali smo istovremeno svjesni da samo posvećenim radom i profesionalizmom, kao i daljim reformama Javnog servisa možemo odgovoriti na potrebe građana. Osjećam žal, što se na ove pozicije sele saborci iz 90-ih, koji žele nekoga da ubijede da sam zabranio jezik kojim govorim – zaključio je Raonić.

Ipak, Pobjedi je više izvora sa različitih pozicija u toj kući potvrdilo da je novinarima zabranjeno da koriste jotovanu varijantu, kao i da novinar RCG nije jedini, već je isto rečeno i novinarima TVCG.

U Crnoj Gori su u službenoj upotrebi dvije varijante crnogorskog jezika, jotovana i nejotovana, i one imaju ravnopravan tretman.

Riječ struke

Lingvistkinja sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Jelena Šušanj, rekla je Pobjedi da moramo imati na umu da jezička prava spadaju u osnovna ljudska i građanska prava.

Podsjetila je da, nakon što je članom 13 Ustava Crne Gore propisano da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, izrađen je „Pravopis crnogorskoga jezika“, koji je objavljen u ,,Službenom listu Crne Gore“ i koji je izdalo tadašnje Ministarstvo prosvjete i nauke Crne Gore.

– Kad je u pitanju jotacija, ,,Pravopisom crnogorskoga jezika“ se na osnovu govorne i/ili pisane prakse propisuje da se standardnim oblicima smatraju i oblici s jekavskom jotacijom (śeđeti, ćerati) i oblici u kojima jekavska jotacija nije izvršena (sjedjeti, tjerati). Govornicima je na taj način omogućen izbor: da se služe napokon stečenim „pravom“ da u službenoj komunikaciji koriste neke jezičke odlike koje su usvojili od rođenja i koje su na crnogorskoj teritoriji opšteprisutne ili da se opredijele za drugu mogućnost – da govore i pišu u skladu s normom koja je desetljećima korišćena u Crnoj Gori koja je propisana polovinom minuloga vijeka izvan Crne Gore i bez učešća crnogorskih predstavnika – rekla je Šušanj.

Kaže da je ,,Pravopis crnogorskoga jezika“ u tome smislu najdemokratskiji pravopis u regionu. Ističe i kako je zanimljivo da, „uprkos kuloarskim komentarima određenih protivnika crnogorskoga jezika, dosad niko nije našao nijedan primjer prisiljavanja nekoga da jotuje“.

– Ono čemu sad prisustvujemo, ako je tačno, a sudeći po tome što se iz RTCG niko čitav dan nije oglasio – očito jeste tačno, dokaz je despotske vladavine i u RTCG i u državi. Vlasti se svim silama trude da potru sve naznake ravnopravnosti i demokratije koje se njeguju u Crnoj Gori – ističe Šušanj.

Pretpopisne aktivnosti

Kaže da ih ne zanima Ustav, niti ljudska prava i građanske vrijednosti.

– Ovo je samo jedna u nizu nelegalnih, protivustavnih i društveno razarajućih pretpopisnih aktivnosti slugu Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, kojom treba dokazati da niko u medijima ne koristi jotovanu varijantu – kaže Šušanj.

Navodi kako je tu strategiju više puta predočila aktuelna predsjednica Upravnog odbora UCG Rajka Glušica, koja je, prema riječima naše sagovornice, decenijama predano posvećena političkome zadatku progona crnogorskoga jezika iz oficijelne komunikacije u Crnoj Gori.

– Potom će se inicirati da se jotovana varijanta ukloni iz crnogorskoga standardnoga jezika, čime će se, po njihovoj zamisli, crnogorski jezik nanovo izjednačiti sa srpskim jezikom ijekavskoga izgovora, odnosno s normom propisanom za Republiku Srpsku, te će mu i ime postati invalidno. Prvo jeziku, potom i naciji – zaključuje Šušanj.

Reakcije

Na informaciju da je novinaru zabranjeno da koristi jotovanu varijantu reagovao je Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) poručujući da iza takve odluke Javnog servisa ne stoji progon jotovane varijante crnogorskoga jezika nego progon crnogorskoga jezika.

– Kao što su okupacione vlasti u Crnoj Gori u doba karađorđevićke diktature pokušale istisnuti ijekavicu i ekavizirati cio štokavski prostor, kao što su velikosrpski nacionalisti u doba balkanskoga kasapina Slobodana Miloševića pokušali ekavicu (tj. srpski jezik) nametnuti kao jedini službeni izgovor, tako i danas ideološki potomci i argati u procesu stvaranja Srpskoga sveta žele protjerati jotovanu varijantu crnogorskoga jezika iz službene upotrebe – navode u reagovanju.

Kažu da je došao na red i crnogorski jezik koji je Ustavom definisan kao službeni u Crnoj Gori i čija je norma usvojena kroz oficijelnu standardizaciju i službenom proglašena u ,,Službenom listu Crne Gore“, čime je formalno dobila zakonski status.

– Da se razumijemo – iza odluke menadžmenta Javnoga servisa RTCG ne stoji progon jotovane varijante crnogorskoga jezika nego progon crnogorskoga jezika! Taj menadžment, koji se još od belvederskih protesta očitovao kao produžena ruka velikosrpske i proruske šovinističke politike, progoni iz javne upotrebe samo onaj dio crnogorske jezičke norme koji je prepoznatljivo crnogorski. I progoni ga baš zato što je prepoznatljivo crnogorski, prepoznatljiv državno a ne samo nacionalno – ističu, između ostalog, u reagovanju.