Evropski put Crne Gore od 30. avgusta prošle godine do danas zavređuje tek prelaznu ocjenu, ocjenjuje u razgovoru za Dnevne novine bivša ministarka za evropske integracije i predsjednica Crnogorske panevropske unije prof, dr Gordana Đurović.
Populizam jede reforme, a bez bolje javne uprave nema nam napretka u integracijama, upozorava Đurović. Kaže i da trenutno nema lidera u procesu EU integracija regije. Uz sve to, EU i gotovo sve druge međunarodne adrese, kako kaže Đurović, veoma dosljedno izbjegavaju da osude ponašanje Srbije prema Crnoj Gori.
Ona je odgovorila je i na opasku premijera Zdravka Krivokapića da je sadašnja Vlada evropska, a prethodna kineska. Od svega toga samo je istina, kaže Đurović, da su vlade bile i ostaće crnogorske!
Ulazak u Evropsku uniju snažno ili direktno podržava 73,8 odsto ispitanika, dok je postotak onih koji smatraju da Crna Gora nikada neće ući u EU mnogo manji-12,2 odsto, pokazuje najnovije istraživanje agencije DeFacto Consultancy. U odnosu na ranija istraživanja (u januaru 75 odsto) zabilježen je blaži pad podrške u EU. Kako to objašnjavate i da li će se taj trend nastaviti?
ĐUROVIĆ: Podrška za integraciju Crne Gore u EU prepoznata je kao jedna od najstabilnijih i najvećih u regionu. Međutim, za razliku od istraživanja agencije DeFacto, koje pokazuje solidnu podršku građana naše zemlje prema članstvu u EU od 2015, CEDEM je bilježio znatan pad podrške posljednjih godina, koji je u avgustu 2020. pao na veoma skromnih 54 odsto, što je bilo najniže od 2006, da bi jun 2021. pokazao iznenadan skok podrške na 70 odsto. Prvo istraživanje dublje se bavi samo ovom temom, pa je i opšta ocjena o članstvu u EU pozitivnija, dok CEDEM analizira ovo pitanje u kontekstu analize političkog javnog mnjenja, pa su građani kritičniji, jer su generalno kritičniji prema političkoj sceni u zemlji.
Šta se na osnovu toga može zaključiti?
ĐUROVIĆ: Generalno ipak možemo zaključiti da je podrška građana za EU veća što je politička situacija u Crnoj Gori nestabilnija. U integraciji građani percipiraju veće šanse za mir, stabilnost, ekonomski prosperitet i vrijednosti, što je suština samog procesa. To su u osnovi ključni razlozi zašto zemlje naše regije i dalje percipiraju član stvo u EU kao vrijedno i značajno, iako se obostrano povjerenje dijelom poljuljalo.
Šta je sa međunarodnom zajednicom?
ĐUROVIĆ: Međunarodna zajednica daje evidentnu političku podršku onom dijelu koalicije na vlasti koja pokušava naći prostor za dijalog i dogovor, u sprezi sa opozicijom, ali znatan dio koalicije na vlasti minira dogovore i najavljuje proteste, što je presedan. Sa druge strane, taj dio koalicije ima otvorenu, snažnu i neprimjerenu podršku susjedne države, na što ta ista međunarodna zajednica žmuri. Konačno, ali gotovo presudno za opšti rezultat, komuniciranje na javnoj sceni i dijalog u Skupštini Crne Gore nalaze se na najnižim granama u novijoj crnogorskoj istoriji. U ovim političkim previranjima i populističkoj eksploziji izgubili su se osnovni red i kultura komuniciranja.
Da zaključimo, politička scena diktira ispunjavanje svih kriterijuma pristupanja, uključujući i tako važne ekonomske. Stoga, opšta ocjena je samo prelazna ocjena.
Nova metodologija pregovaranja iz 2020, iako se očekivalo da će ubrzati proces integracija i u Crnoj Gori i regionu, nije do toga dovela. Naprotiv, samo neke od ocjena su da su evropske integracije u Crnoj Gori “na ledu”, u ćorsokaku, pa da li postoji bojazan da će u narednom periodu biti aktivirana klauzula balansa?
ĐUROVIĆ: Za napredak u integracijama potrebna je dobra volja i akcija obje strane, odnosno „za tango je potrebno dvoje”. Poslije najnovijih iskustava i problema koje ima EU sa ocjenom kvaliteta vladavine prava u više novih država članica (Poljska, Mađarska, moguće i neke druge zemlje) Unija definitivno nema konsenzus da prima države slabih institucija, deficita demokratskih standarda, problema u nezavisnosti pravosuđa i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Zato mi imamo veliki domaći zadatak ispred sebe prije članstva. A EU mora odbraniti svoje vrijednosti, prvo unutra, a onda i u procesu daljeg širenja. Kada obje strane ispune svoje, imaćemo naš „evropski tango”, a ko voli „kazačok” može da ga igra za svoje potrebe, ali ne u ime svih nas.
Ukoliko bi do toga došlo, kakva je dosadašnja praksa zemalja kandidata za članstvo u EU i šta bi to konkretno značilo?
ĐUROVIĆ: Kredibilitet procesa integracija, odnosno obnova povjerenja, desila bi se ako bi do kraja godine vrata pregovaranja bila otvorena za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. EU bi bila više u regiji, a svi mi povratili bismo povjerenje u proces. Što se same Crne Gore tiče, metodologija je jasna, samo napredak u oblasti vladavine prava, pa onda sve drugo. I to se konkretnim, stabilnim, mjerljivim i održivim rezultatima jedino može postići. Ako toga ne bude, nema ni napretka u pregovorima. Ako toga „zaista” ne bude, mogu nam izostati i neka sredstva podrške, što bi bilo veoma loše.
Jedan od zaključaka sa nedavnog sastanka predsjednika Crne Gore Mila Duka novića i šefice Delegacije EU u Crnoj Gori Oane Kristine Pope bio je taj da je potrebno preći sa deklarativne posvećenosti evropskom kursu zemlje na konkretna djela, a sve kako bi se očuvala liderska pozicija Crne Gore u evropskim integracijama. Da li je nakon skoro godinu stagnacije Crna Gora na putu da izgubi lidersku poziciju koju je godinama imala u procesu EU?
ĐUROVIĆ: Trenutno nema lidera u procesu EU integracija regije.
Uprkos tome što Srbija potpuno otvoreno sprovodi politiku “srpskog sveta” propagirajući vrijednosti uz koje ne bi mogao ići znak jednakosti, bar kad su posrijedi evropske vrijednosti, EU uporno ćuti. Da li je uopšte realno očekivati snažniju reakciju, a ne samo deklarativno podsjećanje na sistem vrijednosti koji baštini EU?
ĐUROVIĆ: Za sada, EU i gotovo sve druge međunarodne adrese veoma dosljedno izbjegavaju osuditi ponašanje Srbije prema Crnoj Gori, u smislu odvraćanja iste od političkog uplitanja, medijske opsade, loših političkih poruka i konstantnih provokacija, te potrebi da se miješaju, jer je neko ovdje ugrožen. Diskutabilno je ko je ovdje ugrožen. Poneki prijateljski glasovi iz zemalja članica EU i preko okeana, još uvijek skromni, ali rastući, nagovještavaju promjenu kursa, što bi bilo blagotvorno za naše društvo.
Nema izgleda za naimenovanje novog ministra pravde, uz to dinamika koncipiranja pregovaračke strukture ide prilično sporo, ne postoji resorno ministarstvo, nema konkretnih rezultata za poglavlja 23 i 24, što je okosnica pregovaračkog procesa… Ipak, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić tvrdi da “uz malo spremnosti na žrtvu, posvećenosti i povjerenja, naš evropski put niko ne može zaustaviti”. Na čemu prvi čovjek parlamenta gradi taj optimizam?
ĐUROVIĆ: Optimizam za integracije je veoma pozitivna stvar, posebno kada dolazi sa važnih državnih funkcija, ali on za sada nije utemeljenu djelima. Rezultati su ključ za racionalna očekivanja i povjerenje, koji polaze od političke volje, ali i velikog, velikog organizovanog rada složnog tima.
Premijer Zdravko Krivokapić je na posljednjem premijerskom satu kazao da jedino poglavlja 23 i 24 nemaju mjerljive karakteristike. Da li je to baš tako?
ĐUROVIĆ: EU je razvila metodologiju ocjene progresa u svakoj oblasti, pa i u ovoj. Zato se i rade akcioni planovi, indikatori bazirani na rezultatima, targeti, ocjene ostvarenog i si. Problem je što je naš akcioni plan za ovu oblast neupotrebljiv, jer je zastario, a nema volje da se napravi novi.
Premijer je, takođe, u parlamentu prošle sedmice poručio da je sadašnja Vlada evropska, a da je prethodna bila kineska. Vaš komentar?
ĐUROVIĆ: Niti je prethodna Vlada bila kineska, niti je sadašnja evropska, bile su i ostaće – crnogorske!
Summa summarum, Crna Gora je pregovore o članstvu u Evropskoj uniji otvorila prije devet godina i do sada je otvorila sva poglavlja, a privremeno zatvorila tri. Posljednje Poglavlje 8 Konkurencija otvoreno je u junu 2020, dok smo čak u junu 2017. privremeno zatvorili Poglavlje 30. Šta je, prema Vašem mišljenju, ključni problem kada je posrijedi ispunjavanje evropskih zadataka?
ĐUROVIĆ: Politička volja (sloga oko ključnih stvari i evropskih prioriteta u Skupštini i Vladi), a onda rad, rad, rad. A da bi administracija radila, morate je konstatno jačati, a ne desetkovati. Čuvati ostvareno i na to nadograđivati nove rezultate. Bez bolje javne uprave nema nam napretka u integracijama.
Gdje je, zapravo, najveća odgovornost za sprovođenje reformi u Podgorici ili Briselu?
ĐUROVIĆ: U Podgorici naravno. Populizam nam jede reforme.
Da Ii ste zadovoljni kakav je bio odgovor Evropske unije tokom pandemije COVID-19 u Crnoj Gori?
ĐUROVIĆ: EU je i sama bila na testu solidarnosti prvih mjeseci, ali se konsolidovala. Danas ima 70 odsto punoljetnog vakcinisanog stanovništva i usvojen je sedmogodišnji budžet i ogromni paket programa ekonomskog oporavaka, a fokus je stavljen na najugroženije zemlje. EU je značajno pomogla Crnoj Gori i regiji i hvala im na tome. Naša je ekonomija snažno pogođena pandemijom i treba nam vrijeme da se oporavimo.
Godina 2025. je sa visokih evropskih adresa nebrojeno puta označena kao godina kada bi Crna Gora mogla biti članica u EU. Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić kazao je da bi se to moglo desiti i 2024. uz uslov da, kako je kazao, “svi zasučemo rukave”. Da li su Vam te prognoze realne u ovom trenutku?
ĐUROVIĆ: Ovo su poruke koje slušamo već dugi niz godina, ništa novo. Samo se rokovi prolongiraju, zato što nikako da „svi zasučemo rukave”. Populizam i laka obećanja, te stanje hronične „predizborne” kampanje nikako ne daju prostora da se zasuku rukavi.
OD LIDERSKE POZICIJE DO PRELAZNE OCJENE ZA EVROPSKI PUT CRNE GORE
Kojom ocjenom od jedan do pet biste ocijenili evropski put Crne Gore od 30. avgusta prošle godine do danas?
ĐUROVIĆ: Pošto pregovaramo već devet godina, pravna tekovina EU je porasla, pa moramo opet usklađivati mnoge zakone, iako smo mislili da smo taj dio posla uradili u mnogim poglavljima. Vrijeme je učinilo svoje. Međutim, ambiciozan zakonodavni plan rada sačinjen u Programu pristupanja i Programu rada Vlade sporo se ostvaruje, a kasni se i sa izradom važnih strateških dokumenata, pa je II kvartal pokazao veoma nizak stepen ostvarenja Programa rada (ispod 40 odsto). Pregovaračke strukture sporo se kompletiraju, nedostaju kadrovi i u IPA strukturama, zbog velikih promjena u organizaciji ministarstva i odlaska znatnog broja stručnog višeg i srednjeg kadra. Hronično nam nedostaju kadrovi u IT sektoru za interaktivan portal EU integracija (najbolji portal imali smo 2009. godine kad se radio Upitnik…), a i posao prevođenja pravne tekovine je usporen, jer nema dovolj ne podrške toj aktivnosti.
Administrativni kapaciteti su veliko ograničenje za malu crnogorsku administraciju, koja uz to pravi kadrovske čistke i gdje se očekuje i gdje se ne očekuje, što će se tek odraziti na kvalitet upravljanja i integrisanja.
Komunikaciona strategija i dijalog sa građanima ograničeni su i dalje zbog mjera zaštite. U oblasti vladavine prava, najavljene su tektonske promjene, ali se one sporo odvijaju, bez mnogo konkretnih rezultata i izuzetno mnogo političke trgovine i opstrukcije unutar koalicije na vlasti. U takvim uslovima napredak u oblasti vladavine prava takođe je ograničen.
(autor intervjua Jelena Ćetković)
[…] Aktuelno […]