Petak, 1 Jula, 2022
Rubrika:

Poljska između Rusije i Ukrajine u aktuelnom trenutku

Poljska i baltičke države od početka ruske agresije djeluju kao najlojalniji saveznici Ukrajine. Snadbijevaju je ih naoružanjem američke proizvodnje, primaju milione izbeglica i prekidaju odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Olga Tokarčuk pisac i psiholog, poljska dobitnica Nobelove nagrade za književnost: ,,Niko nije mogao da zamisli da će ovaj rat biti tako okrutan, anahron i ovaj rat podsjeća na užasne slike Drugog svjetskog rata”

Poljska je od početka ruske invazije na Ukrajini, prihvatila više od 3,3 miliona ukrajinskih izbjeglica. Svojim velikim gestom u teškim trenucima za Ukrajinu, pokazala se kao veliki prijatelj. Poljsko-Ruski odnosi su kroz istoriju bili prilično složeni. Ovdje bi bilo malo prostora i vremena da ih opišem zato ću se samo osvrnuti na one iz novije istorije koji nam najbolje pokazuju hronologiju odnosa prošlog vijeka i stalnu težnju Rusije za dominacijom nad Poljskom i njenim teritorijama.

Godine 1939. godine Poljsku su zajednički napale Njemačka i Sovjetski Savez – Njemačka 23. avgusta, a Rusi (Sovjeti) sedamnaest dana kasnije, iznenada, s leđa. Pred dvostrukom agresijom ubrzo je pao dotle snažan poljski otpor – uspio je da likvidira jednu njemačku diviziju – a njemački i ruski vojnici su se sreli na rijekama Narevu, Bugu, Visli i Sanu, i proslavili zajedničku pobedu. Uskoro potom sovjetska armija je napravila jedan od najvećih zločina nad Poljskom – u Katinskoj šumi kada je likvidirano  21.768 poljskih državljana (uključujući preko 10.000 oficira Poljske vojske i državne policije) i poljske inteligencije. Svjesno se zaboravlja činjenica da njemačko-ruski pakt nije raskinuo Sovjetski Savez već Njemačka, a da su dotle obje ove zemlje bile osvajači a ne branitelji susjednih država. Ko zna koliko bi trajao taj pakt i kakav ishod bi imao Drugi svjetski rat da ga Njemačka nije raskinula i napala Sovjetski Savez 1941. godine, nakon čega je Rusija prešla pa promijenila stranu. To nije bio njen izbor već iznuđeni čin.

Zajednička parada njemačkih i sovjetskih trupa u okupiranoj Poljskoj. Brest na Bugu, 22. septembra 1939.

RUSIFIKACIJA (SOVJETIZACIJA) POLJSKE NAKON II SVJETSKOG RATA

U proljeće 1944. Crvena armija je zajedno sa poljskom vojskom prešla predratnu granicu Republike Poljske, podržala ustanak u Varšavi i 17. januara 1945. oslobodila okupiranu prijestonicu. U proljeće su Sovjetski Savez i poljska privremena vlada odlučili da zaključe ugovor o prijateljstvu kako bi konačno zapečatili dotadašnje loše odnose u kojima je Poljska bila žrtva Rusije. 21. aprila potpisan je posleratni ugovor o saradnji i uzajamnoj pomoći. Od 1948. godine, zavisnost Poljske od SSSR-a je rasla (uz zadržavanje formalnog suvereniteta država, Staljin je stavio Poljsku i inferioran i potčinjen položaj). Sprovedena je sovjetizacija svih oblasti društvenog života, uz uništavanje postojećih struktura i institucija. Izvršene su korjenite promene u oficirskom kadru, sve važne komandne položaje zauzeli su sovjetski oficiri; istovremeno je rastao broj garnizona, poligona i aerodroma sovjetskih trupa u Poljskoj (troškove njihovog održavanja snosila je poljska država). To je i potvrđeno činjenicom da je Poljska bila jedina zemlja u Istočnoj Evropi u kojoj je za glavno-komandujućeg vojske postavljen  građanin druge zemlje, to jest        sovjetski maršal  Konstantin Rokosovski.

U očima Poljaka, pogotovo onih anti-režimskih orijentisanih ova vijest nije dočekana sa oduševljenjem. U privredi, instrument bliskih veza između država unutar sovjetskog bloka trebalo je da bude Sajvet za međusobnu ekonomsku pomoć, osnovan januara 1949; mnogo veću ulogu u potčinjavanju poljske privrede. ekonomiji SSSR-a igrali su bilateralni sporazumi koji se tiču: trgovine (26.01.1948., 29.06.1950., 11.02.1954.), nabavka industrijske opreme i tehnologije (26. januar 1948, 29. jun 1950), učešće sovjetskih stručnjaka u poljske ustanove, organizacije i preduzeća (8 VIII 1950). SSSR je postao glavni ekonomski partner Poljske; forsirano je povećanje pokazatelja privrednog plana, uz ekspanziju industrije naoružanja i vojnih institucija. Važan element dominacije SSSR-a bio je Varšavski pakt osnovan 1955. godine, sa namjerom da se ujedini spoljna politika, SSSR i zemalja zavisnih od njega i reakcija na stvaranje NATO-a. U atmosferi velike napetosti počele su sjednice Centralnog komiteta Poljske ujedinjene radničke partije u oktobru 1956. godine. Neočekivano, u Varšavu je stigla sovjetska delegacija na čelu sa Nikitom Hruščovom, a u isto vrijeme su sovjetske vojne formacije krenule iz vojnih baza ka prestonici. U toku cjelonoćnih razgovora i uvjeravanja da se Poljska neće povući iz Varšavskog pakta, Hruščov je napustio Varšavu, a vojnici su se vratili u svoje baze.

DEMOKRATIZACIJA POLJSKE I OTKLON OD RUSKE DOMINACIJE

Svi elementi specifičnosti statusa Poljske u sferi SSSR dominacije, ali i raspoloženja unutar teritorija poljske države, stopili su se 1976. godine u svojevrsnu opozicionu struju nazvanu Komitet za odbranu radnika (KOR) koju su formirali poljski intelektualci tog vremena. Ovaj socijalni savez, uz podršku Katoličke crkve pokazao je 1980.godine svoju snagu, kada je u Gdanjsku došlo do masovnih radničkih protesta iz kojih je nastala Solidarnost, sindikat sa milionskim članstvom i prva nezavisna organizacija radnika u Poljskoj. Solidarnost će odigrati ključnu ulogu u tranziciji Poljske ka demokratiji poslije pada Berlinskog zida i kraha real-socijalizma.  Nije bez značaja na ovom mjestu napomenuti da je 1978.godine, poljak Karol Wojtyla postao prvi ne-italijanski papa još od XV vijeka. Wojtyla je izabran kao Papa Jovan Pavle II. Tranzicija Poljske, i prelazak ka demokratiji, desio se pregovorima između vlasti i relativno snažne opozicije, pri čemu je važno da ni jedna ni druga strana nijesu bile sigurne u svoju snagu, i mogućnost da poraze rivale, tako da su i jedni i drugi bili spremni na izvjesne kompromise. Pregovori su počeli kada je u julu 1988.godine, razgovore o budućnosti Poljske lideru opozicione, i tada i dalje nelegalne Solidarnosti Lechu Walesi predložio general Kiszczak, ministar unutrašnjih poslova, što je Walesa prihvatio. Pregovori su trajali 49 dana, od 6. februara do 5. aprila i vođeni su na raznim mjestima. Zvanično „glavni sto“ i „podstolovi“ za određena pitanja dešavali su se u vladi. Međutim, nezvanični razgovori i najvažniji dio pregovora učesnika vođen je u čuvenoj palati Magdalenka. „Nakon pregovora o raznim detaljima, konačni sporazum za Okruglim stolom bio je sljedeći: legalizacija Solidarnosti i njegovih paralelnih seljačkih i studentskih struktura, uz garantovanu slobodu udruživanja i izražavanja u „okvirima demokratskog poretka“; preduzimanje neophodnih restriktivnih ekonomskih mjera; održavanje polu-slobodnih parlamentarnih izbora 4. i 18. juna 1989. Pad Berlinskog zida i kraj hladog rata umanjiće uticaj postkomunističke Rusije (na Poljsku) koja je počela ekonomsko i vojno da slabi bez obzira na nuklearni arsenal. Nakon pada komunizma u Europi 1989. i 1990. godine većina bivših komunističkih zemalja počela je težiti članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u. Ulazak u EU potrajao je nešto duže, ali je zato za tri kandidata Sjevernoatlantskog saveza vrlo brzo otvorio svoja vrata. 1997. godine tadašnji glavni sekretar NATO-a Havijer Solana prenio je dobru vijest: Danas su šefovi država i vlada odlučili da će pozvati Češku, Mađarsku i Poljsku na pregovore o prijemu u NATO. Tako da je Poljska primljena 1999. godine

PODRŠKA POLJSKE UKRAJINI  

Rat u Ukrajini će trajati dok ga Rusija ne zaustavi, ali mi smo spremni na dugotrajni sukob, rekao je u Varšavi portparol Ministarstva spoljnih poslova Poljske Lukaš Jasina. Poljska i baltičke države od početka ruske agresije djeluju kao najlojalniji saveznici Ukrajine. Snadbijevaju je ih naoružanjem američke proizvodnje, primaju milione izbeglica i prekidaju odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prema riječima direktora poljskog univerziteta za međunarodne odnose Slavomira Debskog, Poljska nikada nije gajila iluzije o namjerama Rusije, pa je država  dugo pokušavala da unese promjene u svoje izvore snabdijevanja robom, kritikovala je Sjeverni tok i zagovarala zaustavljanje projekta. Podrška Poljske prema Ukrajini ogleda se u mnogobrojnim segmentima. Tragedija i egzodus koji prolazi narod Ukrajine koji se sklonio iz ratom razorenih područja pokazuje nam veliku snagu Poljske, koja je sjećajući se svoje istorije i stradanja od strane Rusa osjeća i razumije patnju jednog od najjstarjih slovenskih naroda. Bezbroj volontera, humanitarnih organizacija, svih vladinih službi, medicinskog i osoblja socijalnih službi svi pružaju pomoć ukrajinskim izbjeglicama. I ovaj rat će proći dok će Poljska biti upisana zlatnim slovima humanosti, Rusija će ostati kao trajni i sramni okupator voljom jednog diktatora i oligarha iz Kremlja, Vladimira Putina, koji ne želi dobro ni Rusiji ni Evropi već samo rat, krv, pepeo i suze.

 

Najnovije

Sjutra sunčano i toplo

Vrijeme sjutra - pretežno sunčano i veoma toplo. Poslijepodne u sjevernim predjelima ponegdje umjeren razvoj oblačnosti, ali uglavnom bez kiše. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog...

Gojković: Bili smo stvarno blizu velike pobjede, protiv Srbije da zadržimo isti nivo agresivnosti

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković je ponovio da je zadovoljan igrom protiv Španije u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva, ali i istakao da je...

Britanija šalje vojne stručnjake u BiH za suprotstavljanje ruskom uticaju

Britanija je u četvrtak saopštila da će poslati vojne stručnjake u Bosnu i Hercegovinu kako bi se suprotstavili ruskom uticaju i “pojačali misiju NATO-a...

Abazović prisustvovao prijemu povodom 4. jula – Dana nezavisnosti SAD

Tradicionalnim prijemom u rezidenciji američke ambasadorke Džudi Rajzing Ranke, obilježen je večeras nacionalni praznik Sjedinjenih Američkih Država, Dan nezavisnosti, u znak sjećanja na 4....

Facebook uklanja lažne recenzije

Facebook je dugo preduzimao mjere protiv lažnih recenzija ali sada konkretizuje taj stav. Blokiranje naloga zbog lažne recenzije Meta je ažurirala svoju politiku povratnih informacija u...

Najčitanije

Povezano

Ukrajina i Putinove mračne teritorijalne ambicije

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista Politika rata Vladimira Putina oligarha i diktatora prema Ukrajini se nastavlja nesmanjenom žestinom. Gađa se Kijiv taj drevni prijestoni...

Krapina mjesto koje krije mnoge tajne

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista (Posvećeno Marku, Peku, Niku i Milici Božović) U sklopu predstavljanja sela koja se prostiru na južnim padinama Lovćenskog masiva, sa...

Selo Duletići i eho prošlih vremena

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista Stara Crna Gora podrazumijevala je oblast prvobitne Crne Gore koju su činile četiri nahije: Katunska, Riječka, Crmnička i Lješanska....

Ukrajinska borba za slobodu

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista Stočetrnaesti dan rata u Ukrajini, obilježava beskonpromisna borba Ukrajinaca za odbranu svoje države. Ruski agresor ruši, pali, pljačka, ubija,...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve