Zakoni se ne mogu primjenjivati retroaktivno, ocjena je Sudskog savjeta, zbog čega oni, sudeći prema saopštenju koje su izdali, kandidaturu aktuelne predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, za još jedan – treći mandat, smatraju legitimnom, kao i kandidature još nekoliko sudija za predsjednike sudova koji su na čelu tih ustanova više od dva mandata, iako novi Zakon o Sudskom savjetu i sudijama eksplicitno zabranjuje da ista osoba na čelu nekog suda bude duže od dva mandata.
– Na sjednici Sudskog savjeta obavljeni su intervjui sa kandidatima za izbor predsjednika pojedinih sudova. Tim povodom, Savjet je cijenio i validnost njihovih kandidatura, polazeći od jednog od osnovnih ustavnih principa da zakoni važe za ubuduće, što se odnosi i na Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, uključujući odredbe koje se odnose na izbor predsjednika sudova (član 42). Retroaktivnost je izuzetno utvrđena Ustavom za pojedine odredbe, ako to zahtijeva javni interes, i u postupku donošenja zakona (član 147 stav 2 Ustava), što u konkretnom slučaju nije utvrđeno – saopštili su oni juče, navodeći da je to odgovor na pitanja novinara.
Oni su u saopštenju naveli da će se ustavni, „kao i drugi principi i odredbe cijeniti u primjeni Amandmana VII kojima se uređuje izbor predsjednika Vrhovnog suda, o čijoj će se kandidaturi prvo izjasniti Opšta sjednica Vrhovnog suda, koju čine sve sudije ovog suda“. – Sa te sjednice Savjetu će se dostaviti prijedlog, koji će se utvrditi tajnim glasanjem, što samom prijedlogu daje visok nivo legitimiteta. Potom će Sudski savjet donijeti odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda i istovremeno je obrazložiti, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena – naveli su oni.
MANDAT
Saopštili su i da je o legitimitetu, legalitetu i načinu funkcionisanja Sudskog savjeta nalaz dala Venecijanska komisija. – To je u formi dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama usvojila Skupština Crne Gore. Saglasno tome, Sudski savjet funkcioniše u punom kapacitetu i obavlja svoje ustavne i zakonske nadležnosti, što se ne dovodi u pitanje, pored ostalog, ni u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije.
Oni koji osporavaju ustavnost zakona koji uređuje rad Sudskog savjeta imali su mogućnost da od jula prošle godine pokrenu postupak za ocjenu njegove ustavnosti pred Ustavnim sudom, ali koliko smo u saznanju, takve inicijative ili prijedloga nema u proceduri. Iz tih razloga svi koji žele, mogu da provjere svoje stavove pred Ustavnim sudom koji ocjenjuje ustavnost svih zakona i drugih propisa, uključujući i ovaj – poručili su oni.
KANDIDATI
Na sjednici Sudskog savjeta juče su intervjuisani aktuelni predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić za novi mandat (prvi počeo 25. aprila 2014. godine), dok su za mjesto predsjednika, odnosno predsjednice Osnovnog suda u Podgorici intervjuisani aktuelni predsjednik ovog sudskog organa Zoran Radović (koji obavlja ovu funkciju od 13. februara 2009. godine) i sutkinja u ovom sudu Željka Jovović.
Za funkcije predsjednika Osnovnog suda u Kotoru intervjuisani su aktuelni predsjednik ovog suda Branko Vučković (koji je na ovoj funkciji, kako piše u njegovoj biografiji, od 1989. godine) i sudija kotorskog Osnovnog suda Predrag Krstonijević. Obavljeni su intervjui i sa kandidatima sa izbor predsjednika osnovnih sudova u Baru, Plavu i Rožajama i to sa aktuelnim predsjednicima Goranom Šćepanovićem (na ovoj funkciji od 3. oktobra 2008. godine), Hilmijom Suljkovićem (izabran 11. februara 2009. godine) i Zahitom Camićem (obavlja ovu funkciju, kako piše na sajtu suda, od 1993. godine) koji su bili jedini kandidati za te pozicije. Sjednica će biti nastavljena u ponedjeljak, kada će biti i donijete odluke o izboru predsjednika više sudova u našoj državi.
OGLAS
Aktuelna predsjednica Vesna Medenica jedina se prijavila za tu poziciju na oglas Sudskog savjeta raspisan 13. maja. Rok za dostavljanje poštom završen je juče a, prema našim saznanjima, Medenica, kojoj mandat ističe 26. jula, ostala je jedina prijavljena kandidatkinja. Prvi put je u Skupštini Crne Gore za predsjednicu Vrhovnog suda, kako piše u njenoj biografiji, izabrana 19. decembra 2007. godine, a na prijedlog tadašnjeg predsjednika države (Filipa Vujanovića), predsjednika parlamenta (Ranka Krivokapića) i premijera (Željka Šturanovića).
Sudski savjet je tajnim glasanjem, a na jednoglasni prijedlog Opšte sjednice Vrhovnog suda, ponovo izabrao Medenicu za predsjednicu 26. jula 2014. godine. Predsjednika/cu Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet. Novi zakon o Sudskom savjetu i sudijama stupio je na snagu u martu 2015. godine, a njim je, članom 141, precizirano da član 42 koji propisuje da „isto lice može biti birano za predsjednika istog suda najviše dva puta“ primjenjuje se od 1. januara 2016. godine.