Srijeda, 24 Jula, 2024
Rubrika:

Počinje 38. izdanje festivala: Grad teatar je danas evropska kulturna činjenica

''Imamo međunarodnu i regionalnu produkciju i zaključili smo da vizija budućnosti ne mora biti nužno apokaliptična, već da smo mi ti koji je formiramo'', kazala je direktorica JU Grad teatar Milena Lubarda Marojević

Konferencija za novinare povodom otvaranja 38. festivala „Grad teatar“ održana je danas u Budvi.

Govorili su direktorica JU“Grad teatar“ Milena Lubarda Marojević, glavna urednica programa Svetlana Ivanović, rediteljka Vida Ognjenović, reditelji Haris Pašović i Vuk Ršumović i direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici, Ivona Čović Jaćimović.

Direktorica JU Grad teatar Milena Lubarda Marojević je kazala da je ova konferencija za medije posebna u odnosu na mnoge iz razloga što su rijetko kada bili u prilici da ugoste ovakvu “all stars” ekipu.

“Moto ovogodišnjeg festivala je citat iz drame “Nadpop Kojović”, koju je pisala Vida Ognjenović i on glasi: “Mene često pohodi daleka budućnost, da znaš”. Kreirajući program ovog festivala smo se rukovodili time koje su to vibracije koje se dešavaju, ne samo danas u teatru nego u svijetu izvođačkih umjetnosti uopšte, ali i teme koje zaokupljaju autore. Imamo međunarodnu i regionalnu produkciju i zaključili smo da vizija budućnosti ne mora biti nužno apokaliptična već da smo mi ti koji je formiramo. Projektima koje ćemo imati na ovom ferstivalu kao i razmišljanjima koja ćemo na njemu donijeti, utičemo i radimo na tome kako će naša budućnost izgledati sa željom da budemo zadovoljni životom koji nam je dopao”, kazala je Lubarda Marojević, piše u saopštenju dostavljenom medijima.

Direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici Ivona Čović Jaćimović se zahvalila Lubardi Marojević što je od prvog dana pokazala osjećaj za njegovanje koprodukcija i saradnji, a to je, što se tiče evropskih standarda, najznačajnija priča što se tiče teatarskog života i teatarskog poštovanja.

“Imamo jednu predivnu predstavu naše stalne saradnice rediteljke Vide Ognjenović, koja je, slobodno da kažem, kao čedo Mileni i meni ostavljeno da je čuvamo, njegujemo i da nam što duže traje i da je što više igramo u uvijek unaprjeđujemo. Potrudićemo se da zajednički unaprjeđujemo ovakve saradnje jer su institucionalne saradnje jako važne za opstanak kulture u Crnoj Gori. Takođe, jako se radujem premijeri u ambijentalnom prostoru na sceni između crkava 5. jula”, istakla je ona.

Foto: Grad Teatar Budva

Rediteljka Vida Ognjenović je istakla da je svaki početak Grada teatra za nju prilika da osjeti veliko uzbuđenje i radost jer je dugogodišnja saradnica ovog festivala.

“Pratim njegov rast i na svoje veliko zadovoljstvo danas mogu konstatovati da je ovaj festival uveliko prevazišao grad i kraj u kom je nastao. On je sad balkanska i evropska kulturna činjenica i drago mi je da sam dio njega, kako na svoje zadovoljstvo tako i na poticaj rukovodstva. Ove godine mojom i našom predstavom otvara se festival i to sa novim tekstom koji sam napisala na poticaj Milene Lubarde Marojević i Svetlane Ivanović, one su me snabdijevale materijalom, organizovale simpozijum o Antunu Kojoviću i zainteresovale me za ideje Kojovića koji je istorijska ličnost i živio je i radio u Budvi, a koji je, kao i ovaj festival nadilazio okvire ovog kraja i svoje epohe. Ovo nije biografska drama, već drama onih ideja koje je zastupao Nadpop Kojović, doktorand čuvenog Univerziteta u Loretu, svojevoljnog povratnika u svoje rodno mjesto Budvu, a koji je svojevoljno ostao u Budvi da živi i radi, ali kao živi i radi kao da je živio u Parizu ili nekom drugom velikom evropskom mjestu”, kazala je Ognjenović.

Pored ove budvanske premijere, na konferenciji je najavljena i premijera predstave “Svijet mogućnosti”, reditelja Harisa Pašovića koji je kazao da mu je izuzetna čast i zadovoljstvo da bude dio festivala Grad teatar.

“Mnogo volim Budvu i Crnu Goru. Milena Lubarda Marojević i Svetlana Ivanović su nedavno bile u Njemačkoj na Skupštini Evropske federacije festivala i Milena je predstavljala Budvu i festival. Toliko je to divno kad gledate ovaj grad iz te perspektive, moram reći da se osjećam ponosno. Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu. Mi nekoliko godina vec sarađujemo po raznim osnovama. Prije 33 godine smo ovdje igrali predstavu “Čekajući Gododa” sa Žarkom Lauševićem, Slavkom Štimcem, Mikijem Manojlovićem i tada malom Hristinom Popović. Uzbudljivo je ponovo raditi ovdje, mi smo prošle godine bili u Budvi na tom istraživanju, predstava “Svijet mogućnosti” je zajednički projekat Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, “East–West Centra iz Sarajeva, Plesnog centra „Tala“ iz Zagreba i Budva Grad teatra. Prije dvije godine mi smo sjeli svi zajedno i razgovarali o toj ideji , a to je da sagledamo život ljudi sa razvojnim teškoćama i koji je to njihov svijet. Naša ideja je da ova predstava bude neka vrsta inspiracije za uspostavljanje balkanskog kulturnog centra za osobe sa teškoćama u razvoju iz cijelog regiona, to je jedna utopija i vizija ovog projekta”, kazao je Pašović najavljujući budvansku premijeru ove predstave koja je zakazana za 14. jul u 21 čas na sceni iza OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša”.

Foto: Grad Teatar Budva

Najavljujući još jednu premijeru ovogodišnjeg festivala Grad teatar, predstavu “Nestvarni grad”, reditelj Vuk Ršumović je izrazio zahvalnost što prvi put učestvuje na festivalu koji je dosta uticao na njegovo umjetničko formiranje.

“Scena ove predstave tj. vođene audio šetnje je cijeli Stari grad u Budvi, a glumci su zapravo publika, oni su glavni junaci ove predstave. Cijeli projekat je nastao zahvaljujući inicijativi Milene Lubarde Marojević, oboje smo odmah shvatili šta bi to trebalo da bude i kako da izgleda. U savremenom teatru ovaj projekat bi bio imerzivni teatar, to je zapravo interaktivno pozorište koje zahtjeva od gledalaca da se aktivno uključe u interakciju sa stvarnošću. Najbolje je kad se doživi bez nekog prevelikog predznanja, ali moram da naglasim da mi se jako dopada moto ovogodišnjeg festivala jer to djeluje kao jedan paradoks, kako bi mogla budućnost da te pohodi. Zapravo mislim da se u paradoksu uvijek krije nukleus jedne originalnosti, svježine, neke nove ideje i iskre, nečeg što može da promijen i naš doživljaj svijeta ili konvenciolna shvatanja. U našoj predstavi u kojoj je tema sjećanje postoji jedna replika koja glasi “sjećanje formira našu budućnost”. Prošlost i budućnost su povezani jako duboko u nama, mi toga možda nismo ni svjesni da možemo to da prizovemo kao neku misao, a zapravo to jeste tako”, kazao je Ršumović.

Premijera predstave “Nestvarni grad” zakazana je za 27. jul i maksimalan broj učesnika tj. publike broji 12 ljudi.

Još jedna premijera dogodiće se 3. avgusta na sceni ispred Manastira Svete Trojice u Stanjevićima, a riječ je o predstavi “Protekcija”, komediji Branislava Nušića, u režiji Milana Neškovića, a koproducenti su JU Grad teatar i Narodno pozorište iz Sombora.

Glavna urednica festivalskog program Svetlana Ivanović, koja je bila i moderator konferencije za medije, najavila je bogat književni program.

“Na samom otvaranju književnog programa bićemo u prilici da ugostimo Slobodana Šnajdera, dobitnika nagrade “Stefan M. Ljubiša” za 2021/2022. godinu, kome će članovi žirija, koji je radio u sastavu Dragana Kujović, Saša Radojčić i Velimir Visković, i uručiti nagradu, ali i ukazati na poetičke tokove ne samo Šnajderove proze, već i dramske književnosti.Uz to, ove godine ćemo na Trgu pjesnika obilježiti jedan od najznačajnijih događaja za kulturu ovih prostora, 530 godina od objavljivanja “Oktoiha prvoglasnika” Crnojevića štamparije, jubilej koji potvrđuje neporecivo prisustvo na kulturnoj mapi ne samo Evrope, već i svijeta. O značaju civilizacijskog iskoraka štampanja prve ćirilične knjige, sredozemni i evropski kontekst ovog čina kulture, kao i zadacima na koje kao takav obavezuje generacije koje dolaze govoriće Aleksandar Jerkov”, poručila je Ivanović.

Direktorica JU Grad teatar Milena Lubarda Marojević osvrnula se na bogat muzički program.

“Početak festivala obilježiće saradnja sa Muzičkim centrom Crne Gore kroz dva velika koncerta. 10. jula će Crnogorski simfonijski orkestar pratiti Vlatka Stefanovskog, izvodeći dobro poznate kompozicije u novim aranžmanima i pod rukovodstvom dirigenta Emina Džijana. Nakon toga, 19. jula nakon puno godina ćemo ponovo u Budvi čuti virtuoza Romana Simovića, takođe u pratnji Crnogorskog simfonijskog orkestra.Festival nastavlja dugogodišnju saradnju sa dirigentom Bojanom Suđićem, koji za ovogodišnje izdanje priprema program pod naslovom “Muzički vatromet” u izvođenju festivalskog hora i orkestra “Virtuozi”, te uglednih solista. U saradnji sa maestrom Suđićem, publika ovogodišnjeg festivala imaće priliku da po prvi put sluša i dvojicu velikana međunarodne muzičke scene. 31. jula festival će ugostiti violinistu, dirigenta i kontratenora Dmitrija Sinkovskog, koji će izvesti čuvena “Četiri godišnja doba” Antonia Vivaldija. Pred sami kraj festivala, 22. avgusta, na sceni Između crkava pijanista Simon Trpčevski će održati solistički koncert izvodeći djela Šopena, Čajkovskog, Prokofjeva…”, saopštila je Milena Lubarda Marojević.

Likovni program obilježiće značajna izložba rađena u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, najznačajnijom nacionalnom institucijom u domenu likovnog stvaralaštva, dodala je Lubarda Marojević.

“Vođeni ovogodišnjim sloganom festivala, koji konceptualizuje stalnu okrenutost budućnosti, planiramo da na nov način obilježimo 50 godina od smrti Petra Lubarde, jednog od najznačajnijih savremenih crnogorskih i jugoslovenskih slikara. Izložba pod nazivom „Petar Lubarda – novo kadriranje“ ima za cilj istraživanja mogućnosti transponovanja umjetničkih polazišta i postulata posredstvom novih tehnologija. Ideja je da se primjenom tehnike 3-d mapiranja virtuelno predstave najvažnije faze Lubardinog stvaralaštva kroz djela iz fundusa NMCG u prostoru crkve Santa Marija in Punta. Očekujemo da će se potvrđena vrijednost Lubardinog stvaralaštva otvoriti i u novim semantičkim aspektima, definisanim sinergijom zadatog prostora, potvrđene poetike i mogućnosti posredovanja i recepcije likovnosti posredstvom novih tehnologija. Autori izložbe su Filip Mikić, autor video rada i Snežana Ivović i Miloš Marjanović, istoričari umjetnosti”, zaključuje Lubarda Marojević.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve