Na gradskom trgu u Bijelom Polju Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore počeo je sa preventivnom zaštitom na ostacima Čaršijske džamije poznate kao Hadži Danuš Hanumina džamija.
Ostaci džamije pronađeni su prilikom vršenja početnih radova na izgradnji fontane na gradskom trgu.
Arheolog Marija Jabučanin iz Centra za konzervaciju i arheologiju kazala je za Pobjedu da je neophodno obaviti preventivnu zaštitu lokaliteta.
“U cilju fizičkog očuvanja lokaliteta do izrade konzervatorskog projekta sanacije i konzervacije koje će propisati Uprava za zaštitu kulturnih dobara”, kazala je Jabučanin.
Sagovornik iz lokalnog odbora islamske zajednice nije u mogućnosti da saopšti bliže informacije vezane za predstojeće aktivnosti,osim da su u toku i neke pravne prosedure.
Nedavno je predsjednik Medžlisa islamske zajednice Bijelo Polje Alija Kujović saopštio za Pobjedu da je džamija djelimično oštećena u savezničkom bombardovanju Bijelog Polja u novembru 1944. godine – da bi je tadašnja vlast nakon oslobadjanja grada u potpunosti porušila.
“Zatrpala je zajedno sa grobljem i odlučivši se da gradski trg i spomenik postave na toj vakufskoj parceli”, kazao je Kujović.
Džamija je, kako je naveo, značajna iz više razloga za žitelje grada. Kao prvo nosila je naziv čaršijska što znači da se grad – čaršija u 18. vijeku počeo razvijati upravo sa tog mjesta. Njena druga posebnost jeste da je zadužbina jedne žene, i ta sama činjenica višestruko povećava vrijednost samog otkrića jer na prostorima bivše Jugoslavije bile su još samo dvije takve džamije, koje su zadužbine Sultanija. Hadži Danuš Hanumina džamija zadužbina je jedne žene, plemkinje i dobrotvora. Poznato je da je pored toga uvakufila medresu i vakufskun kuhinju – kazao je Kujović.
Tokom izgradnje fontane na trgu je 4. juna pronađena ploča sa natpisom ,,Od vakufa Hadži Danuše“. Ustanovljeno da se radi o ploči koja je stajala na česmi – šadrvanu koji je 1771. godine izgradio Abdi-paša. Medžlis Islamske zajednice i Opština su nakon toga postigli dogovor da se radovi obustave, a da dalje aktivnosti preuzme Uprava za zaštitu kulturnih dobara u cilju potpunog arheološkog istraživanja, na cijelom prostoru vakufa.
Iz Medžlisa podsjećaju da je Abdi-pašin vakuf bio jedan od najvećih u Bijelom Polju.
“Za ovaj vakuf je postojala vakufnama koja je datirana na 6. šaban 1185. hidžretske godine (13. novembar 1771. godine). Tekst vakufname je glasio: da se dovede voda i napravi sedam česama u varoš Bijelo Polje na sedam različitih mjesta. Za ovu potrebu uvakufljen je han sa 15 dućana i kirijom od 72 groša. Vakuf je funkcionisao sve do Drugog svjetskog rata. Kako se imovina vakufa nalazila na atraktivnoj lokaciji tako je vakufska uprava još 1912. godine započela izgradnju još jedne zgrade na zemljištu vakufa. Gradnja je prekinuta zbog izbijanja ratova (prvo Balkanskog, a onda Prvog svjetskog rata), a nastavljena 1926. godine a nema podatke kada je tačno završena”, navode iz Medžlisa.
Naglašavaju da se taj vakuf razlikovao od ostalih u Bijelom Polju po tome što se dio sredstava davao za održavanje vodovoda i platu vodovođi.
“U islamu voda ima posebno značajno mjesto, tako da nema nikakve sumnje da je Abdi- paša ovim vakufom riješio jedan veliki problem građana Bijelog Polja u tom vremenu. Nažalost, o njegovom identitetu, položaju, obrazovanju, porodici, ne znamo ništa. Ono što je nesumnjivo jeste da je po do sada dostupnoj arhivskoj građi, a i sam natpis na pronađenoj tabli, potvrđuje da je Abdi-paša bio jedan od najvećih dobrotvora u istoriji Bijelog Polja. Ovo treba biti podsticaj institucijama da se intenziviraju istraživanje naše prošlosti jer pronađena tabla je kulturno dobro svih građana Bijelog Polja i Crne Gore”, poručuju iz Medžlisa Islamske zajednice.
ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE DA SE VALORIZUJE
Predsjednik Medžlisa IZ Bijelo Polje je naveo da će se zbog samog značaja otkrića i lokaliteta pokrenuti radnje da se arheološko nalazište valorizuje.
“Da se privede namjeni I zaštiti od daljeg propadanja na način kako je to zakonom propisano.Želja nam je da se kao i do sada sve radnje i procedure sprovode od strane stručnih lica I nadležnih institucija u Crnoj Gori”, zaključio je tada Alija Kujović.
Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović juče nije odgovorio na poruku Pobjede ali nedavno je saopštio “da se još ne može govoriti o daljim aktivnostima vezanim za arheološka ispitivanja”.
“Ništa se ne može znati dok se ne završe istraživanja i stigne izvještaj o istraživanjima. Naravno sa predlogom mjera koje radi Zavod za arheologiju pri Ministarstvu kulture. Tek onda se na osnovu njihovog izvještaja radi projekat zaštite i konzervacije nalazišta a na kraju projekat valorizacije kad se stavi pod zaštitu države kao Spomenik kulture”, objasnio je,tom prilikom prvi čovjek Opštine.
Predmetna istraživanja finansirala je lokalna uprava iznosom oko 19.000 eura.