Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Pismo Markoviću: Sindikat doktora medicine traži povećanje zarada

U posljednjoj deceniji gotovo sve zemlje Balkana, osim Crne Gore, uložile su napor da osim minimalne cijene rada uvećaju i zarade nosilaca posla u zdravstvu, navode iz Sindikata

Sindikat doktora medicine uputio je otvoreno pismo premijeru Dušku Markoviću kojim traže uvećanje zarada i poboljšanje statusa doktora. Iznijeli su niz primjera u regionu gdje su plate ljekarima uvećane. Iz Sindikata smatraju da smanjenje zarada ljekara zbog višegodišnjeg pada standarda, zbog povećanja životnih troškova pokazatelj je odnosa institucija ne samo prema ljekarima već prema zdravlju stanovništva generalno.

“Ukupna inflacija od sticanja nezavisnosti 2006. godine do 2019. godine u Crnoj Gori, prema podacima Zavoda za statistiku iznosila je 33 odsto. U istom periodu prosječna zarada u državi rasla je sa 282 eura iz 2006. godine na sadašnjih 513 eura, što je u prosjeku 81.5 procenata. Za isti period zarade ljekara porasle su 10 odsto. Uzimajući u obzir inflaciju ovo znači da su zarade ljekara od 2006. godine zapravo pretrpjele pad za čak 23 odsto”, navodi se u pismu Sindikata koje potpisuje predsjednica Milena Popović Samardžić.

Kako je istakla, u posljednjoj deceniji gotovo sve zemlje Balkana, osim Crne Gore, uložile su napor da osim minimalne cijene rada uvećaju i zarade nosilaca posla u zdravstvu.

“U odnosu na zemlje u okruženju zarade crnogorskih ljekara su najniže, što jednom „lideru u regionu” i zemlji kandidatu za članstvo EU sa najviše otvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima, nikako ne priliči. Doktor medicine u BiH ima osnovnu zaradu u iznosu od 882 eura, osnovna zarada njegovog kolege specijaliste iznosi 1,115 eura. Šta reći o Rumuniji koja je uprkos kritikama Evropske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda, ogromnom skupštinskom većinom pozicije i opozicije povećala zarade ljekarima sa tadašnjih 1,000 eura na nestvarnih 2,700 eura. Istom odlukom i medicinske sestre dobile su uvećanje zarada sa 570 na 900 eura. Slovenački i hrvatski ljekari već decenijama imaju zarade koje su u prosjeku 3-4 puta veće u odnosu na kolege u Crnoj Gori”, dodaje u pismu.

Kako ističe, uprkos svemu, u sektoru zdravstva ne planira se povećnje zarada minimum naredne tri godine.

“Takođe, poštovani Premijeru ulaganje države u crnogorsko zdravstvo najmanje je u Evropi i iznosi 5,17 odsto BDP-a. Prije deset godina ulagali smo čak 20 odsto više u odnosu na BDP. Prethodnu deceniju troškovi liječenja značajno su prebačeni na građane koji zbog loše organizacije javnog zdravstva usluge plaćaju privatnim zdravstvenim ustanovama u procentu od čak 35 odsto ukupnih ulaganja što je dvostruko više od prosjeka EU. I sa ovako nepovoljnom strukturom ulaganju u zdravstvo, da bi dostigla nivo prosječnog ulaganja na nivou EU (9,9 odsto BDP-a) ili jedne Srbije (10,3 odsto BDP-a), Crna Gora, ne samo da nema prostora za racionalizaciju, već mora godišnje izdvajati dodatnih 101,5 miliona eura”, naglašava ona.

U pismu se navodi da javni funkcioneri nijesu niti racionalni niti samokritični kada je riječ o njihovoj neracionalnoj potrošnji koja se ogleda u servisiranju njihovih telefona, njihovoj potrošnji goriva, kupovini njihovih automobila, netransparentnoj dodjeli stanova, troškovima reprezentacije i subvencija i regresivnog oporezivanja “biznismena” – nerijetko najbogatijih crnogorskih građana.

“Podsjećanja radi mala Crna Gora ima 4,000 službenih vozila, dok jedna Njemačka ima 1.000 istih, budžet za gorivo od 8,9 miliona eura, za službena putovanja 5,9 miliona eura, za usluge prevoza 1,9 miliona eura, dok su neprecizirane ostale usluge iznosile 11 miliona eura. Sve ovo govori u prilog činjenice da novca za zarade ljekara itekako ima ali da to nije među prioritete Vlade Crne Gore. Podsjećanja radi za povećanje zarada svih ljekara u neto iznosu 300 eura, budžet Crne Gore bi koštalo svega oko 10 miliona eura”, podsjetila je Samardžić Popović.

Strategija Vlade o optimizaciji radnih mjesta će, prema njenim riječima,  imati nekog efekta i napraviće uštede koje se mogu usmjeriti na prioritete.

“Ukoliko Vlada ne želi ovaj problem rješavati institucionalno kroz socijalni dijalog sa ljekarima, nažalost svjesno gura svoje ljekare da na druge, sigurno manje popularne načine, ostvaruju svoja prava. Kakva će se poruka poslati svim pacijentima, građanima Crne Gore, ako Vlada još jednom odluči da zatvori oči pred odlaskom doktora iz javnog zdravstvenog sistema, kada shvate da svoje liječenje ne mogu platiti, ostaje da se vidi”, zaključuje ona.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve