Četvrtak, 28 Marta, 2024
Rubrika:

Pejović: 13. jul bio vojni i politički fenomen Drugog svjetskog rata

Ona je rekla da dugujemo vječni pijetet i zahvalnost svim žrtvama rata koji nam darovaše slavu i slobodu

Ana Pejović kazala je da je Trinaestojulski ustanak bio vojni i politički fenomen Drugog svjetskog rata i opštenarodni ustanak protiv fašizma.

– O surovosti rata i hrabrosti Crnogoraca najbolje govore cifre od 45.000 stradalih od strane okupatora. U Crnoj Gori je skoro svaka porodica doživjela stradanje i gubitak. Danas jaki pritisci iznutra i izvana kroz ekspozituru SPC oživjeli su četničku aždaju posebno u našem gradu protiv kojih su se borili borci koji hrabro poginuše – rekla je Pejović na proslavi Dana državnosti u Nikšiću.

Ona je rekla da dugujemo vječni pijetet i zahvalnost svim žrtvama rata koji nam darovaše slavu i slobodu.

– Krivotvorenjem činjenica niko nam neće baciti ljagu, nećemo dozvoliti – za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Jer ćemo tražiti izvođenje pred licem pravde lažnih mesija, nećemo dozvoliti da ostanu nekažnjeni ni kopači grobova i oni iz gluve sobe koji sprovedoše sramnu akciju na Cetinju – rekla je Pejović.

Crna Gora je, dodaje, vječna luča slobode i nepokornosti.

– Belveder je bio tek uvod odbrane crnogorskog antifašizma – kazala je Pejović.

Student, Ilija Vujačić kazao je da se mnogi pitaju zašto je proslava danas baš u Nikšiću.

– Zato što Stojan Kovačević i Novak Ramov i dalje čuvaju stražu svom kralju i ovom gradu. Zato dragi moji, što se Ljubo Cupic i dalje prkosno osmjehuje, Zato što nam je ponosno lice Joke Baletić i dalje svijetla zvijezda vodilja. Zato što se slobodarske sjeni 46 narodnih heroja i hiljada drugih i dalje šetaju vitovom ulicom… Zato što je Nikšićanima vazda bastalo i bastaće da kaže Ne domaćim izdajnicima i okupatorima – rekao je Vujačić.

– Generacijo, mladosti, pokažimo da smo dostojni bremena imena koje nosimo. Dokažimo još jednom je biti Crnogorac mnogo više od etničkog pojma ili nacionalne pripadnosti! Da je biti sin ili kćerka Crne Gore čast i privilegija, jer to znaci imati karakter čvršći od Lovćena i dušu širu od mora! Pošaljimo jasnu poruku, da će o sudbini Crne Gore odlčivati samo oni koji je istinski i bez rezerve doživljavaju kao majku, svoju jedinu kuću, svoj dom, i da našu mladost ne mogu kupiti ni jednim ni dvadeset jednim ni 201 milionom dinara ili eura Da grobovi naših djedova nijesu ničija prćija pa da mogu sa njima da se svojataju i raspolažu kako je kome drago. Ne smijemo dopustiti da nam uskrajuću ono što je vječito krasilo našeg čovjeka, njegova sloboda i ponos, na to nas obavezuje zakletva vladara sveca i vladike Petra I – rekao je Vujačić.

Glumac Miro Nikolić kazao je da se veličina jedne zemlje ne mjeri kilometrima, već istorijskim i civilizacijskim dostignućima, a veličina jednog naroda se mjeri hrabrošuću i srčanošću.

– Po tome je naša zemlja velika, a naš narod veličanstven. Brojni su svijetli datumi kojima je ispisana slavna crnogorska istorija! Brojne su ličnosti, koje su svojim djelovanjem, ali i životima gradili Crnu Goru kao državu čiji je jedini teret njena neprestana borba za slobodu. U ime te istorije, koja nas obavezuje na ponos, ali i u ime budućnosti naše dece kojoj dugujemo, danas smo ovdje na Trgu slobode – rekao je Nikolić.

foto Pobjeda

U Nikšiću su se okupili, kako je naveo, da poruče da će čuvati tekovine 13. jula, slaviti slobodarstvo i antifašizam, klicati u ime ljubavi prema domovini da “nacionalizmi i ekstremizmi ovdje ne mogu proći”.

– Zato čuvajmo ovaj krš zaliven krvlju naših predaka. Čuvajmo ovo nebo pod kojim su crnogorske majke i šćeri sklapale ruke moleći se opstanak Crne Gore.Čuvajmo to plavo more i sinje gore, kojima su plovili i hodili junaci svih crnogorskih doba. Ni težeg zadatka, ni svetije dužnosti.Sine moj, čuvaj je – zaključio je Nikolić svoj govor.

Jasmina Nikčević je podsjetila na riječi Žan-Pol Sartr, čuvenog filozofa i književnika i aktiviste Pokreta otpora, koji je rekao da ustanak 13. jula u Crnoj Gori predstavlja „veličanstven događaj evropske istorije 20. vijeka”.

– A taj i takav veličanstveni događaj uveličale su žene crnogorske, te slavne heroine Trinaestojulskog ustanka i Narodnooslobodilačke antifašističke borbe. Njih 2546 učestvovalo je u NOR-u, poginulo ih je 483, a osam Crnogorki je proglašeno za narodne heroje (od 90 žena narodnih heroja na nivou Jugoslavije). A da li znamo ko su bile te ćerke, djevojke, sestre, supruge… Ogromna većina njih nijesu stigle da postanu majke, nije im rana pogibija dala da se raduju potomstvu… Odajući im dužnu počast moramo se zapitati – pa zar nijesmo svi mi njihovo potomstvo i zar ih smijemo ikada zaboraviti – rekla je Nikčević.

– Ni stravično mučenje nije pomoglo neprijatelju da natjera Vukicu Mitrović iz Svetog Stefana da izda saborce, zbog čega je na kraju strijeljana. „Sve znam, nikad vam ništa kazati neću“, bile su njene riječi u lice onima koji su je toliko mučili da su je sa slomljenim nogama na strijeljanje iznijeli na nosilima.

Sjajnu nisku herojstva i patriotizma nastavlja Cetinjanka Jelena Ćetković, koja je u Beogradu pripremala oružane akcije, zbog čega je bila zarobljena, zvjerski mučena i stradala na Banjici.

Još je možda tragičnija sudbina Đurđine Đine Vrbice, Cetinjanke, rođene u Podgorici, koja je prošla sva stratišta bivše Jugoslavije. Muž joj je poginuo u borbama, a ćerku od dvije godine dala je na čuvanje jednoj porodici u Bosni. Na samrti je Đina najboljoj drugarici dala ćerkinu fotografiju, da bi je nekako ponijela porodici koja je podizala tu djevojčicu. Međutim, kraj rata nijesu dočekale ni majka ni ćerka.

Ljubica Popović, ljepotica sa Meduna, najtežim zadacima i hrabrošću prkosila je neprijatelju i živa se nije htjela predati. Poginula je sa 20 godina sa pjesmom na usnama.

Kolašinki Jelici Mašković, koja se školovala i u Nikšiću, svjetlost osamnaestogodišnjeg osmjeha zgasnula je na Kupresu, dok je, teško ranjena, puškomitraljezom štitila odstupnicu svojim drugovima saborcima.

Dobrila Ojdanić, narodni heroj iz Berana, za vrijeme Trinaestojulskog ustanka učestvovala je u borbama za oslobođenje Berana, a onda u ratu dva puta ranjavana, prešla je Neretvu, Sutjesku…

Vukosava Mićunović, Velestovka, sa cijelom svojom porodicom je učestvovala u pripremanju ustanka, prošla sva ratišta i ofanzive od Neretve, Zelengore i Sutjeske i bila neustrašivi bombaš. Proglašena je za narodnog heroja za izuzetno junaštvo, kasnije bila prva žena ministar i dugogodišnji poslanik.

Milica Vučinić iz Nikšića, iz krša pješivačkog, tokom Trinaestojulskog ustanka stupila je u partizanske redove, prvo kao bolničarka, a onda kao borac sa svoja dva brata uzela oružje i krenula njihovim svijetlim i uzornim tragovima. Poginula je u redovima Pete crnogorske u borbi sa četnicima kod Nevesinja – navela je ove svjetle primjere Nikčević.

Ona je poručila da mladi naraštaji treba uvijek s ponosom da znaju o herojskim djelima i zvijezdama vodiljama onih čija imena nose ustanove u kojima bezbrižno vrijeme provode ili ulice kojima slobodno hodaju.

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve