Nema oprečnih stavova između premijera i mene vezano za moju izjavu o Tužilaštvu, kazao je ministar pravde Zoran Pažin odgovarajući na pitanja poslanika DF-a Predraga Bulatovića.
“Sve što se događa ima značaj za pregovore u poglavljima 23 i 24 . Tačno je da ja nijesam govorio o rezultatima rada Tužilaštva već o principima profesionalne odgovornosti kao posebnom vidu odgovornosti koji je odvojen od krivične odgovornosti. Bez namjere da se na bilo koji način mješam u krivični postupak. Iznosim svoj politički stav da je odgovornost drugo ime za demokratiju”, kazao je Pažin.
“Kako se u Vladi odnosimo prema odgovornosti iznio je ministar Radulović. Časna odluka da prihvati objektivnu odgovornost iako nije ni na bilo koji način učestovao u sramnom događaju koju je javnost na snimku sinoć mogla da vidi. To je časna odluka za odgovornost za stanje u resoru na čijem je čelu. I u drugim organima mora da postoji ta profesionalna odgovornost. Odgovornost mora da krene od vrha po dubini prema dnu”, kazao je Pažin.
Pažin je komentarisao i izmjene zakona kojima je omogućen produžetak mandata članovima Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika koji su pojedini poslanici kritikovali. Pitao je sve poslanike da li misle da bi izvršna i sudska vlast bile legitimne da nema sudske vlasti?
“Ja vam ga kažem da ne bi. Alternativa produženju mandata privremenom sudskom savjetu bi bila potpuna blokada političkog sistetema na štetu svih građana Crne Gore. To smo izbjegli kroz zakon kojim smo produžili mandat, a niko nam ne brani da izaberemo novi sudski savjet sa novim uglednim pravnicima”, kazao je Pažin.
Poslanicu DF-a Veru Bulatović zanimalo je da li smatra da su posljednje odluke Sudskog savjeta o reizboru jednog broja sudija uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda u skladu sa ustavom i zakonom?
Pažin je odgovorio da je saglasan da ponavljanje mandata nije baš sjajna stvar za demokratiju.
„To je nešto na šta sam ukazivao članovima Sudskog savjeta slažući se sa tim da nije neophodno da biramo za predsjednike sudova ljude koji su imali već više mandata na toj funkciji. Ali to ne znači da je izbor predsjednika sudova suprotan ustavu i zakonu. Medenica je prvi put birana po starom ustavnom rješenju koje je podrazumijevalo da je bira skupština na prijedlog tri predsjednika. Taj ustav nije predviđao nikakav mandat predsjednice nego je ona birana neograničeno bez mandata. To stanje ne možemo ni nazvati mandatom, jer je mogla biti na toj poziciji praktično do penzije. Ustav nije predviđao to kada prestaje to što vi nazivate mandatom. Sad predsjednicu bira Sudski savjet i u tom kontekstu ovo nije treći mandat predsjednice Vrhovnog suda”, kazao je Pažin.