Ministar prosvjete Miomir Vojinović, učestvovao je na Kongresu “Izazovi kvalitetnog obrazovanja na putu evropskih integracija”, koji je održan u Tirani, od 11. do 13. septembra. Prema riječima ministra Vojinovića, školska 2022/23. će se posebno baviti uključivanjem inkluzivnih mjera i aktivnosti u godišnje školske planove na osnovu primjene Indeksa za inkluziju i promociju zapošljavanja učenika sa smetnjama u razvoju.
Više stotina učesnika Kongresa, razmijenilo je mišljenja o obrazovanju a ministar Vojinović je govorio na temu inkluzivnog obrazovanja. Sa učesnicima Kongresa, podijelio je crnogorska iskustva i dostignuća u inkluziji djece sa invaliditetom i drugih ranjivih grupa u obrazovni sistem Crne Gore.
“Kada je riječ o zakonskom i strateškom okviru i inkluzivnom obrazovanju, Crna Gora je devedesetih godina 20. vijeka prepoznala potrebu da sistem u oblasti vaspitanja i obrazovanja osavremeni i uvede inkluzivnu orijentaciju za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Kao prvi izbor i imperativ ona pohađaju redovne škole“, istakao je ministar Vojinović dodajući da kontinuirani uticaj na razvoj ove oblasti ima predpristupni proces u okviru kojeg se Poglavlja 23 i 26 eksplicitno odnose na prava osoba s invaliditetom i inkluzivno obrazovanje.
Posebno su važne obavezujuće preporuke Komititeta za praćenje ispunjenja Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom.
Vojinović je naglasio da su nam na inkluzivnom putu ključni partneri bila udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju koju su delegirala izazove i ciljeve razvoja djece na koje smo imali potrebu i dužnost da kao društvo odgovorimo.
Primarna činjenica u kontekstu crnogorskog iskustva i prakse jeste da je značajno povećan broj djece sa smetnjama u redovnom sistemu. Ministartvo prosvjete im je omogućilo pristup obrazovanju racionalno i operativno koristeći resurse, fokusirajući se na ranu intervenciju, podršku za nastavu, kontinuitet u obrazovanju i osposobljavanju za samostalan život i rad, unapređenju bazičnog obrazovanja i profesionalnog usavršavanja nastavnog i stručnog kadra.
“Okosnica rada sa djecom s posebnim obrazovnim potrebama je Individualni razvojno-obrazovni program (IROP). Uveli smo individualni tranzicioni plan čiji su ciljevi, mjere i aktivnosti usmjereni na podršku učeniku u procesu prelaska iz jednog obrazovnog nivoa u drugi, te iz sistema obrazovanja na tržište rada tj. zapošljavanje“, kazao je Vojinović, ističući da su u tom procesu od posebnog značaja modularizovani obrazovni programi kojima se omogućava osposobljavanje za obavljanje dijela određenog zanimanja.
Učesnike Kongresa ministar Vojinović je informisao da u Crnoj Gori postoje tri resursna centra, dva u Podgorici i jedan u Kotoru, koji pružaju podršku inkluzivnom obrazovanju kroz ranu intervenciju, individualnu podršku djeci, savjetodavni i stručni rad, obuke nastavnika i stručnih saradnika, upotrebu znakovnog jezika, vrše pripremu, prilagođavanje, izradu, obuku za korišćenje specijalnih udžbenika i drugih specijalizovanih nastavnih sredstava.
Za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, u Crnoj Gori škole angažuju asistente u nastavi kao tehničku podršku. Unaprijeđen je i koordinisan sistem podrške djeci sa posebnim obrazovnim potrebama kroz saradnju vrtića, škola, dnevnih centara kao usluge iz oblasti socijalne zaštite koja podrazumijeva dodatnu stručnu podršku korišćenjem lokalnih resursa na nivou zajednice.
Prema riječima ministra Vojinovića, školska 2022/23. će se posebno baviti uključivanjem inkluzivnih mjera i aktivnosti u godišnje školske planove na osnovu primjene Indeksa za inkluziju i promociju zapošljavanja učenika sa smetnjama u razvoju.
Vojinović je izrazio zadovoljstvo učešćem na Kongresu u Tirani ističući da je razmjena mišljenja, novih ideja i predloga korisna za budući rad Ministarstva prosvjete kada su pitanju izazovi kvalitetnog obrazovanja na putu evropskih integracija.
Tokom boravka u Tirani, ministar Vojinović se sastao sa ministarkom prosvjete i sporta albanije Evis Kushi, sa kojom je razgovarao o dosadašnjoj saradnji i inicijativama između dva ministarstva, sa posebnim akcentom na obrazovanje na albanskom jeziku u obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori.
Zajednički zaključak ministara je da saradnja na polju obrazovanja dvije susjedne države koje su na zajedničkom putu ka EU, mora biti partnerska i prijateljska.