Pregovaračko poglavlje 27 neće biti zatvoreno bez pronalaženja održivog rješenja za Ulcinjsku Solanu, a zaštićena područja i potencijalne Natura 2000 lokacije kao što su Skadarsko jezero i rijeka Tara imaju visoku ekološku vrijednost i moraju biti sačuvani za buduće generacije, kazao je šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav na drugom okruglom stolu Odbora za evropske integracije.
Kako je saopšteno iz Skupštine, nedjelju dana nakon okruglog stola posvećenog temama upravljanja otpadom i otpadnim vodama i zagađenja vazduha, u parlamentu je danas organizovan i okrugli sto posvećen pitanjima upravljanja lokalitetima od posebnog interesa i uticaju kapitalnih projekata na životnu sredinu.
U uvodnom dijelu okruglog stola govorili su Nj.E. Aivo Orav, šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Dragana Marković, savjetnica glavnog pregovarača Crne Gore sa EU, Ivana Vojinović, generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i šefica Radne grupa za poglavlje 27, i Aleksandar Perović, izvršni direktor NVO „Ozon“.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović, koji je bio moderator događaja, istakao je da je cilj dva okrugla stola Odbora, pod nazivom „Poglavlje 27: jesmo li spremni za zdravu životnu sredinu po standardima Evropske unije?“, bio da se omogući da poslanici, predstavnici ministarstva, nadležnih državnih institucija i javnih preduzeća, predstavnici lokalnih samouprava, nevladine organizacije i zainteresovani građani na direktan, inkluzivan i dinamičan način razgovaraju o svim važnim temama vezanim za stanje životne sredine u Crnoj Gori.
“Ovaj okrugli sto je kao ključna postavio sljedeća pitanja – kakvo je realno stanje i da li Crna Gora može i želi da se uhvati u koštac sa ključnim ekološkim izazovima, da li su postojeća i planirana rješenja u smislu upravljanja potencijalnim NATURA 2000 lokacijama održiva, kakav je uticaj prostornog planiranja i kapitalnih projekata na životnu sredinu, koliko su opravdana upozorenja i nezadovoljstvo civilnog sektora, kao i to kako sve ovo utiče na proces pristupanja Crne Gore EU”, rekao je on.
Orav je podsjetio da zaštita životne sredine zahtijeva ozbiljne reforme i stratešku viziju o tome kako da se na najbolji način zaštite priroda, rijeke, mora, zemljište i vazduh koji dišemo – upravo to će biti u fokusu nove Evropske komisije.
Istakao je da zaštita životne sredine nije samo obaveza koju treba ispuniti na putu ka EU, već je realna potreba u kojoj svi imaju važnu ulogu, ne samo vlada i industrija, već posebno i civilno društvo, i pozvao je Vladu da preuzme vlasništvo nad procesom, ispuni svoje obaveze i intenzivira napore u oblasti zaštite životne sredine.
Savjetnica glavnog pregovarača Crne Gore sa EU Dragana Marković rekla je da otvaranje poglavlja 27 krajem prošle godine predstavlja ohrabrenje i potvrdu napora i rezultata crnogorske administracije u reformama u ovoj oblasti.
“Rad na harmonizaciji zakonodavstva u oblasti zaštite životne sredine, po njenim riječima, nije završen, jer se zakonodavstvo EU konstantno mijenja, ali su za važne zakonodavne i infrastrukturne projekte u ovoj oblasti na raspolaganju sredstva iz Instrumenta pretpristupne podrške EU (IPA). Evropske integracije su pokretač transformativnog procesa Crne Gore, i kao takav ovaj proces nema alternativu”, zaključuje Marković.
Šefica Radne grupa za poglavlje 27 Ivana Vojinović istakla je da je prioritet Vlade očuvanje vrijednih i važnih prirodnih resursa na teritoriji Crne Gore. Ona je informisala da trenutna mreža zaštićenih područja pokriva 13 odsto teritorije države, od čega 8 odsto čini pet nacionalnih parkova, kao i da su uspostavljena četiri parka prirode i preko 40 zaštićenih područja.
“Crna Gora ima tri Ramsar područja (NP Skadarsko jezero, Tivatska solila i Ulcinjska Solana), a pod UNESCO zaštitom su NP Durmitor, rijeka Tara i Kotorsko-risanski zaliv”, naglasila je Vojinović i predstavila aktivnosti Crne Gore na uspostavljanju ekološke mreže zaštićenih područja Natura 2000, u okviru kojih se istražuju i mapiraju kopneni i obalni dio države i identifikuju potencijalne lokacije koje će biti dio mreže.
Izvršni direktor NVO Ozon Aleksandar Perović naglasio je da globalni ciljevi održivog razvoja UN-a treba da budu vodilja Crnoj Gori koja je ustavom definisana kao ekološka država.
On je govorio o projektima koji su, po njegovom mišljenju, učinili ili imaju potencijal da učine vidljive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori – izgradnju auto-puta i štetu po ekosistem Tare, pronalaženje održivog rješenja za skijalište na Žabljaku, te projekte malih hidroelektrana koji ugrožavaju korita crnogorskih rijeka i izazivaju otpor lokalnih zajednica.
Perović je pohvalio nedavnu odluku o proglašenju rijeke Zete parkom prirode, a park prirode Piva je istakao kao primjer dobre saradnje između nadležnih institucija i civilnog sektora. S druge strane, kao poseban problem on vidi činjenicu da veliki broj zaštićenih područja nema planove upravljanja.
U diskusiji koja je uslijedila razgovarano je o efektima aktuelnih projekata i prostornom planiranju na stanje u oblasti životne sredine (među kojima izgradnja autoputa, poligona na Sinjajevini i tunela kroz Bjelasicu), kao i o konkretnim projektima u oblasti životne sredine koje je finansirala EU i glavnim prioritetima za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27.
Učesnici okruglog stola su se interesovali za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i budući model upravljanja Solanom, tretiranje i uklanjanje grita u Bijeloj, rješavanje problema zagađenja vazduha u Pljevljima i izgradnju obaloutvrda na rijeci Lim. Među temama su se našli i pitanje odgovornosti i sanacija štete na rijeci Tari, kapaciteti inspekcijskih službi, te formiranje i rad Eko fonda (fonda za zaštitu životne sredine), koji će finansirati projekte i programe u oblasti zaštite životne sredine.
Okrugle stolove Odbor za evropske integracije je organizovao u sklopu inicijative usmjerene na intenzivni nadzor Odbora nad aktivnostima nadležnih institucija u okviru pregovaračkog procesa Crne Gore sa EU i konkretno poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, a događaji su ujedno i priprema za konsultativno saslušanje posvećeno pregovaračkom poglavlju 27, koje će Odbor organizovati u decembru.