Doktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć koja je u oktobru prošle godine odbila da pruži medicinsku pomoć tada teško oboljeloj Huriši Emini iz podgoričkog naselja Konik, a koja je dan nakon njihove posjete preminula, napravila je propuste u radu jer nije obavila pregled i ordinirala terapiju. Ona od 5. novembra prošle godine nije zaposlena u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, ali jeste u drugim institucijama zdravstva Crne Gore. To se navodi se u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koje potpisuje Siniša Bjeković, koji je zaključio da je nepružanjem ljekarske pomoći pokojnoj povrijeđeno pravo na zdravstvenu zaštitu, u vezi sa pravom na ublažavanje patnje i bola.
Porodica pokojne Huriši Emine optužila je ekipu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć da su 18. oktobra prošle godine odbili da pruže medicinsku pomoć tada teško oboljeloj Huriši, jer nisu htjeli da uđu u sobu gdje je preživljavala poslednje trenutke života u teškim bolovima prouzrokovanih karcinomom.
“Na osnovu snimka čuje se glas doktorice koja odbija da uđe u prostoriju kao razlog navodeći neprijatan miris prostorije u kojoj se nalazila pacijentkinja”, navodi Bjeković.
Njen suprug tvrdi da se više puta obraćao jedinici HMP Podgorica, da ekipa nikad nije dolazila na vrijeme i pružala pomoć, te da smatra da bi, da je imala bolje uslove i pažnju ljekara, njegova supruga bila živa.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saša Stefanović obavijestio je Bjekovića da je za postojanje snimaka i moguće nepravilnosti saznao iz medija i društvenih mreža.
Stefanović je naveo da je nakon toga tražio od svih zaposlenih koji su učestvovali u kućnim posjetama da daju izjave u kojim bi opisali njihovo viđenje spornog događaja.
Na osnovu tih izjava i nakon odgledanih snimaka zasijedala je Komisija za kontrolu kvaliteta koja je zaključila da u radnjama doktorice postoje propusti u radu, odnosno da nije obavila pregled i ordinirala terapiju na način na koji je bila u obavezi u skladu sa važećim Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta.
Doktorica od od 5. novembra prošle godine nije zaposlena u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, pa Stefanović navodi da protiv nje nije bilo moguće pokrenuti disciplinski postupak u kojem bi se njena odgovornost ispitala.
O svemu je, dodaje, obaviještena Ljekarska komisija, kao i Ministarstvo zdravlja, obzirom da je doktorica i dalje zaposlena u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
“O eventualnoj odgovornosti drugih zaposlenih koji su učestvovali u predmetnim događajima i pokretanju disciplinskih postupaka protiv njih, Zavod će odlučiti u zakonskom roku”, naveo je Stefanović u obavještenju.
Krajem novembra, tačnije 27. novembra prošle godine, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je krivična prijava protiv medicinskih radnika Zavoda za hitnu medicinsku pomoć zbog krivičnog djela nesavjesno pružanje ljekarske pomoći i krivičnog djela neukazivanje ljekarske pomoći.
Zaštitnik podsjeća na obavezu ljekara da postupaju u skladu sa kodeksom medicinske etike i da svoju profesionalnu aktivnost obavljaju savjesno, stručno i etički besprekorno.
“Ljakarska pomoć mora biti pružena svima jednako, uz poštovanje prava, sloboda, autonomije i ljudskog dostojanstva svakog pacijenta. Ljekari se u svom radu trebaju voditi principima dobročinstva, pravičnosti i nanošenja najmanje štete, postupajući sa ciljem da bolesniku olakšavaju trpljenje i ostvarenje zdravlja”, ukazuje Bjeković.
Podsjeća da je saglasno Kodeksu medicinske etike svaki ljekar dužan da uvijek i na svakom mjestu pruži medicinsku pomoć licu kojem prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje, u granicama svojih mogućnosti i znanja.
“Pacijentu u terminalnom stadijumu bolesti ljekar treba da olakša tjelesne i duševne patnje i obezbijedi uslove umiranja dostojne čovjeka. Isto tako je neprikosnoveno pravo umirućeg pacijenta na pomoć, njegu i ljudski odnos, što najprijepretpostavlja u blažavanje patnji i bola, duševnu pomoć, uz poštovanje bolesnikovih uvjerenja i želja. Nepružanje ljekarske pomoći u situaciji izrazito teškog zdravstvenog stanja Huriši Emine, uskraćujući joj ublažavanje bolova i patnje, predstavlja akt nesavjesnog, neetičkog i nedozvoljenog postupanja ljekara”, ukazuje Bjeković.
Bjeković je uputio preporuku Zavodu za hitnu medicinsku pomoć da nastavi sa utvrđivanjem odgovornosti medicinskih radnika čije se postupanje može dovesti u vezu sa nesavjesnim i neetičkim radom u pružanju, odnosno odbijanju pružanja medicinske pomoći pokojnoj Huriši Emini.