Region Evrope je i dalje daleko od zacrtanog cilja, odnosno okončanja pandemije HIV-a, a to bi trebalo da bude politički i finansijski prioritet država, saopšteno na Regionalnoj konferenciji o održivosti HIV usluga u Jugoistočnoj Evropi. Konferencija je završni događaj trogodišnjeg regionalnog #SOS projekta koji u Crnoj Gori implementira CAZAS sa nevladinim organizacijama (NVO) Juventas, Crnogorska Fondacija za HIV i virusne hepatitise, Zaštita, Kvir Montenegro i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, uz podršku Alijanse za javno zdravlje iz Ukrajine i Globalnog fonda za HIV/AIDS, tuberkulozu i malariju.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, istakla je da je AIDS i dalje jedna od najsmrtnosnijih pandemija našeg doba.
“Uprkos globalnom konsenzusu da se smanji broj umrlih od AIDS-a i broj novoinficiranih na manje od pola miliona do kraja 2020, nažalost AIDS je odnio 680 hiljada ljudskih života prošle godine. U svijetu živi 37,7 miliona osoba sa HIV infekcijom”, kazala je Brajović.
Tokom pandemije koronavirusa posebno su, kako je rekla, pogođene HIV pozitivne osobe i to višestruko.
“Podaci upućuju da su osobe koje žive sa HIV-om suočene sa povećanim rizikom infekcije od SARS Cov 2 virusa i umiranja od Covid- 19. Brojni servisi širom Evrope i svijeta su suspendovani. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, naše Regionalne kancelarije za Evropu, zabilježen je pad od 24 procenta u smislu stope novodijagnostifikovanih HIV slučajeva u periodu 2019-2020”, kazala je Brajović.
Zakašnjelo dijagnostikovanje je, kako je ukazala, ozbiljan izazov u cijelom regionu, pri čemu u 50 odsto slučajeva, kod osoba koje žive sa HIV infekcijom, HIV je dijagnostikovan kasno.
Iako je u posljednje dvije decenije zabilježen značajan napredak u borbi protiv HIV-a, Brajović je naglasila da je region Evrope i dalje daleko od zacrtanog cilja odnosno, kako je rekla, okončanja pandemije.
“Evropa nije ostvarila cilj da 90 odsto osoba sa HIV-om bude testirano, da 90 odsto osoba sa dijagnostikovanom HIV infekcijom bude na antiretroviralnoj terapiji i da 90 odsto osoba na ovoj terapiji ima stabilnu virusnu supresiju”, rekla je Brajović.
Svjetska zdravstvena organizacija, kako je kazala, preporučuje zemljama članicama da okončanje HIV epidemije bude politički i finansijski prioritet zemalja članica.
“Svjetska zdravstvena organizacija posvećeno radi na definisanju novog Regionalnog akcionog plana za okončanje HIV epidemije i kontrolu hepatitisa i seksualno prenosivih infekcija u regionu Evrope za period 2022-2030 godine”, najavila je Brajović.
Ukazala je da je posebno dragocjena politička posvećenost zemalja Jugoistočne Evrope i odgovarajući nivo ulaganja u borbu za okončanje HIV epidemije da bi se što prije zatvorio postojeći jaz.
“Svjetska zdravstvena organizacija će nastaviti da podržava posvećenost, liderstvo zemalja Jugoistočne Evrope i njihovih partnera, posebno ukljućujući NVO u nastojanju da se očuva zdravlje, dobrobit svih građana. Uspjeh zemalja Jugoistočne Evrope je uspjeh Evrope”, poruka je Brajović.
Generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje, sprečavanje zloupotrebe droga i drugih psihoaktivnih supstanci, prokursora i kozmetičkih proizvoda u Ministarstvu zdravlja, dr Ivana Živković, rekla je da je usješan, preventivan i terapijski odgovor na epidemiju HIV/AIDS-a na vrhu prioriteta Ministartsva zdravlja.
“Ministarstvo zdravlja dugi niz godina ima uspješnu saradnju sa civilnim sektorom u ovoj oblasti, ali i sa onima koji godinama unazad pružaju podršku u sprovođenju nacionalnog odgovora na HIV u Crnoj Gori. Od početka epidemije 1989. godine do kraja 2020. godine registrovano je ukupno 318 osoba inficiranih HIV-om što nas, ipak, svrstava u grupu zemalja sa niskom prevalencijom, koja iznosi 0,04 odsto”, navla je Živković.
Kako bi se trend niske stope obolijevanja i dobrog terapijskog odgovora nastavio neophodno je, kako smatra, usmjeriti aktivnosti ka održivosti preventivnih programa i kontinuiranog unapređivanja terapijskog odgovora i položaja osoba koje su pogođene HIV-om.
“U posljednjih pet godina Ministarstvo zdravlja je preuzelo proaktivniju ulogu kroz učešće u finansiranju preventivnih usluga HIV/AIDS-a koje sprovode NVO među ključnim populacijama. Osiguran je godišnji budžet od 100 hiljada eura u 2016. i 2017. godini, 125 hiljada eura u 2018. i po 130 hiljada eura u 2019, 2020. i 2021. godini za podršku preventivnim aktivnostima NVO u ovoj oblasti”, rekla je Živković.
Izvršni direktor NVO CAZAS-a, dr Mišo Pejković, kazao je da većinu preventivnih servisa za HIV u regionu sprovode nevladine organizacije i da je veoma važno pronaći mehanizam koji će omogućiti nesmetan rad a ujedno obezbijediti najveći kvalitet pruženih servisa i efikasan multisektorski pristup.
“Kao partneri u zahtjevnom procesu upravljanja epidemijom imamo odgovornost da konstantno tragamo za efikasnim i dokazanim pristupima kako bi kreirali sistem u kom uspješno postižemo zadate javno zdravstvene ciljeve. Pružaoci preventivnih usluga za HIV u regionu se i dalje suočavaju sa nestabilnim finansiranjem i neadekvanim zakonodavnim okvirom za djelovanje, dok se ključne populacije i dalje svakodnevno bore sa stigmom i diskriminacijom”, ukazao je Pejković.
Neophodno je, kako smatra, pronaći modele održivosti servisa koji će biti usmjereni ka korisnicima usluga i koji će eliminisati sve nejednakosti na koje upozoravaju i međunarodne javno zdravstvene institucije.
Konferencija je okupila više od 50 predstavnika i predstavnica resornih Ministarstva, javno zdravstvenih institucija, lokalnih samouprava kao i organizacija civilnog društva iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Rumunije.