Loše je što se posljednjih godina o dešavanjima u državi nije čuo glas većine profesora Univerziteta Crne Gore i akademika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Plašeći se na koji način će im se rukovodstvene strukture osvetiti zbog iznešenog stava nijesu ukazivali na anomalije. Tako je urušena ova visokoškolska ustanova, a vrijednosti u društvu su degradirane.

To je, između ostalog, saopšteno juče na tribini koja se održala u Rektoratu Univerziteta Crne Gore, a gdje se polemisalo o Univerzitetu između nauke, etike i politike.

Moralna obaveza profesora, smatra potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak, bila je da dignu glas. Rekla je da je iritantno što su klimali glavom po službenoj dužnosti. Kaže da su je tapšali po ramenu kada bi izjavila nešto, ne shvatajući zašto, pak, oni nemaju hrabrosti da isto učine. Uporedila je Univerzitet sa policijskom ispostavom, da je u toj mjeri bilo neslobode. Posljedice urušavanja sistema, prema njenim riječima, su dugoročne i trebaće vremena da se koriguju.

Prof. dr Tatjana Bečanović rekla je da mnogo skupo košta kritičko mišljenje, navodeći da je i ona u tom smislu bila žrtva sistema.

– Univerzitet je bio zatvoren. Bavili su se terorom, krađom. Pljačkali su UCG. Imate Univerzitet koji je teško deformisan – rekla je ona, upoređujući to sa plemenskim modelom, totalitarnim gdje jedan čovjek upravlja čitavim sistemom i da je bolno osvajanje slobode u tom društvu.

Profesorica dr. Sonja Tomović-Šundić tokom diskusije sa studentima poručila je, između ostalog, da ljudi koji se ponašaju nemoralno imaju u nekom smislu društvenu korist, ali na kratke staze.

Bez vrijednosti nastaje zloupotreba

– To svjedoči prof. Bečanović. Gdje su njeni oponenti? Sokrat je dokazao da je etičko ponašanje koje izgleda bezinteresno, protivno interesu, ustvari najveći čovjekov interes. Na tim vrijednostima treba da vaspitavamo generacije – kazala je ona, dodajući da na svim fakultetima treba da se uvede predmet etike.

Profesorica je upozorila da obrazovanje koje nema vrijednosne koncepte može da bude zloupotrijebljivo.

Profesor dr Marko Dokić istakao je, između ostalog, da jedan broj intelektualca ne želi da se prlja uključujući se u politička dešavanja, jer slabo šta možete da promijenite. Dodao je da postoji odgovornost da se, naravno, iznese, mišljenje.

Pojedine studente je tokom diskusije, pored ostalog, interesovalo da im profesori kažu kako mogu da budu ohrabreni da se usprotive bilo čemu kada su svjedoci da se prema profesorima odmah sprovede revanšizam, odnosno bivaju na neki način sankcionisani.

– Vama ne može niko ništa. Vi ste zaštićeni. Možete da radite šta hoćete. Hoćete li da diplomirate za četiri ili šest godina, sa prosjekom devet ili osam, šta vas briga na kraju krajeva, ako će to da bude ta kazna – rekao im je prof. dr Filip Ivanović.

Nema protesta studenata

Negodovao je što je u posljednjih deset godina u Crnoj Gori bilo nula ili jedan studentski protest. Ispričao je da je studirao u Bolonji i da su protesti studenata tamo tradicija. Danima, dok im se ne ispune zahtjevi, blokiraju fakultete, ne daju da se održava nastava, spavaju u amfitaetrima. Sve to rade bez ikakvog nasilja.

Kazao je studentima i da obeshrabrujuće djeluje politička situacija, užasne su turbulencije, prebacivanje odgovornosti, da se slabo vidi da neko vodi računa u ovoj zemlji o njenim građanima, ali ih je savjetovao da se ne učlanjuju u partije. Rekao je da se bave politikom, jer je ona sve, tiče se i uređenja širine trotoara.

– Kad se kaže – nećemo politiku na UCG – hoćemo politiku, nećemo partije i politički, negativni, maligni uticaj. Znate li gdje se održavaju debate predsjedničkih kandidata u SAD, na univerzitetima. Dolaze da debatuju pred studentima i profesorima. Nadam se da će doći vrijeme da će se regularno organizovati to. Nema veze što hoće da promovišu stavove, treba kritički da sagledate sve, pa da vidimo ko će na kraju bolje da prođe – kazao je prof. Ivanović.

Svako mora da ima određena znanja opšte prirode, koja ga čine dobrim, uzornim građaninom

Prof. dr Filip Ivanović kazao je da danas više nemamo etike na univerzitetima ili je imamo malo, u smislu moralnosti, je li nešto dobro ili loše što se radi. Kazao je da se etika svela na tehničke stvari – sprečavanje plagijata i to je to.

– Nama je bitno da studenti ne prepisuju, a koje su vrijednosti koje radovi promovišu, kako doprinose društvu, promovišu li vrijednosti i saznanja koja su dobra ili loša, to više nikoga ne interesuje – rekao je on.

Kazao je i da je super imati pametni telefon, projektore razne, ljudima produžavati vijek, čak, i presađivanje srca od svinje, ali da to nije ono što nas čini ljudima, pojedincima, društvom.

Istakao je i da univerziteti više, kako neki kažu, ne njeguju pojedinca, građanina, nego nekoga ko je spreman da riješi problem i da se zaposli šaljući svoj CV…

– Zato danas imamo raznorazne i treninge, radionice, koučinge koji ne daju obrazovanje. Univerzitet više ne daje vještine, sposobnosti i znanje nego to rade razne paraobrazovne institucije koje su našle svoju nišu u neophodnosti svakog čovjeka da razmišlja o tržištu rada, a ne o obrazovanju. To je jedan od znakova opadanja značaja vrijednosti i uticaja Univerziteta – rekao je on.

Istakao je da svako ko se bavi nekim poslom, nebitno da li je trgovac ili neko drugi, mora da ima određena znanja opšte prirode koja će od tih ljudi da čine dobrog, uzornog i dobro informisanog građanina.