Donošenjem novog Zakona o sudovima i formiranjem sudova za prekršaje okončana je dugogodišnja reforma prekršajnog sistema, a sudovi za prekršaje su, nakon dvije decenije neuspjelih eksperimentisanja u okviru izvršne vlasti, ponovo postali sastavni dio sudova, kazao je u intervjuu za Dan predsjednik Višeg suda za prekršaje Milivoje Rašović.
Prema njegovim riječima, sudovi za prekršaje prethodne četiri godine su imali u radu na nivou svake godine preko 100.000 predmeta. Pored značajnog povećanja priliva novih predmeta, završava se znatno više predmeta na godišnjem nivou nego ranije, dok je broj neriješenih predmeta na kraju godine znatno manji.
Kakva je bila prosječna opterećenost sudija brojem predmeta u toku 2019. godine?
Rašović: U toku 2019. godine u svim sudovima za prekršaje postupalo je 55 sudija (zajedno sa predsjednicima sudova). U prosjeku, imajući u vidu da je bilo ukupno u radu 107.051 predmet, na jednog sudiju je otpadalo oko 1.950 predmeta, s tim što navedeni prosjek varira od suda do suda u zavisnosti od broja predmeta u tom sudu, pri čemu se u Sudu za prekršaje u Podgorici prosjek kretao oko 2.490 predmeta po sudiji. Prosječan mjesečni priliv novih predmeta po sudiji na nivou svih sudova za prekršaje iznosio je 105,74 predmeta.
Koja je struktura redovnih PP predmeta u radu u sudovima za prekršaje?
Rašović: Ono što prekršajnu materiju čini posebno složenom je rad sudije na velikom broju predmeta iz različitih oblasti. Na godišnjem nivou u prosjeku u prvostepenim sudovima za prekršaje su u radu predmeti iz preko 130 različitih oblasti, dok se u Višem sudu za prekršaje taj broj kreće između 70 i 80.
U strukturi redovnih predmeta u radu prvostepenih sudova za prekršaje (PP predmeti) u 2019. godini dominirali su predmeti iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, zatim predmeti iz oblasti Zakona o javnom redu i miru, Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Takođe, značajan je broj predmeta iz oblasti Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Koliko su sudovi za prekršaje u prošloj godini imali u radu predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i koliko se oni efikasno završavaju?
Rašović: U 2019. godini prvostepeni sudovi za prekršaje su imali u radu 2.059 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, od čega je na kraju godine bilo završeno 1.487 predmeta. U završenim predmetima preovlađuju izrečene novčane kazne, dok je u 121 slučaju izrečena kazna zatvora.
Koliko je u prošloj godini izrečeno novčanih kazni, a koliko kazni zatvora?
Rašović: U prošloj godini sudovi za prekršaje su izrekli 26.552 novčane kazne, dok je izrečeno 425 kazni zatvora.
U postupku izvršenja izvršeno je preko 19.000 novčanih kazni, pri čemu je naplaćeno 4.691.597,70 eura novčanih kazni i troškova postupka. Takođe, izvršeno je 359 kazni zatvora u ukupnom trajanju od 6.419 dana.
Kakva je saradnja sa Upravom policije i drugim subjektima čiji rad utiče na efikasnost prekršajnog postupka?
Rašović: Krajem 2019. godine u Vrhovnom sudu Crne Gore predstavnici sudova su imali konstruktivni sastanak sa predstavnicima Uprave policije, Forenzičkog centra, Uprave za nekretnine, Udruženja sudskih vještaka Crne Gore i Pošte Crne Gore na kojem su definisane mjere za otklanjanje pojedinih problema koji utiču na ažurnost rada sudova.