Medijski koncern Vijesti novine, portal i televizija objavili su tokom januara i februra ove godine 751 informaciju o predsjedniku države Milu Đukanoviću, od čega je 80 odsto objavljenog sadržaja bio sa negativnom konotacijom, što direktnim prozivanjem Đukanovića, što informacijama koje su nedvosmileno ukazivale na njega.
Najveći dio negativnih objava nastao je na osnovu informacija i komentara odbjeglog biznismena sa crvene Interpolove potjernice, Duška Kneževića.
Ovi podaci stoje u izvještaju jedne renomirane agencije koja je vršila monitoring crnogorskih medija.
U analizi u koju je redakcija DN imala uvid, navodi se da su upravo zbog takvog izvještavanja konzumenti ovih medija svakako imali negativnu percepciju o Đukanoviću.
Što je, kako se iz različitih primjera može vidjeti, očigledno i glavna smjernica uređivačke politike ovih medija. Podaci koji se odnose na medijski koncern Vijesti zaista zaslužuju pažnju zbog frapantnog broja negativnih objava o predsjedniku Đukanoviću.
U JANUARU 315 OBJAVA O ĐUKANOVIĆU
Podaci pokazuju da su dnevni list Vijesti i portal Vijesti tokom januara ove godine plasirali 315 medijskih objava u kojima su “uočene informacije o gospodinu Milu Đukanoviću, odnosno informacije koje nedvosmisleno ukazuju na njega. Od ovog broja, čak 250 objava su u ukupnom utisku stvarale negativnu sliku o predsjedniku Crne Gore.
U procentima, to znači da je o predsjedniku Đukanoviću bilo čak 79,37% negativnih objava od ukupnog broja informacija u kojima se on pominje.
“Na dnevnom nivou u januaru je u prosjeku evidentirano 10 medijskih objava, što ukazuje na izraženu medijsku prisutnost. Posmatrano po medijima, informacije o gospodinu Đukanoviću zastupljenije su bile u sadržaju Portala Vijesti 202 medijske objave i Nd Vijesti 113 tekstova.
U ND Vijesti, na naslovnoj strani je najavljeno njih 51”, pokazuje monitoring medija. U istraživanju se konstatuje da “publicitet predsjednika Đukanovića u ND Vijesti i Portalu Vijesti i u januaru karakteriše dominacija neplaniranih objava (izraženo nekontrolisano medijsko prisustvo)”.
“Naime, od ukupno 315 medijskih objava, neplaniranih je 279, ili 88,57%. Predsjednik Đukanović je bio planirano (informacije koje su proslijeđene iz njegovog kabineta i odnose se na njegove državničke aktivnosti) prisutan u svega 36 medijskih objava u januaru ove godine. Dnevni list Vijesti je u januaru za neplanirane informacije o gospodinu Đukanoviću posvetio 39.284 cm2, dok je planiranim informacijama posvetio 2,203 cm2. U prosjeku, na jednu planiranu objavu utrošeno je 61,19 cm2, dok je u prosjeku za jednu neplaniranu objavu utrošeno 140,80 cm2”, podaci su iz istraživanja.
ZA 28 DANA U FEBRUARU 463 OBJAVE O MILU
Dnevni list Vijesti, televizija Vijesti i portal Vijesti u periodu od 1. do 28. februara 2019. plasirali su čak 463 medijskih objava u kojima su uočene informacije o predsjedniku Crne Gore. U prosjeku, ovi mediji su u tom periodu dnevno plasirali 16 objava vezanih za Đukanovića.
Tri pomenuta medija su pojačali dominantno negativnu medijsku sliku o predsjedniku Crne Gore, i to kako kumulativno, tako i posmatrano po medijima pojedinačno. Tako je monitoringom u tom mjesecu uočen frapantan broj medijskih objava koje su stvarale negativnu sliku o Đukanoviću njih 348 što je 79,82 % od ukupnog broja objava o njemu.
Pozitivnih objava je bilo svega 21 ili 4.82% i one se odnose uglavnom na protokolarna saopštenja. “Prilikom ocjenjivanja, svaka objava koja je ilustrovana fotografijom na kojoj je gospodin Đukanović sa grimasom na licu ili položajem tijela koji može kod čitaoca da izazove sumnju, podsmjeh ili dovede do bilo kakve druge negativne reakcije, izdvojena je kao negativan autorski/medijski uticaj.
U ovom mjesecu primijećeni su slučajevi u kojima se Đukanović ne pominje lično, niti je njegovo ime u bilo kom dijelu objave navedeno, ali je prikazana njegova fotografija čime se Đukanović dovodi u kontekst, tj. vezu sa informacijama iz posmatranog teksta”, navode autori analize.
Autori ocjenjuju da je izrazito negativan podatak činjenica da je “od ukupno 348 negativnih medijskih objava u februaru u njih 206 gospodin Đukanović bio prisutan primarno, što znači da su bile dominantno negativne u odnosu na njega”.
ODSUSTVO STANDARDA I ETIKE
Pri izradi analize koja je bila dostupna Dnevnim novinama korišćen je metod određivanja “opšteg utiska”. Praktično rečeno, ocenjuje se kako jedan prosečni konzument (čitalac ili gledalac) doživljava informacije koje su plasirane u mediju i kakav utisak stvara o ličnosti na koju se one odnose.
Kroz brojne primjere neprofesionalnog izvještavanja, tendencioznog plasiranja negativnih informacija, karikiranja činjenica koje su saopštavale institucije ili sam Đukanović, pokušali smo da prikažemo jedan mali dio analize, koja obuhvata samo dva mjeseca ove godine, ali koja vrlo plastično pokazuje da je dugogodišnja sistematska hajka na predsjednika kulminaciju doživjela pojavom afere Atlas i pokušajem odbjeglog biznismena Duška Kneževića da iskoristi dio medija za svoju odbranu od optužbi za organizovani kriminal.
Podaci iz istraživanja, osim što jasno pokazuju da se Vijesti “ubiše” da omrznu predsjednika kod građana koji ih čitaju, slušaju i gledaju, pokazuju ne samo odsustvo profesionalnih standarda i etike, već i upućuju na potrebu da se ovakvo ponašanje analizira i od stručnjaka druge vrste.
Knežević i opozicija “diktirali”
“Skoro 90% ukupnog publiciteta nastao je kao posljedica pominjanja Đukanovića od strane opozicionih političkih partija, NVO, Duška Kneževića, organizatora građanskih protesta ili samih medija, dakle, potencijalno negativno. U svega 10% ukupnog publiciteta primijećeno je prisustvo planiranih informacija, tj. informacija u kojima je Đukanović javnosti mogao da predstavi svoje stavove. To se može objasniti sa više aspekata.
Prvo, funkcije koje je Đukanović obavljao i koje obavlja čine ga posebno izloženim javnoj kritici (pozitivnoj ili negativnoj). U tom pogledu realno je očekivati da neplanirani publicitet dominira nad planiranim. Ipak, iako je odnos snaga na poli- tičkoj sceni takav da negativne kritike na račun Đukanovića mogu biti plasirane sa više adresa u poređenju sa pozitivnim kritikama koje mogu doći sa manjeg broja adresa, odgovornost medija se može ogledati u selekciji kritika i medijskom prostoru koji im posvećuje.
Dakle, drugi aspekat se odnosi na samu uređivačku politiku posmatranih medija. Može se reći da su neplanirane, a samim tim i značajnim dijelom negativne kritike kod posmatranih medija značajno više zastupljenije u poređenju sa planiranim, odnosno pozitivnim, a to dobrim dijelom kao posljedica uređivačke politike, odnosno izbora kritika (bilo kog tona) od strane medija/urednika”, navodi se u analizi.