Pravna praznina vezano za izbor predsjednika Ustavnog suda postoji, priznaju u vladajućoj partiji. Najavljuju izmjene i dopune Zakona koji reguliše tu oblast. Najnoviji slučaj dobar je povod da se razmotri i dopuni zakonsko rješenje ističe, za Radio Crne Gore, član skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Miloš Nikolić.
Nikolić pojašnjava da smo sličan slučaj imali i ‘96. godine kada, takođe, nije bilo većine za izbor predsjednika Ustavnog suda, te se pribjeglo imenovanju predsjedavajućeg, koji je rukovodio radom Ustavnog suda.
“Svakako da nije dobro da imamo pravnu prazninu u jednoj ovako važnoj materiji, međutim, kad je već imamo i kad ona već postoji, a u konkretnom slučaju se nametne potreba da iz nje izađemo onda je nužno pribjeći i ovakvim rješenjima”, poručuje Nikolić.
“Ono što mogu da kažem sa pozicije člana nadležnog Odbora jeste da možemo, vjerujem, očekivati dopunu Zakona koji reguliše ovu oblast, kako bismo u budućnosti eliminisali tu pravnu prazninu”, zaključuje Nikolić.
Da crnogorski pravosudni sitem ne prepoznaje funkciju “predsjedavajućeg sa ovlašćenjima predsjednika”, upozorava bivši ministar pravde, pravnik Dragan Šoć.
“Tako da me zaista malo čudi da su došli u takvu situaciju. Sedam sudija Ustavnog nijesu uspjeli između sebe da izaberu predsjednika, što bi trebalo da bude jedna rutinska situacija. Ukazuje mi da nešto nije u redu sa odnosima”, kaže Šoć.
Ipak, dodaje da personalni odnosi nijesu ni bitni. Najvažnije je, navodi Šoć za radijski javni servis, da tako važna institucija pribjegava rješenjima kojih nema u praksi.
“To dovodi u pitanje određeni legitimitet, a kada se radi o sudu kakav je Ustavni, onda to ima i malo šire posljedice nego što bi imala neka druga obična neregularnost”, zaključuje Šoć.
Pošto nakon četiri kruga glasanja između sebe nijesu uspjeli da odaberu čelnika, sudije Ustavnog suda imenovale su koleginicu Desanku Lopičić za predsjedavajućeg sa ovlašćenjima predsjednika. Iz Ustavnog suda su pojasnili da su postupak izbora predsjedavajućeg sudije sa ovlašćenjima predsjednika sproveli u skladu sa ranijom sopstvenom praksom i ustavno-sudskom praksom u okruženju.