Finansijska neizvjesnost, balansiranje između porodičnog i profesionalnog života, kao i digitalni trendovi i novi načini komunikacije, samo su neki od izazova koje je savremeni tempo života stavio pred roditelje. Upravo zbog toga, razvoj usluga u samim zajednicama, međuresorna saradnja kao i jačanje institucija sistema, od krucijalne su važnosti za rješavanje modernih zahtjeva roditeljstva – poručeno je na tribini „Izazovi roditeljstva” u organizaciji NVO Centar za prava djeteta Crne Gore.
Praksa te NVO je pokazala da su najugroženije jednoroditeljske porodice, pojasnila je psihološkinja Bojana Perović.
„U našem radu primjećujemo da se te porodice suočavaju sa brojnim izazovima, prije svega zbog loše materijalne situacije. Sve češća je pojava da jedan od roditelja ne plaća alimentaciju, te da roditelji ne mogu da uspostave balas između roditeljske i radne uloge. Tu je i narušeno psihičko i tjelesno zdravlje, kao posljedica hroničnog stresa sa kojim se suočavaju”, kazala je Perović na panelu.
Doprinos rješavanju problema su upravo programi, kakav je i “Dnevni Centar” ove NVO, koji se, između ostalog sastoji iz: psiho-socijalnih savjetovanja, kreativnih radionica i podrške u učenju, podrške porodici u porodičnom okruženju, kao i podrške predškolcima, psihoterapijskih tretmana i, jedinom u regionu, ekonomskom osnaživanju porodice.
„U kontinitetu imamo komunikaciju sa institucijama od značajama, sve u cilju interesa djeteta”, kazala je Perović u ime domaćina.
Marija Nikčević iz Centra za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik, uočila je, kroz svoje lično iskustvo ali i dugogodišnju praksu , da roditeljstvo nosi univertalne izazove, koji se opet mogu podvesti pod tri kategorije: izazove vezane za dijete, za roditeljsku ulogu, te one koji su povezani sa zahtjevima i očekivanjima okruženja.
Oduvjek, kako je istakla, je cilj bio odgojiti pristojne i dobre ljude, samo se način na koji se to postiže znatno promijenio.
„Nekad je društveno prihvaćeno bilo da djeca treba da budu poslušna, dok se danas stavlja akcenat na poštovanje dječije ličnosti i prava na izražavanje. To, naravno, ne znači da se dijete nije i ranije uvažavalo”, istakla je Nikčević.
Proces roditeljstva je cjeloživotno učenje, a ljubav i empatija su imperativ u vaspitavanju i odgajanju dobrog čovjeka, smatra majka tri, sada već odrasla, čovjeka Renata Bulajić.
„Veoma važno za svakog roditelja je da sluša svoje dijete. I oni imaju velike izazove, mnogo veće nego što smo mi imali. Ni djeci nije lako, zato i mi, roditelji, moramo da im se prilagođavamo. Dakle, roditelji treba da procijene koliko da slušaju sebe, ali i svoju djecu”, istakla je Bulajić.
Svako razvojno doba sa sobom nosi specifične izazove, a period adolescencije često je percipiran kao najzahtjevniji. S tim u vezi, psihološkinja u gimnaziji „Stojan Cerović” Ivana Bjelica, istakla je značaj edukacije roditelja, koji, praksa je pokazala, nisu u potpunosti upoznati sa promjenama kod djeteta u periodu adolescencije.
„Mi, kao savjetodavni radnici, trudimo se da im pomognemo. Puno je stvari u kojima roditelje treba edukovati, i pripremiti ih da njihov pristup djeci u periodu adolescencije drugačiji”, navela je Bjelica.
Jednako kao i roditelji, podršku zavrjeđuju profesionalci – istakla je finansijska menadžerka NVO Centar za prava djeteta Jelena Gluščević. Na samom startu, međutim, nameće se pitanje brojnosti ljudskih kapaciteta unutar samih institucija.
„Mislim da je važno da sa ovog skupa pošaljemo poruku koja se odnosi na jačanje kapaciteta institucija sistema, kako na lokalnom, tako i nacionalnom nivou, kao i na postojanje potrebe za većom, boljom i kvalitetnijom saradnjom. Bitno je i da se ne krijemo iza formalnih stvari. Mislim da je realizacija jako važna, kao i cilj kojem svi težimo – Da imamo zdravo društvo i odgovorne građane”, istakla je Gluščević.
U diskusiju se uključila i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković, koja smatra da je kroz vrijeme malo urađeno kako bi se pružila podrška kako roditeljima, tako i stručnim radnicima.
„Nijedna institucija u Crnoj Gori nema adekvatnih kadrova u smislu broja i u smislu njihovih edukacija. Na žalost, određeni profili stručnjaka ne mogu da se pronađu u našoj državi, što se definitivno odražava na djecu, njihove roditelje, te na naše društvo. Ako na današnji dan nemamo nijednog neuropsihijatra, ako imamo jednog psihologa na 500 učenika ili dva stručna radnika na hiljadu učenika, adekvatan rad sa djecom je gotovo nemoguća misija”, istakla je Mijušković.
Panel diskusija pod nazivom „Izazovi roditeljstva” samo je jedna od aktivnosti koju Centar za prava djeteta realizuje u okviru projekta „Centar za podršku djeci i porodici”, koji je po strukturi dnevni centar podržan kroz IPA 2 projekat. Realizuje se posredstvom Direktorata za finansiranje i ugovaranje pomoći EU, Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Direkcije za programiranje i implementaciju fondova EU u Ministarstvu ekonomskog razvoja. Projekat je jednim dijelom podržan i od strane organizacije Save the Children, koja je dugogodišnji partner Centra za prava djeteta Crne Gore.