Nove mjere: Pooštrene mjere u Nikšiću, Mojkovcu i Bijelom Polju

Epidemiološke mjere pooštrene su u opštinama Nikšić, Mojkovac i Bijelo Polje a ublažene u Budvi i Tivtu, saopšteno je na konferenciji za novinare ministarstva zdravlja i IJZ-a. Nove mjere važiće od sjutra do 24. marta.

Epidemiološkinja u @ijzcg dr Marija Božović: Pored važeće zabrane ulaska i izlaska građanima sa teritorija PG, CT, BD, TV, NK, PŽ, HN, UL, BR, KO i PV, mjera se proširuje na opštine BP I MK. Posebne mjere za BD, TV, HN i UL, prestaju da važe za BD i TV, a počinju da važe za NK. pic.twitter.com/U5OOYDQLiS

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) March 17, 2021

“Nove mjere koje će biti na snazi od 18. do 24. marta uključuju pored važeće zabrane ulaska i izlaska građanima sa teritorije Glavnog grada Podgorica, prijestonice Cetinje i opština Budva, Tivat, Nikšić, Plužine, Herceg Novi, Ulcinj, Bar, Kotor Pljevlja proširuju se i na opštine Bijelo Polje i Mojkovac”, kazala je Marija Božović, epidemiološkinja u Institutu za javno zdravlja.

Mjere prestaju da važe za Budvu i Tivat, Herceg Novi i Ulcinj prestaju da važe za Budvu i Tivat a počinju da važe za Nikšić.

Posebne mjere koje su na snazi u opštinama Podgorica, Nikšić, Cetinje, Kotor, Plužine, Bar, Pljevlja važiće i za Tivat, Budvu, Bijelo Polje i Mojkovac.

Božović je dodala da će nove mjere biti efikasne samo u koliko svi damo svoj doprinos i budemo odgovorni prema sebi i drugima.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Borko Bajić kazao je da je odlučeno da se poooštre mjere za opštine Nikšić, Mojkovac i Bijelo Polje a da se za opštine u kojima je trend opadanja broja oboljelih na dnevnom nivou, Budvu i Tivat, ublaže.

“Mjere se odnose na zatvaranje rada ugostiteljskih objekata dok ostali koji prodaju neprehrambene proizvode rade”, kazao je Bajić.

On je dodao da je predviđeno da mjere traju po nedjelju dana u zavisnosti od epidemiološke situacije i ocijenio je veoma složenom.

Medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore Zoran Terzić kazao je da je u KCCG na današnji dan hospitalizovano ukupno 149 pacijenata od kojih je 86 životno ugroženo.

Aplicirano 5730 doza vakcina

Bajić je kazao i da je do sada distribuirano oko 7 hiljada doza Sputnjik V vakcine a u toku je distribucija 30.000 doza Sinofarm vakcine u svim domovima zdravlja.

“U ovom trenutku je aplicirano 5730 doza vakcina”, kazao je Bajić.

Božović je dodala da distribucija vakcina teče spram veličini ppulacije odnosno da opštine dobijaj onoliko doza koliko je to predviđeno u skladu sa veličinom populacije.

Teninzi dozvoljeni profesionlanim sportistima

Bajić je rekao da je jasno je kome su dozvoljeni treninzi – profesionalnim sportistima koji se takmiče i redovno testiraju.

“Što se tiče domova zdravlja u kojima su distribuirane vakcine, Ministarstvo zdravlja nedjeljno dva puta održavaju onlajn sastanke. Vakcinacija je počela u cijeloj Crnoj Gori u prioritetnim grupama. Ako mislite na to da li je krenula imunizacija grupe starijih od 80 godina, stav je bio da se što prije krene sa tim. To zavisi od broja prijavljenih pacijenata”, kazao je Bajić.

Božović je kazala da u Budvi i Tivtu imamo situaciju koja svima treba da služi za primjer.

“Samo zaključavanje nije dovelo do pada broja oboljelih. Do pada je dovelo poštovanje mjera”, kazala je ona.

Nema nestašice ljekova na duži period, ne fali ni ljekara

Odgovarajući na pitanje novinara o nestašici ljekova Terzić je kazao da u KCCG nije bilo nestašice ljekova na duži period.

“To se moglo desiti za rukavice, mantile koje smo istog dana nabavili a to je zbog velikog broja korišćenja toga, mnogo toga se troši. U tim situacijama se to svakodnevno nadoknađivalo i dešavalo se da radimo hitne isporuke tokom dana, ali se nije dešavalo da nema'”, saopštio je Terzić.

On je ustrdio da u KCCG nije bilo nestašice.

“Ljekara ne fali, porastom broja pacijenata uključili smo i dodatni broj ljekara drugih specijalnosti koji su se i te kako dobro snašli i uključili u sistem liječenja. Optrećenje i rad jesu veliki, ali da fali ljekara sigurno ne”, naveo je Terzić.

Bajić je kazao da treba da se vakciniše više od dvije trećine populacije da bi se dostigao kolektivni imunitet.

“Potpuna zaštita se postiže par sedmica poslije primanja druge doze vakcine. Svaka vakcina koja je proizvedena u skladu sa standardima  koje su trenutno na tržištu sprečavaju razvoj teških oblika infekcije od kojih ljudi najviše završavaju na bolničkom liječenju i umiru”, rekao je Bajić.

Epidemiološkinja Božović je kazala da je situacija u Budvi i Tivtu može da služi za primjer.

“Došlo je do zaključavanja opština, ali samo to zaključavanje nije dovelo do pada oboljelih već je do pada oboljelih dovelo poštovanje osnovnih preventivnih mjera”, saopštila je Božović.

Na temu vakcinacije Bajić je dodao da će kada stignu nove doz evakcina biti još punktova.

“Na osnovu trenutne slike ne treba da percipiramo blisku budućnost. Nadam se da ćemo uskoro imati veći broj doza na raspolaganju. Čim bude dostupan veći broj vakcina proces će teći kontinuirano, biće i više punktova a proširićemo i timove za vakcinaciju”, kazao je Bajić.

Sa Biroa angažovali dodatnu radnu snagu

“Uz dozvolu Ministasrtva finansija, Ministarstvo zdravlja je angažovao određeni broj ljudi sa ZZZCG da pomognu u vakcinaciji, na osnovu ugovora o djelu. Bitno je da se daje info u pravo vrijeme za pravu grupu stanovništva”, kazao je Bajić.

Bajić je kazao da je za kolektivni imunitet potrebno vakcinisati više od 75 % stanovništva.

“Osobe koje prime jednu dozu nijesu potpuno zaštićene, potpuna zaštita je tek nakon druge doze”, pojasnio je Bajić.

Nemamo mogućnosti da biramo vakcine

O raspoloživosti vakcina Bajić je kazao da kao neke evropske zemlje Crna Gora nema mogućnosti da ih bira, niti, kako je dodao, ima potrebe za tim.

“Bitno je da se to odobri od međunarodnih zvaničnih udruženja koja se bave vakcinama i Instituta za ljekove. Razlika među vakcinama bilo da je proizvođač u Kini, Rusiji, Indiji…oni moraju da prođu vrlo stroge procedure prije nego dođu na naše tržište a mi ih onda i dodatno prije aplikacije provjeravamo”, kazao je Bajić.

Zaštitu ne dobijamo nakon prve doze vakcine

Epidemiološkinja Božović je pojasnila da sa prvom dozom vakcine nemamo odmah zaštitu.

“Imuni odgovor se stvara tek nakon dvije do tri nedjelje od primanja druge doze. Takođe, neposredno prije vakcinacije se može desiti kontakt sa pozitivnom osobom, i da tad imammo slučaj obolijevanja iako se osoba vakcinisala npr. u periodu inkubacije kada nam nijesu počeli simptomi. U cijelom periodu, prije, nakon vakcinacije i revakcinacije moramo se pridržavati osnovnih mjera ‘maske, distanca, pranje ruku’. Bitno je provjetravanje prostorija i izbjegavanje okupljanja”, kazala je Božović.

U kolektivni imunitet ulaze i građani koji su preležali bolest

Epidemiološkinja Božović je istakla da u skor kolektivnog imuniteta ulaze ne samo vakcinisane već i one osobe koje su preležale bolest i dodala da u Crnoj Gori nije poznato koliko je onih koji su preležali bolest. To će se kaže znati tek nakon što se uradi seroepidemiološka studija.

“Što se tiče procenta osoba koji bi terebalo da imaju imunitet da bi spriječili epidemijsko javljanje bolesti – na samom početku to je bilo od 60 do 70 odsto, ali sada je povećan zbog javljanja novih, lakše prenosivijih sojeva'”, navela je Božović.

Koncept kolektivnog imuniteta, kako je kazala, se odnosi na to da osobe koje su imune dođu u kontakt sa virusom, predstavljaju za virus nepovoljnu sredinu jer on, kao je dodala tada slabi.

“Cilj je da steknemo kolektivni imunitet i neophodno je, kada vakcine budu dostupne, da se što više ljudi vakciniše kako bi se izborili sa ovom bolesti, zaključila je Božović.

Pratite konferenciju uživo: