Petak, 29 Marta, 2024
Rubrika:

Njemački lingvista Martin Henzelmann: Crnogorski jezik i dalje ima značajan istraživački potencijal

''U okviru južnoslavenskih studija crnogorski jezik i dalje ima značajan istraživački potencijal''

Njemački lingvista Martin Henzelmann opet je gost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Prof. dr Martin Henzelmann naučni je saradnik na Institutu za slavistiku Univerziteta u Greifswaldu, a predavač je i na Univerzitetu „Friedrich Schiller“ u Jeni, podsjećaju iz FCJK.

Član je Komisije za balkansku lingvistiku pri Međunarodnom slavističkom komitetu i u stručnom povjerenstvu doktorskog programa „Slavenski jezici“ na Masarikovom Univerzitetu u Brnu u Češkoj. Objavio je nekoliko zbornika lingvističke tematike i kourednik je njemačkog godišnjaka Bulgarica.

Njegovu pośetu pomenutoj ustanovi obilježio je i kratak razgovor.

Samo tokom posljednje godine napisali ste dva priloga za časopis Lingua Montenegrina te rad za zbornik Cetinjski filološki dani 3…

Henzelmann: Moje interesovanje za crnogorski jezik je jako veliko. To je zato što je proučavanje crnogorskog pomalo u sjeni srpskog i hrvatskog, iako ima bogatu istoriju i razvoj. Aktuelne trendove takođe vrijedi istražiti, a to mi je važna motivacija. U okviru južnoslavenskih studija crnogorski jezik i dalje ima značajan istraživački potencijal. Želim se uključiti i dati doprinos ovom istraživanju, makar i da bude skroman. Ali važno mi je da ljudi u Njemačkoj nauče više o Crnoj Gori, njenom jeziku i kulturi.

Prije nekoliko dana u Podgorici ste održali predavanje na temu „Semiotički prostor u Crnoj Gori“. Koliko Vam je Crna Gora za tu vrstu istraživanja interesantna?

Henzelmann: Teorija „semiotički pejsaž“ bavi se hvatanjem semiotičkog sadržaja određenih jezičnih iskaza u javnom prostoru i povezivanjem njihove interakcije s parametrima kao što su vizuelni dojam, boje, oblici, veličine i drugi faktori. Dakle, postupak je lokalno specifičan te se, na primjer, pojedinačni natpisi vrednuju u odnosu na okolinu u kojoj se nalaze. Neki autori ga shvataju kao prostorni koncept u kojem je moguće propitivati kako promatramo i interpretiramo određeni prostor ili mjesto na određeni način. To pak zavisi od geografske, društvene, ekonomske, pravne, kulturne i emocionalne stvarnosti.

Korišćenje fizičkog okoliša kao prirode i teritorija igra važnu ulogu u estetskim procjenama, ali takođe i u sjećanju i mitu kada se govori o povijesnom diskursu, politici ili etnicitetu. Crna Gora je vrlo interesantna za ovu naučnu disciplinu. Iznad svega, ispituje se uloga jezika u javnom prostoru i obrađuju se semiotički koncepti. Interakcija jezika i prostora propituje se tako na širokom području, ali ne kvantitativno, nego eksplorativno.

Po čemu još biste prepoznali jezički prostor Crne Gore kao korpus za disciplinu semiotički pejzaž?

Henzelmann: U Crnoj Gori se koriste različiti jezici koji imaju različiti status. Osim crnogorskih, srpskih ili albanskih, brojni su natpisi na engleskom i ruskom, posebno u turističkim područjima. To mnogo govori o relevantnosti ovih jezika u zemlji, iako engleski i ruski nisu službeni jezici. U budućnosti se mogu provesti zanimljiva istraživanja o ulozi ovih jezika na određenim mjestima, a korištenje latiničnog pisma i ćirilice takođe se može semiotički istražiti (npr. u crkvi).

Uglavnom su interesantna prirodna područja, jer u Crnoj Gori postoji pet nacionalnih parkova koji se odlikuju izuzetnom prirodnom ljepotom i značajnim i rijetkim prirodnim fenomenima. Svi oni čine ekološko-geografsku cjelinu, koja je pod posebnom zakonskom zaštitom. Na primjer: jedan od ovih pet crnogorskih nacionalnih parkova je Nacionalni park Lovćen, dakle, područje koje je veoma značajno iz geografske, geološke, pravne i kulturno-istorijske perspektive.

Vrijedno je raspraviti koja se semiotička svojstva mogu identifikovati na licu mjesta i koju simboliku impliciraju; važno je takođe sagledati konkretnu upotrebu jezika u javnom prostoru i sastavnice koje su s njim u interakciji. Kako se jezik koristi ciljano i u kombinaciji s kojim drugim elementima se to događa? Kakvu ulogu imaju oblici, boje i obrađeni materijali? Postoji li nešto posebno u korištenju sistema pisma? To su važna pitanja za istraživanje semiotičkog pejsaža.

Nastavljate saradnju s FCJK. Koliko pratite našu izdavačku djelatnost?

Henzelmann: Pomno pratim aktivnosti FCJK i čitam svaki broj časopisa Lingua Montenegrina, kao i radove iz zbornika Cetinjski filološki dani. Ovo je vrlo značajan i prepoznat doprinos znanstvenom proučavanju montenegristike i slavistike. Dodatnu vrijednost prije svega čini taj časopis koji je posebno posvećen crnogorskom jeziku i njegovom razvoju i nama jezikoslovcima u inostranstvu donosi mnogo novih informacija. Mislim da to treba podržati u budućnosti.

U posljednje vrijeme neki aktivisti pokušavaju nametnuti tezu o nacionalizmu u crnogorskom jeziku. Kakva su Vaša zapažanja kao inostranog filologa po tom pitanju?

Henzelmann: „Jezički nacionalizam“ je nešto što se često preuranjeno spočitava onima koji imaju poseban pogled na povijesne, savremene i kulturne pojave. Pojam se ne razlikuje od „patriotizma“ u svrhu diskreditovanja drugih. Po mom mišljenju, trebali bismo puno više slušati jedni druge, poznavati mišljenja drugih, učiti razloge njihovih svađa i argumente. Diskreditovati nekoga nije moj stil, ali ne vidim jezički nacionalizam u Crnoj Gori, pogotovo što je taj pojam previše nejasno definisan od onih koji ga plasiraju.

I, konačno, kolege u Crnoj Gori standardizaciju crnogorskog jezika sprovodili su prema postupcima koji se inače slijede u savremenim kulturama, pa u tome ‒ kad je crnogorski standard u pitanju ‒ ne vidim ništa sporno.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve