Albanska lista je prihvatanjem poziva za razgovor o učešću u vladi potvrdila da potpuno samostalno vodi politiku, a neprihvatanjem tog učešća da nećemo da budemo bilo čiji demokratski alibi za vanjsku upotrebu, jer izgleda da je to bio cilj poziva trojne koalicije, a posebno mandatara koji početnički vodi ovaj proces – kazao je, u intervjuu Pobjedi, Genci Nimanbegu, jedan od lidera albanske koalicije “Genci Nimanbegu-Nik Đeljošaj“. Nimanbegu je poručio i da Albanska lista nikada nije dobila zvaničan odgovor mandatara Zdravka Krivokapića na njene zahtjeve.

Iz kojih razloga je Albanska koalicija odbila učešće u novoj vlasti?

NIMANBEGU: Albanska lista, i pored velike i racionalne rezerve koji će biti krajnji njeni ciljevi, veoma je odgovorno prišla razmatranju poziva mandatara za učešćem u novoj vladi. Tri potpisnika su jednim deklarativnim dokumentom o prihvatanju i nemijenjanju statusa spoljnopolitičkih prioriteta proevropskih politika, a za nas i sa naglaskom na potvrđivanju nezavisnosti Kosova kroz obavezivanje o zadržavanju priznanja naše susjedne drzave, relaksirali bar taj dio koji bi onemogućavao saradnju zbog neslaganja oko ključnih prioriteta naših politika. Naš je cilj da se demokratizacija Crne Gore odvija i preko politika koje mi zastupamo i koje smo i javno istakli kao zahtjeve.

Ono što javnosti nije detaljno predočeno su pitanja koja smo postavljali mandataru oko nacionalnih, vjerskih i ekonomskih tema, a na koje nijesmo imali jasan i adekvatan odgovor. I tada smo istakli da mi pažljivo posmatramo kako se odvija politički diskurs između trojne koalicije. Svakako, kako je vrijeme najbolje rešeto, u međuvremenu od jedinog našeg sastanka sa njim, 15. oktobra, pa do naše odluke, bilo je puno događaja i poruka, i političkih i ideoloških, koje su neprihvatljive za našu listu.

Mi nijesmo nikada dobili nikakav zvanični odgovor od mandatara, osim usmenog koji se više puta mijenjao i nikada nije bio isti. Jasno je da je time stavljeno do znanja da nemamo istu politiku, niti ciljeve oko ključnih pitanja i da su naši prioriteti i gledanja na politiku različiti. To i potvrđuje moje sumnje u krajnje namjere predložene vlade, koje su više deklarativne, kao i da se odnos prema manjinama suštinski ne razlikuje od uobičajenih na ovim prostorima.

Albanska lista je prihvatanjem poziva za razgovor potvrdila da potpuno samostalno vodi politiku ali i neprihvatanjem učešća da se ne slažemo biti bilo čiji demokratski alibi za vanjsku upotrebu, jer izgleda da je to bio cilj poziva trojne koalicije, a posebno mandatara koji početnički vodi ovaj proces.

Je li mandatar nudio Albanskoj listi konkretna mjesta u vladi?

NIMANBEGU: Verba volant, scripta menent. Ponavljam da nijesmo nikada dobili nikakav pisani odgovor tako da je jasno da nijesu ponudili ništa. Informisan sam da je u nezvaničnom susretu ponuđeno nešto što pojašnjava sve ovo oko sastava i zbunjujućih poruka koje su poslate javnosti.

Čekali ste, ipak, dugo da donesete konačnu odluku o učešću u vladi, dok su ostale manjinske partije za kratko vrijeme negativno odgovorile na poziv mandatara. Zašto?

NIMANBEGU: Albanska lista je pobjednička lista u našem biračkom tijelu, time imamo i veću odgovornost da našom politikom utičemo na sve procese u Crnoj Gori. Bili smo spremni biti garant izgradnje optimizma našeg naroda za opstanak na ovim područjma ali i korektivni i kohezioni faktor u društvu, bilo zbog mogućih odluka koje se mogu donijeti na štetu manjina, bilo odluka o mijenjanu spoljnopolitičkih prioriteta. Mi ne osjećamo da smo izgubili izbore ako smo osvojili više glasova, ako ukupno ima 5 predstavnika manjina u parlamentu, a da nije bilo sabotaže prema Hrvatima bilo bi 6 predstavnika manjina.

Zna se ko je izgubio izbore u Crnoj Gori. Odluka za razgovorom apriori ne predstavlja i prihvaćanje u trenutku kada ne znate koju će politiku i kako će je vlada voditi, ali smo sjeli i razgovarali u drugoj od sedam predviđenih iteracija: kako je proces završio informisali smo se iz medija i društvenih mreža. Mi ni dan danas ne znamo koji je koncept, kakve politike će se voditi, a izgleda da ne znaju ni oni koji su se obavezali da će glasti za vladu.

Mi samostalno donosimo političke odluke i pored insinuacija bilo dosadašnje opozicije a i namjernih spinova i dosadašnjih partnera da to nije tako. To smo, vjerujem, i dokazali time da niko osim same Albanske liste nije mogao uticati na naše političke stavove i radnje. Naši razgovori sa onima koji dobiju legitimitet na izborima nas ne čini ni prodržavnim niti antidržavnim elementom. Konačno, poziv manjinama je izgleda bio samo deklarativni i kozmetički, i pored potpisane deklaracije tri dana poslije izbora i prepustimo vremenu da procjeni koji su konačni motivi nove vlasti. Mi znamo odgovor ali prepustimo javnosti da i sama zaključi.

Kako gledate na predloženi sastav vlade?

NIMANBEGU: Vlada koja nije niti ekspertska niti bez političara, za koju nema vjerujem nikakvog precedenta u parlamentarnim demokratijama je vlada koja ima toliko nepoznanica da je to čisti politički avanturizam. Ona ne može imati legitimnost stečenu na izborima i više liči na oktroisanu, znači vladu nametnutu trojnoj koaliciji.

Predloženi kandidati i zbrka oko resora pokazuju da će vlada imati pored drugih, i epitet eksperimentalne. Ona nema niti jednog predstavnika manjina u svom sastavu i to je jasna poruka i našim prijateljima u evropskoj zajednici koja dosta se i zbunjeno ponaša već više godina, čak i u odnosu i na manjinske politike u Crnoj Gori. Kao primjer ću navesti da OSCE i njeni predstavnici ćute u svojim izvještajima već bar šest godina na naše stalno isticanje diskriminacije koju osjećamo u izbornom sistemu.

Čemu će voditi to što neće biti predstavnika manjina u vladi?

NIMANBEGU: To će voditi budućoj polarizaciji u društvu i manjine će osjećati veliku rezevu prema njoj što je, naglašavam, poruka i manjinama i međunarodnoj zajednici. Pošto je ovo jedan politički eksperiment, ona kao oktroisana vlada, nema čak ni političke predstavnike pobjedničkih koalicija, čime će voditi daljnjem urušavanju povjerenja javnosti u političke procese i političke subjekte.

Odgovorni političari, vjerujem, i u ovome će prepoznati procese koji će ipak voditi neophodnoj promjeni u dosadašnjim politikama i unutar samih politčkih subjekata, i nadam se konsolidaciji proevropske i etničko procrnogorske političke scene. Crnoj Gori su bile neophodne promjene i moramo svi raditi na tome. Klerikalno demagoška faza u Crnoj Gori nastupa sa novom vladom i to je veliki, a možda i opasan eksperiment. Zbog samih naših građana i naroda nadam se da nije tako ali političko iskustvo koje imam me čini veoma skeptičnim.

Većina kandidata za ministarska mjesta je bliska SPC. Kako gledate na to?

NIMANBEGU: To je i izraz realnosti čiji je rezultat jasan 30. avgusta. Game changer u Crnoj Gori je bila SPC i mandatar je to ovjekovječio sa najavom apostolizacije ministara.

Očekujete li da će vlada biti formirana 2. decembra, s obzirom na ključna mimoilaženja u stavovima DF-a i mandatara, ali i unutar same većine?

NIMANBEGU: Kao što sam više puta istakao, pažljivo posmatramo dogovor nove većine, da li će biti još iznenađenja i pored nametnute „blanko“ podrške novoj vladi, ostaje da se vidi. Ima još više od dvije sedmice i vidite da su se i njihovi dogovori mjenjali iz dana u dan.

Vjerujete li da će vlada potrajati ili mislite da ćemo uskoro imati nove izbore?

NIMANBEGU: Ulazimo u jedan period gdje je nezahvalno prognozirati. Pandemija kao glavni problem, ne samo Crne Gore, imaće dalekosežne posljedice i ne samo na zdravlje, već i na ekonomiju, na mentalno zdravlje građana. Kriza može da dovede i dovešće do brojnih potresa i nezadovoljstva u društvu. Nova je politička realnost, biće novih izazova koji će dugoročno obikovati političku secenu u narednom periodu i to nezavisno od trajanja nove vlade.

Najnoviji dogovor mandatara i nove većine je da prvo mijenjaju Zakon o državnim službenicima i namještenicima, da se otvori proces provjere sadašnjih nosilaca džavnih funkcija koji bi ponovo konkurisali za ta mjesta. Kako to komentarišete i kako gledate na njihov dogovor o popuni mjesta „po dubini“?

NIMANBEGU: Nijesam najbliže upoznat sa detaljima tog dogovora ali jasno je da onaj koji želi da utiče na politike mora da ima i saradnike koji su saglasni sa tom politikom. Naš sistem je izgrađen na „navodno“ profesionalizovanoj javnoj upravi i direktoratima u ministarstvima, ali je pošteno i odgovorno reći da su to ipak kadrovi koji su birani od dosadašnje vlasti. Naravno, uz poštovanje zakonskih pretpostvki i kvalifikacija. Ne smije biti revanšizma, to nikako.