Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti biće prioritet nove vlasti, poručeno je više puta prethodnih dana. Predstavnici ekspertskih timova Mitropolije crnogorsko – primorske i Vlade, koji su učestvovali u pregovorima između dvije strane, advokat Dragan Šoć i dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić saglasni su da je u slučaju izmjena zakona javna rasprava suvišna, a nesaglasje postoji kada je riječ o Venecijanskoj komisiji.
Za Šoća je Venecijanska komisija, kako kaže, izgubila kredibilitet, dok Spaićeva smatra da ukoliko nova vlast promijeni dobru praksu konsultovanja s Venecijanskom komisijom, to ne bi bilo dobro za evropski put Crne Gore.
Kako prenosi TVCG, ukoliko nova vlast pokrene pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je izazvao litije širom Crne Gore i višemjesečni bunt građana, i prema brojnim analitičarima bio inicijalna kapisla za odlazak DPSa u opoziciju, dvije su mogućnosti – da se donese zakon kojim će se izmijeniti pojedine odredbe postojećeg ili da se postojeći stavi van snage i donese novi.
“Mislim da će se desiti prvi slučaj, jer je to prosto najjednostavnije i pravno rješenje, a i crkva je insistirala samo na izmjenama zakona u dijelu otklanjanja mogućnosti da se imovinska pitanja rješavaju kako su riješena i da se razjasni situacija koja se tiče ili evidencije ili upisa, što je lako riješiti, jer već postoje pravno formulisani predlozi u tom pravcu”, ocijenio je za TVCG advokat Dragan Šoć.
Ukoliko se bude išlo samo na izmjene zakona, javna rasprava je nepotrebna. Jer je, napominju sagovornici TVCG , uveliko provedena.
“Ona je bila prisutna i prije donošenja zakona kroz javne kritike tih odredaba, ona je tokom perioda dok su trajale litije u medijima i među ljudima od struke”, kazao je Šoć.
Eventualno bi, smatra Šoć, budući da se zakon tiče vrlo uskog kruga subjekata, trebalo pozvati predstavnike vjerskih zajednica koje djeluju na teritoriji Crne Gore da kažu svoje mišljenje.
Spaićeva smatra da je važno konsultovati se sa VK prije donošenja odluke parlamenta.
“Od obnove nezavisnosti, počev od novog Ustava iz 2007. godine pa nadalje, nije bilo nijednog važnog zakonskog teksta koji uređuje odnose među granama vlasti ili unutar pojedine grane vlasti ili se tiče zaštite ljudskih prava, a da se Crna Gora nije obratila za mišljenje VK. Ovo ne samo iz razloga što smo članica Savjeta Evrope, nego zato što egzemplarne demokratije, kao što su Velika Britanija, Njemačka, Italija, redovno šalju svoje važne zakone na ekspertsko mišljenje VK”, navodi Spaić.
Na drugoj strani, Šoć smatra da je do sada, po njegovom mišljenju, VK imala malo čudne stavove, “da su maltene sve što je odgovaralo vlasti proglašavali – može i tako”.
“A da to nije, po mom sudu, na valjan način, utemeljivano na toj tzv. evropskoj praksi. Ukoliko oni smatraju da treba da daju neku svoju riječ, ne bih im branio – izvolite, gospodo, to je naš predlog, ali ne bih se opterećivao time šta misli VK”, navodi Šoć.
Šoć smatra da bi trebalo napraviti valjane zakone i primjenjivati ih jer, kako kaže, ključni prigovori koji nam se upućuju iz Evrope nijesu toliko prigovori na norme, nego na spovođenje zakona.