Neprijatna pitanja iz prošlosti moraju biti uključena u obrazovni sistem, jer njihovom naučnom i pedagoškom obradom se stvara osnova za preveniranje kršenja ljudskih prava i represije, a daje impuls kritičkom razmišljanju, slobodi izražavanja, odnosu prema drugosti i demokratizaciji, zaključeno je danas da cjelodnevnom seminaru o Golom otoku koji su za profesore istorije organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Udruženje profesora istorije Crne Gore-HIPMONT i Fondacija Friedrich Ebert (FES).
Seminar je, saopšteno je iz CGO, otvorio dr Ralf Melcer, direktor regionalne kancelarije FES-a za Jugoistočnu Evropu u Sarajevu, koji je elaborirao razloge podrške ovoj inicijativi.
“Vi imate divnu profesiju, ali i ogromnu odgovornost u prenošenju znanja”, poručio je Melcer okupljenim profesorima istorije.
“Udruženje profesora istorije Crne Gore učestvovalo u nekoliko međunarodnih projekata koji se bave osjetljivim temama. Međutim, u svom tom procesu Goli otok je ostao prilično skrajnut, jer je akcenat usmjeren na teme koje se tiču dešavanja 90ih. Iako je napravljen određeni broj materijala koji sadrže izvore i metodiku rada za period SFRJ, današnji program o kojem pričamo, a to je Goli otok i SFRJ kao nastavne teme u Crnoj Gori predstavlja značajan iskorak koji može biti vrlo relevantan za nastavnike u Crnoj Gori,” kazao je istoričar Miloš Vukanović iz HIPMONT-a.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a se, prilikom otvaranja seminara, osvrnula i na prethodni rad CGO-a u kreiranju pomoćnog nastavnog materijala za nastavu istorije i predavanje kontroverznih tema iz istorije.
Ona je i istakla i značaj proučavanja Golog otoka u Crnoj Gori danas.
„Goli otok je opomena kako autoritarni mehanizmi vlasti nemaju mogućnosti da unutrašnje razlike i protivriječnosti prevazilaze na elementarno humanističkom nivou, nego se razlike brišu nasiljem i terorom. Goli otok je i opomena kako ruski imperijalizam koristi unutrašnje slabosti društva da bi razarao sistem i izlazio na “topla mora”. Goli otok je i opomena da čista represija i autoritarni mehanizmi ne mogu dugoročno da riješe problem, ako se dubinski ne radi sa društvom, ne mijenja sistem, a to može samo suštinskom demokratizacijom, što je posebno važno razumjeti u odnosu i na tekuće procese u Crnoj Gori“, naglasila je Uljarević.
Dr Boris Stamenić, hrvatski istoričar i urednik Virtuelnog vodiča kroz istoriju logora na Golom otoku, predstavio je to nastavno pomagalo učesnicima iz Crne Gore.
„Virtuelni vodič kroz istoriju logora na Golom otoku donosi relativno jednostavan i pregledan uvod u jednu složenu istorijsku temu. Virtuelni vodič pruža informacije posjetiteljima lokaliteta, ali jednako tako može biti koristan za obradu temu u sklopu školske nastave ili vanškolskog obrazovanja. Sadržaj vodiča dostupan je na devet jezika. Obrazovni materijali koji se mogu preuzeti na web stranici goli-otok.net nastavnicima i predavačima nude različite načine korištenja virtualnog vodiča u pripremi i obradi teme. FES je prepoznao važnost tematiziranja Golog otoka, te finansijski podržao izradu ovog vodiča, kao i aktivnosti njegovog predstavljanja u Crnoj Gori i drugim zemljama“, objasnio je on.
Završio dio seminara, navodi se, bila je panel diskusija „Goli otok u savremenoj istoriografiji i kulturi sjećanja“, na kojoj su učestvovali dr Adnan Prekić, istoričar sa Filozofskog fakulteta, Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) i Filip Kuzman, istoričar i rukovodilac Narodnog muzeja Crne Gore, a moderirala je Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava u CGO-u.
„Ovakve teme koje su kompleksne, kontradiktorne, a posebno jer se pojavljuju u javnom diskursu našeg društva, uvijek su na granici da budu instrumentalizovane, i priča o Golom otoku je tu najbolji primjer. Treba da razdvojimo dvije stvari – s jedne strane su ljudske sudbine, a sa druge strane istorijski kontekst i istorijsku priča Golog otoka i sukoba Jugoslavije sa SSSR-om. Često se u problematizaciji ove teme poistovjećuju ove dvije stvari, zbog čega je po mom uvjerenju ova tema nerijetko na granici revizionizma i u tom dijelu moramo biti veoma pažljivi. Treba reći da je nesporno ovo jedna vrsta zločina totalitarnog sistema, da su ljudi zatvarni bez sudskih presuda i držani u nehumanim uslovima, da su njihova ljudska prava u potpunosti bila ugrožena. Međutim, ne treba prenebregnuti činjenicu da je akcija protiv pete kolone bila potpuno legitiman stav jedne vlasti, jer da nije bilo Golog otoka, čitava Jugoslavija bi bila Goli otok usljed opasnosti od SSSR i svega onoga što se dešavalo 1948. godine. Ovaj primjer nam prikazuje da i situacijama kad totalitarni režim pravilno reaguje, to djelovanje ne može biti dobro posebno sa aspekta mehanizama i načina sprovođenja tih akcija, koje su rezultirale slanjem ljudi u logore bez ikakvih sudskih postupaka i presuda“, kazao je Prekić.
Gorjanc Prelević je podsjetila da HRA do sada uputila tri inicijative za donošenje Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona – zatvorenika i zatvorenica Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora izvršnim vlastima.
“Prvi put smo inicijativu podnijeli predsjedniku Vlade Dušku Markoviću, 2019.godine, predlažući da Vlada hitno oformi radnu grupu za izradu ovog zakona i da u radnu grupu uključi predstavnika Udruženja “Goli otok” i druge predstavnike civilnog sektora. Drugi put smo istu inicijativu uputili 2021. godine Generalnom sekretarijatu Vlade kao jedan od predloga za Program Vlade za 2021. godinu (Vlada premijera Zdravka Krivokapića), ali ni taj predlog nije usvojen. Treća inicijativa je upućena 2022. godine, Generalnom sekretaru Vlade (Vlada premijera Dritana Abazovića) kao jedan od predloga za Srednjoročni program rada Vlade 2022-2024 godine, a za Program rada za 2022. godinu. Sve tri inicijative doživjele su istu sudbinu – nijesu usvojene. Crna Gora jedina u regionu još uvijek nije rehabilitovala ni obeštetila golootočke žrtve, a svakako da rekonstrukcija trga posvećenog tim žrtvama nije ni približno dovoljna mjera reparacije”, bila je decidna Gorjanc Prelević.
„Naša stalna postavka je nastala 1989. godine, i mada je tada bila jedna od najasavršenijih muzejskih postavki u Crnoj Gori, vremenom je zastarjela i postala muzejski eksponat. U originalnom izgledu nije imala ništa posvećeno Golom otoku, jer tadašnja vlast nije smatrala tu temu bitnom. Kustoski tim je odlučio da za obilježavanje 1000 godina državnosti i 10 godina obnove nezavisnosti napravi novu postavku za period od 1918 – 2006. godine, i u njoj je jedan dio opredijeljen za Goli otok. To je bio i prvi put da se Goli otok pominje u Narodnom muzeju. Kasnije smo imali i obilježavanje 1948. godine predavanjem Jadranke Selhanović na ovu temu. Dalje, prilikom obilježavanja 100 godina Komunističke partije Jugoslavije, 2019. godine, u okviru izložbe „Plamene zore“, dio je određen za Goli otok, i to kroz dva segmenta – jedan posvećen samo Golom otoku, koji je obuhvatio i spisak svih golootočkih žrtava sa teritorije Crne Gore, i drugi posvećen crnogorskim komunistima, u kojem je napravljen izbor od 12 važnih komunista kroz čije smo iskustvo obradili temu Golog otoka. Konačno, u muzeju je organizovana i izložba „Da su pravde jače nego sile“ autorke Teodore Nikčević, čiji se rad oslanja na prakse promišljanja ličnih istorija i trauma žrtava savremenih logora, fokusirajući se na iskustva crnogorskih informbirovki – logorašica na ostrvima Goli otok i Sv. Grgur. U okviru otvaranja izložbe organizovana je i radionica usmene istorije na kojoj su potomkinje logorašica sa Golog otoka govorile o svojim pretkinjama i njihovim životima prije i poslije logora. Planiramo da imamo i dio stalne postavke posvećen Golom otoku, koji bi imao više segmenata“, rekao je Kuzman.
„Prije svega, velika zahvalnost organizatorima na pozivu za učešće. Tema je jako interesantna i aktuelna. Sesije kroz koje smo prošli danas u potpunosti su primjenljive u nastavnom procesu. Takođe, sve pohale za organizaciju i predavače“, kazao je jedan od učesnika Lazar Aranitović, nastavnik OŠ „Ristan Pavlović“ iz Pljevalja.
„Tema je aktuelna i izuzetno interesantna za svakog ko se bavi istorijom, a posebno je važna Crnu Goru jer svi u okruženju poznajemo žrtve koje su bile zatvorene na Golom otoku. Iz školskog ugla, najveći problem u crnogorskom obrazovnom sistemu predstavlja što se ova tema radi u IX razredu osnovne škole, odnosno u IV razredu srednje škole i nedovoljan je fond časova da bi se valjano obradila. Materijali i sve što je danas predstavljeno na seminaru značajno mogu pomoći nastavnicima u boljem obrađivanju ove teme. Posebno je bitno da se ova tema koristi u naučne, a ne u dnevno-političke svrhe čemu svjedočimo u prethodnom periodu. Potrebna je i veća angažovanost nastavnika, jer samo sa većim zajedničkim zalaganjem možemo postići i bolje rezultate u nauci, a kroz to i u istoriji“, poručio je Miloš Mrvaljević, nastavnik u OŠ „Vladimir Nazor“ iz Podgorice.
Seminar je okupio oko 30 učesnika, koji su aktivno učestvovali.