U Crnoj Gori i dalje ne postoji jednoobrazno vođenje baze podataka o slučajevima diskriminacije pred državnim organima i institucijama, što otežava adekvatan odgovor i praćanje ove pojave, ocijenjeno je na sastanku Ombudsmana i eksperata Savjeta Evrope (SE).
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković, razgovarao je sa ekspertima SE, Džoanom Peri i Miloradom Markovićem, u vezi sa aktivnostima iz projekta koji se tiče promocije različitosti i jednakosti u Crnoj Gori, a dio je horizontalnog instrumenta za zapadni Balkan i Tursku II.
Projekat je fokusiran na podršku korisnicima u Crnoj Gori u suzbijanju govora mržnje i zločina mržnje, promovisanje i zaštitu prava LGBT osoba, jačanje antidiskriminacijskih institucija/mehanizama i koordinaciju u skladu sa standardima SE, posebno preporukama Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije.
Na sastanku je saopšteno da će unapređenje baze statističkih podataka o slučajevima diskriminacije pred crnogorskim državnim organima biti jedan od prioriteta aktuelnog projekta.
Bjeković je podsjetio na obavezu državnih organa da dostave Ombusmanu na uvid svoje elektronske baze podataka o slučajevima diskriminacije, ukazujući da statistika nije vođena jednoobrazno, što stvara dodatne probleme u analizi i razradi potrebnih podataka.
“Statistika pokazuje da je značajno veći broj djela koji se tiče zločina iz mržnje i govora mržnje kvalifikovan kao prekršajni, a ne krivični. Podaci govore da, na primjer, tokom 2018.godine nije registrovano nijedno krivično djelo zločin iz mržnje”, kazao je Bjeković.
Prema riječima Zaštitnika, zabrinjava što i pored više upućenih apela u cilju smirivanja tenzija i vođenja demokratskih dijaloga o aktuelnoj temi koja se tiče Zakona o slobodi vjeroispovijesti, zapažamo prisustvo uvredljivog govora, posebno u online prostoru.
“Uz uvažavanje činjenice da se radi o temama koje su od opšteg javnog interesa i potrebe da se stavovi saopštavaju u javnoj debati, aktuelni trenutak pokazuje da se mora voditi računa da se ne pređe granica tolerancije”, rekao je on.
Kako je kazao, ono što posebno zabrinjava i na šta treba skrenuti pažnju jeste pad tolerancije kod javnog istupanja pojedinaca iz redova intelektualne elite, od kojih se očekuje više senzibiliteta u poštovanju i promovisanju vrijednosti tolerancije i kulture dijaloga.
Bjeković je izrazio bojazan da će tolerancija nasilnog govora, prijetnji i uvreda na portalima i društvenim mrežama dovesti do situacije da se intelektualna elita uzdržava od javnog dijaloga i komentarisanja otvorenih pitanja, što nije dobro za rešavanje svih problema u kontekstu društvenih podjela.
“Nažalost, ovakve situacije počinju da budu praksa koja ne štedi nikog ko na bilo koji način i sa bilo koje pozicije učestvuje u javnoj debati”, dodao je Bjeković.
Na sastanku je razgovarano i o društvenoj odgovornosti za izgovorenu riječ i zaključeno da je u narednom periodu potrebno kreirati i/ili snažiti aktivnosti koje će doprinijeti prevenciji govora mržnje i zločina iz mržnje.
Peri je ukazala na mogućnost sprovođenja širih konsultacija relevantnih društvenih aktera u cilju unapređenja prikupljanja i korišćenja statističkih podataka u ovoj oblasti.
Ona je navela da se zemlje SE na različite načine bore sa govorom mržnje i sa njim povezanim deliktima u online prostoru, dodajući da se mora raditi i na edukaciji šire javnosti da prepozna ove pojave i adekvatno na njih reaguje.
Eksperti SE u cilju sveobuhvatnog sagledavanja stanja i prikupljanja relevantnih podataka održali su niz sastanaka sa predstavnicima više državnih institucija.
U okviru pomenutog projekta sprovodi se istraživanje sa ciljem izrade analize kaznene politike i mehanizama za odgovor na zločin iz mržnje i govor mržnje za period 2013-2018.