lada Crne Gore usvojila je juče Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova sa izvještajem sa javne rasprave, dok je pratećim zaključkom precizirano da se, u skladu sa međunarodnim preporukama, realizacija ne može poklapati sa važnim političkim događajima, odnosno održavanjem lokalnih i državnih izbora.
Sudeći prema činjenici da su za jesen raspisani lokalni izbori u 14 opština (23. oktobar), dok nas u prvoj polovini naredne godine očekuju predsjednički izbori, proističe da bi popis teško mogao da bude realizovan prije druge polovine naredne godine.
Termin održavanja
Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je juče na Vladi da su na sjednici komisije imali ozbiljnu, dužu raspravu vezano za ovaj akt koji je dobio prolaz.
– Uz prijedlog teksta ide i zaključak kojim se predviđa da se Vlada obavezuje da će u saradnji sa Skupštinom Crne Gore period sprovođenja popisa i referentni momenat utvrditi u skladu sa međunarodnim preporukama koje predviđaju da se sprovođenje popisa ne poklapa se većim političkom događajima, poput državnih ili lokalnih izbornih kampanja, kao ni u periodu godine koji je karakterističan po vremenskim uslovima koji otežavaju pristup domaćinstvima – precizirao je Damjanović zaključak.
Za sprovođenje popisa je, istakao je on, važno stabilno političko i društveno okruženje.
– Vlada će odluku iz člana 2 zakona (koji se odnosi na datum održavanja) donijeti nakon konsultacija sa nadležnim skupštinskim odborom – dodao je Damjanović.
Ministar odbrane Raško Konjević kratko je dodao da je zaključak usaglašen.
Podsjetimo, Prijedlog zakona o popisu koji je pripremila vlada bivšeg premijera Zdravka Krivokapića povučen je sredinom maja iz procedure iz tehničkih razloga, kako bi se, obrazloženo je tada, uz ostale akte vratio ponovo u proceduru sa novim predlagačima, budući da je došlo do promjene uredbe o organizaciji rada Vlade, odnosno promjene ministara.
Ostaju nacija, vjera i jezik
Na popisu, kako je ranije definisano prijedlogom zakona, u okviru upitnika ostaju pitanja o prikupljanju podataka o naciji, vjeri i jeziku, budući da je nakon sprovedene javne rasprave odbijen prijedlog grupe nevladinih organizacija da se ta pitanja izostave.
Kako je navedeno u izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o popisu stanovništva, prijedlog agencije DAMAR, Centra za demokratsku tranziciju, StarsUP-a, Centra za demokratiju i ljudska prava, Juventasa i Centra za monitoring i istraživanje da se na popisu stanovništva izostave pitanja o etničkoj pripadnosti, vjerosipovjesti i maternjem jeziku, odbijen je jer bi, kako je navedeno u obrazloženju, izostavljanje tih pitanja dovelo do neusklađenosti sa drugim zakonima.
Predlagači su u obrazloženju svog zahtjeva naveli da pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeroispovjesti i maternjem jeziku mogu u aktuelnoj društvenoj atmosferi negativno uticati na kvalitet ostalih podataka.
U obrazloženju odluke da ne prihvate prijedloge ovih organizacija predstavnici Ministarstva finansija i Monstata navode da bi „izostavljanje pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku, dovelo do međusobne neusklađenosti i nepovezanosti sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, što bi bilo suprotno sa pravno–tehničkim pravilima za izradu propisa“.
Argumentacija NVO
Grupa NVO i agencija za istraživanje javnog mnjenja smatraju da je njihov prijedlog usmjeren na osnaživanje principa građanske države koje proklamuje Ustav Crne Gore. Njime se, kako piše u obrazloženju, ne određuju većinski i manjinski narodi niti se bilo koja važna ustavna obaveza ili politika države, izuzev zaštite identiteta manjina, veže za etničku pripadnost građana.
Podatke o nacionalnoj pripadnosti ne prikupljaju Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Švajcarska, Luksemburg, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island, dok se podaci o vjerskoj pripadnosti ne prikupljaju u Francuskoj, Italiji, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Belgiji, Holandiji, Luksemburgu, Austriji, Poljskoj, Španiji, Sloveniji…
– Podatke o jeziku ne prikupljaju Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Španija, Portugal, Grčka,
Austrija, Slovenija, Island, Sjedinjene Američke Države – naveli su tada u obrazloženju predlagači.
Takođe, u Izvještaju je navedeno da je odbijen i prijedlog dr Olivere Komar, vanredne profesorice na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, da ovlašćeni predstavnici međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija, registrovanih za praćenje ostvarivanja političkih sloboda i prava, mogu pratiti tok popisa i rad organa za sprovođenje popisa.
U izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o popisu stanovništva, u obrazloženju odbijanja prijedloga dr Komar o monitoringu popisa, navodi se da je riječ o statističkom istraživanju „koje se sprovodi u skladu sa principom profesionalne nezavisnosti, što ukazuje da ne može biti analogije u postupku sprovođenja na način kako se sprovodi izborni proces, a koji se sprovodi u skladu sa izbornim zakonima“.
Komar je u obrazloženju svog prijedloga, sa druge strane, navela da je s obzirom na aktuelnu političko-društvenu situaciju i visok nivo nepovjerenja u popisni proces, neophodno ga učiniti što transparentnijim.
U izvještaju se navodi da su predstavnici ministarstva i Monstata prihvatili prijedlog da se u popisni upitnik uvrsti set pitanja u vezi sa osobama sa invaliditetom (OSI), na osnovu metodologije i upitnika Vašingtonske grupe za statistiku OSI.
– To je zakonska norma koju dalje treba urediti metodološkim uputstvom, kao podzakonskim aktom, uz dodatne konsultacije sa nadležnim institucijama – dodaje se u obrazloženju.