Nijedno ročište u sporovima koje su pokrenuli direktori, više od njih 100, nakon što su ljetos smijenjeni sa tih funkcija, nije zaključeno. Većina njih je na samom startu gdje obje strane dostavljaju dokaze, saopštila je za Pobjedu zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.
Ranije su iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopštili da ih je tužilo 157 direktora/ica. Te tužbe uslijedile su nakon što ih je ljetos smijenila ministarka Vesna Bratić.
Upitana je li se u međuvremenu broj tužbi povećao, Ćirović kaže da ih imaju preko sto. Nemaju, navodi ona, tehničke mogućnosti da prave proračune koliko je u kojim predmetima podnešeno tužbi po istom pravnom i činjeničnom osnovu.
“Nije nijedna okončana, čak ni prvostepeno”, rekla je Ćirović.
Odšteta
Upitana kolika će da nastane šteta ukoliko presude budu u korist direktora, Ćirović kaže da će u tom slučaju dobiti iznose u zavisnosti od toga koliko je kome ostalo do kraja mandata. Svakako, dodaje ona, nadoknadiće se kompletan iznos. Većina direktora je prihvatila da nakon smjene budu profesori, pa bi im bila naknada umanjena za ono što su primali.
Pojedini poslanici su komentarisali da bi direktori dobili milionsku odštetu, ali Ćirović nije saglasna sa tom procjenom. Kaže da ne može biti šteta u milionskom iznosu, jer ih ,,nemaju hiljadu“.
“Jedino da ih je bilo hiljadu i da su svi bili na startu mandata… Ovako, ne može biti šteta tolika. Moralo bi da bude dosta više direktora. Van pameti su milionski iznosi”, rekla je Ćirović.
Dodaje da oni ne bi mogli da se vrate na mjesto direktora.
Krajem maja prošle godine Skupština je usvojila izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju kojim su se smijenili direktori. Ministarka Bratić najavljivala je da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Iako i dalje tvrdi da je sprovedena depolitizacija obrazovnog sistema, pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili drugačije dokaze – da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli.
U procesu smjenjivanja direktora resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze. Javnost je kritikovala Bratić što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja i to poštanskim putem. Niko ih nije pozvao na razgovore. Svima je ispisano da su ostali bez te funkcije zato što nijesu formirali školske odbore. Direktori su oštro reagovali na te optužbe, navodeći da ministarka nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu, pa ih je optužila za nešto što do kraja nijesu mogli iskontrolisati. Da bi formirali školske odbore, neophodno je bilo da Ministarstvo delegira svoje predstavnike što – nije učinilo.
Očekuju iste presude
Nedavno je objelodanjeno da je direktor podgoričke srednje škole Veselin Pićurić dobio spor, a on je ostao bez funkcije prije donošenja spornog zakona, još u januru. Viši sud donio je pravosnažnu presudu da je smijenjen mimo propisa. Isto je učinio i danilovgradski Osnovni sud, za direktora Policijske akademije, koji je, takođe, bez direktorske funkcije ostao u januaru. Ta presuda još nije pravosnažna.
Advokat Mladen Tomović je tada kazao Pobjedi kako očekuje da sve presude budu istovjetne. Objasnio je da ne može da se obavi smjena zbog navodne zloupotrebe položaja, a da nije sproveden odgovarajući postupak u kom bi se eventualno utvrdila odgovornost.
Član Sindikata prosvjete Slobodan Savović, bivši predsjednik podgoričkog sindikata, ranije je, kako je saopštavao, upozoravao Ministarstvo da će se suočiti sa gomilom tužbi direktora. Ispričao je da je tada proglašen ,,izdajnikom narodne volje“.
Do 12. jula prošle godine Ministarstvo je trebalo da izabere nove direktore, ali to nijesu učinili, pa su izabrali vršioce dužnosti. Među imenovanim vršiocima dužnosti najkontroverznije je imenovanje Rade Višnjić koja je ranije dobila otkaz i koja otvoreno podržava ratnog zločinca Ratka Mladića. Dobila je otkaz zato što je u jeku epidemije korona virusa pozvala đake da dođu na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira, u Baru.
Bratić je povukla odluku o imenovanju Višnjić za v. d, ali tek nakon pritiska javnosti, odnosno protesta koji je organizovan ispred Ministarstva.
Stručna javnost kritikovala je resor Bratić što i dan-danas pojedinim školama rukovode vršioci dužnosti. A nekima su, kako su upozoravali, istekla rješenja i obavljaju poslove nezakonito. Rekli su i da bilježe situacije da su konkursi za izbor direktora raspisani, ali da se na vrijeme ne obavljaju izbori kandidata. Kritikovali su ministarku i što je pozvala škole, odnosno nastavnička vijeća, da se izjasne o kandidatima za direktore, a potom su donijeli odluke – ne čekajući da svi dostave to mišljenje.