Četvrtak, 25 Aprila, 2024
Rubrika:

Najsjajnije svjedočanstvo duge štamparske tradicije

Nakon vizionarske odluke Đurđa Crnojevića da u Crnoj Gori utemelji prvu štampariju u tadašnjoj Evropi, a onda pada Crne Gore pod Osmansku vlast, Božidar Vuković je, podsjetio je Radulović, neugaslu luču crnogorskog ćirilskog štamparstva održavao u Veneciji nastavljajući da izrađuje bogoslužbene knjige na ćirilici

Prvo fototipsko izdanje „Prazničnog mineja“ iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, čijim je objavljivanjem zaokružen projekat „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ Matice crnogorske, predstavljeno je sinoć u Podgorici.

Zanatski i umjetnički najvrjednije djelo koje je 1538. godine izašlo iz Vukovićeve štamparije u Veneciji, Matica crnogorska objavila je, u originalnom formatu i 500 numerisanih primjeraka, u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Bugarske „Sv. Ćirilo i Metodije“ iz Sofije. Reprint ovog čuvenog djela, čiju je štampu finansijski pomogao Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada Podgorica, sadrži tekstove urednice izdanja dr Marije Polimirove sa Univerziteta „Sv. Kliment Ohridski“ u Sofiji i prof. dr Božidara Šekularca na crnogorskom, bugarskom i engleskom jeziku.

Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović istakao je da je, objavljivanjem „Prazničnog mineja“ Božidara Vukovića Podgoričanina, završen projekat „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“, čiju je realizaciju Matica pokrenula još 2019.

“Ovo je prvi put da se pred crnogorskom naučnom i kulturnom javnošću pojavljuje bilo koje izdanje iz Vukovićeve štamparije. Odlučili smo se za ono najljepše, koje uvjerljivo demonstrira štamparsko znanje i vještinu starih majstora, njihovu posvećenost ljepoti knjige i uzvišenost motiva kojim su pristupali njenoj izradi. Božidar Vuković, svojim djelom i zaslugama predstavlja jednu od najznačajnijih ličnosti crnogorske kulture, i on to nesumnjivo zaslužuje”, ocijenio je Radulović.

Vizionarska odluka

Nakon vizionarske odluke Đurđa Crnojevića da u Crnoj Gori utemelji prvu štampariju u tadašnjoj Evropi, a onda pada Crne Gore pod Osmansku vlast, Božidar Vuković je, podsjetio je Radulović, neugaslu luču crnogorskog ćirilskog štamparstva održavao u Veneciji nastavljajući da izrađuje bogoslužbene knjige na ćirilici.

“Knjige Božidara Vukovića, a kasnije i njegovog sina Vićenca, distribuirale su se i prodavale diljem zemalja pravoslavnog hrišćanstva, pogotovo na Balkanu, jer su zadovoljavale duhovnu potrebu. Tako da su odavno postale kulturno i nacionalno dobro najviše vrijednosti, ne samo u Crnoj Gori, nego i u ostalom pravoslavnom svijetu. Samo u Bugarskoj postoje 43 knjige iz Vukovića štamparije i 13 inkunabula Crnojevića”, rekao je predsjednik Matice crnogorske.

Radulović je na kraju obraćanja, uz zahvalnost svima koji su učestvovali u ovom, kako je rekao, značajnom poduhvatu, obećao da će Matica crnogorska istrajati na zadatku i u skladu sa svojim programskim opredjeljenjem nastaviti da vrednuje sve što je bitno za očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta crnogorskog naroda.

“Jer to je naš stvarni rezervoar duhovne snage i temeljni zalog za budućnost “, zaključio je Radulović.

Ambasadorka Bugarske u Podgorici Meglena Plugčijeva je na početku svog izlaganja rekla da zvanično predstavljanje reprinta izdanja „Prazničnoj mineja“ za nju predstavlja veliku čast, ali i zadovoljstvo.

“To doprinosi našim kulturnim vezama i gradnji bolje budućnosti. Postoji mnogo mogućnosti za produženje međusobne saradnje dvije zemlje. Naša je ambasada, osim ovog, uspjela da razvije i više projekata sa crnogorskim opštinama. Bugarska je prijateljska država i zemlja koja želi da pomaže Crnoj Gori na putu ka njenoj evropskoj budućnosti”, rekla je ambasadorka.

Sekretarka za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović je naglasila da su ponosni što su finanijski podržali štampanje fototipskog izdanja „Prazničnog mineja“.

Afirmacija baštine

„Praznični minej“ predstavlja kapitalno izdanje i jedno od najsjajnijih svjedočanstava bogatstva i jedinstvenosti crnogorske izdavačke tradicije. Ponosni smo jer smo u saradnji sa Maticom prethodnih godina realizovali nekoliko programa od značaja za crnogorsku kulturu i afirmaciju kulturne baštine. Sa zadovoljstvom smo podržali objavljivanje fototipskih izdanja „Psaltira s posljedovanjem“ i „Prazničnog mineja“, koja su rezultat predanog rada i sjajne saradnje Matice crnogorske i cijenjenih bugarskih naučnika i kulturnih institucija”, navela je Medigović.

Dodala je i da će Sekretarijat za kulturu i sport nastaviti da iskazuje poseban senzibilitet za inicijative i projekte koji afirmišu crnogorsko kulturno nasljeđe.

Glavna urednica fototipskog izdanja Maria Polimirova kaže kako je „Praznični minej“ u vrijeme kada ga je objavio Božidar Vuković predstavljao neophodnu, dugo očekivanu i traženu knjigu.

“Riječ je o velikom formatu, bogato ilustrovanom sa 34 gravure. Ova knjiga predstavlja Vukovićevo najluksuznije i najskuplje izdanje. U svijetu je do danas sačuvano nešto više od 200 nepotpunih primjeraka ove knjige. U Bugarskoj je sačuvano 14 primjeraka Prazničnog mineja, a pet se nalazi u Narodnoj biblioteci u Sofiji. Njihov najcjelovitiji i najbolje sačuvani primjerak poslužio je kao osnova za ovo fototipsko izdanje. Nedostajućih 12 listova nadomješteno je iz drugog primjerka. Na taj način smo došli do punog obima Vukovićevog izvornog izdanja od 432 lista, 34 gravure i pashalnom tablicom. Zadržali smo i izvornu numeraciju stranica konkretnog primjerka, rukopisne rubne bilješke i druge osobenosti originala”, rekla je Polimirova koja se, kako je dodala, nada da će knjiga pobuditi interesovanje znatiželjnih čitalaca iz Crne Gore, Bugarske i drugih zemalja.

Jedna od sedam knjiga

„Praznični minej“ je, kako je objasnio istoričar Božidar Šekularac, jedna od ukupno sedam knjiga koje je Vuković štampao u svojoj štampariji u Mlecima, a koja ujedno predstavlja i najstariji štampani primjerak na staroslovenskom jeziku i vrhunac crnogorskog štamparstva XVI vijeka.

“Najljepša knjiga i primjer grafičkog zanata tog vremena je upravo „Zbornik-Praznični minej“, čije je štampanje počelo 11. juna 1536., a završeno 19. januara 1538. godine. Prvi primjerci rađeni su na pergamentu. Zahvaljujući izdavačima Matici crnogorskoj i Narodnoj biblioteci „Sveti Ćirilo i Metodije“ iz Sofije, dobili smo jednu izuzetno opremljenu knjigu čije je fototipsko izdanje vjerno originalu”, rekao je Šekularac uz napomenu da će izdanje biti pristupačno svim zainteresovanim čitaocima.

Kulturne i književne veze

Direktorica Narodne biblioteke „Sveti Ćirilo i Metodije“ iz Sofije Krasimira Aleksandrova navodi da ta Biblioteka posjeduje nekoliko primjeraka inkunabula iz Crnojevića štamparije i veći broj iz štamparije Božidara Vukovića, među kojima je i pet primjeraka Prazničnog mineja iz 1538. godine.

Ona kaže da su crnogorske inkunabule bile u književnom prometu i služile crkvenoj praksi gotovo svih hramova u Zapadnoj Bugarskoj.

“Njihovi se primjerci i dalje registruju u unutrašnjosti zemlje, u raznim bibliotekama. Predstojeći zadatak istraživača je njihovo sveobuhvatno proučavanje, opis i digitalizacija, što će stvoriti priliku za razjašnjavanje i nadopunjavanje kulturnih i književnih veza između balkanskih naroda”, zaključila je Aleksandrova.

Matica crnogorska je ranije, u sklopu projekta „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ istoimenu izložbu predstavila u Sofiji u saradnji sa  Bugarskom akademijom nauka, sa kojom je publikovala i fototipsko izdanje „Psaltira s posljedovanjem“ Crnojevića štamparije iz 1494. godine.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve