Mediji i novinari u Crnoj Gori ne mogu bezbjedno i bez negativnih posljedica raditi svoj posao profesionalno, a time se urušavaju ne samo medijske slobode, već se ograničava ukupan proces demokratizacija i evropeizacije društva, saopšteno je na konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Izvršna direktorka CGO, Daliborka Uljarević, ukazala je na konferenciji „Mediji u Crnoj Gori – borba za profesiju“ da ugoženost novinara u naporima da profesionalno izvještavaju, uz loš ekonomski položaj pojačava i autocenzuru, ocjenjujući da je sve manje onih koji pokazuju kontinuiran i kvalitetan pristup istraživačkom novinarstvu, ali i kritičkom sagledavanju tema od javnog značaja.
„Finansiranje medija iz javnih fondova, a tu mislim na sva davanja prema medijima, počev od oglašavanja, podrške preko konkursa, državne pomoći ili drugih ugovornih odnosa,jeste uređeno novim Zakonom o medijima ali ostaje da se vidi kako će ići primjena“, istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, RTCG i dalje ne funkcioniše kao javni servis, navodeći da novi Zakon o RTCG nije unaprijedio način izbora članova Savjeta RTCG, „pa i dalje postoji otvoren prostor za političku uticaj na članove Savjeta, a samim tim i menadžment i uređivački tim RTCG-a“.
Uljarević je iskazala nezadovoljstvo što ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija,Tamare Srzentić, nije učestvovala na događaju uz ocjenu da ni to Ministarstvo ni sama ministarka „nijesu dovoljno otvoreni za medije i javnost i debate otvorenog tipa“.
Savjetnica za komunikacije i medije u Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Nadežda Dramićanin, rekla je da je posljednjih godinu i po dana sve bila borba, navodeći da „mediji vode svoju posebnu borbu, ne samo za profesionalnu medijsku scenu, već i za puko preživljavanje“.
Ukazala je da su sloboda govora i manjak napretka u ovoj oblasti ključne teme svih izvještaja EU već nekoliko godina.
„Ali, EU razumije probleme i prepreke modernog novinarstva od kojeg zahtjevamo profesionalizaciju u doba nevjerovatno brzo mijenjajućih okolnosti. Zato i pružamo našu podršku, političku, finansijsku, tehničku. Planiramo nove programe i pokušaćemo da pružimo najbolje i najfleksibilnije mehanizme podrške iz novog budžeta EU, koji počinje sa implementacijom sledeće godine“, poručila je Dramićanin.
Izvršni direktor B filma Montenegro, Branko Baletić, kazao je da je kroz rad na ovom projektu „otkrio koliko u lokalnim medijima ima sjajnih profesionalaca, kao i sa kojom strašću, predanošću i preciznošću obavljaju taj posao“.
U okviru panela „Mediji na raskrsnici – kakva nam medijska scena u Crnoj Gori treba?“ predsjednik Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama napada na novinare, Mihailo Jovović, ocijenio je da su mediji u Crnoj Gori na raskrsnici odavno, uz konstataciju da je teško odrediti u kojem pravcu će da idu.
„Od promjene vlasti, desilo se nekoliko pozitivnih i negativnih promjena. Prvi put u jednoj velikoj grupi medija vidimo da poštuju odredbu Kodeksa novinara Crne Gore i izvještavaju kritički prema onima koji imaju moć. Negativno je što su se produbile podjele na medijskoj sceni“, rekao je Jovović.
Pomoćnica direktora u Agenciji za elektronske medije (AEM), Jadranka Vojvodić, smatra da su mediji suočeni sa borbom za opstanak i borbom za pažnju gledalaca i slušalaca.
„Oni se nalaze u dilemi da li da ostanu vjerni standardima, da li da se bore za pažnju gledalaca i slušalaca ili da idu linijom manjeg otpora i prepuste se senzacionalizmu, neprovjerenim informacijama i različitim uplivima na uređivačku politiku, što je uslov za dobijanje finansijske podške“, rekla je Vojvodić.
Kao važnu novinu ističe uvođenje Fonda za sistemsku podršku medijima.
Direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić, procjenjuje da su mediji danas sve više propagandni pogon određenih centara moći.
„Ljudi se sve više opredjeljuju na osnovu emocija, afektivnosti, dopadanja, a ne na osnovu tačnosti. Mediji su sve manje platforma koja servisira potrebe građana, javni interes i sve manje su prostor za dijalog između različiti polarizovanih javnosti, a i sami doprinose na neki način polarizaciji društva i modeli finansiranja su zasnovani na tim principima“, istakla je Nikolić.
Za programsku direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i analitičarka platforme Raskrinkavanje.me, Milica Kovačević, veliki problem medijske scene je što građani često nisu u stanju da razluče koji mediji rade u interesu javnosti, navodeći da je potrebno ukazivati da nisu svi mediji isti, kao što ih građani najčešće percipiraju.
Ukazala je da je „važno građani da prepoznaju prisustvo dezinformacija i pristrasno izvještavanje jer to utiče na njihovu percepciju o medijima i njihovo povjerenje u njih“.