Uprava policije u saradnji sa Tužilaštvom, saznaje Pobjeda, pokušava da sastavi krivičnu prijavu kojom će građanski protest na Cetinju 4. i 5. septembra, organizovan kao bunt zbog odluke Crkve Srbije i crnogorskih vlasti da u Cetinjskom manastiru ustoliče mitropolita ove vjerske organizacije Joanikija Mićovića, zvanično proglasiti skupom ekstremista i pokušajem terorizma!
Izvori Pobjede iz policije i Tužilaštva kažu da je na spiskovima koji su do sada sastavljeni tridesetak osoba, među njima i ugledni građanski aktivisti.
PODMETANJE
Problem policijsko-političke akcije je što prijavu ne mogu da potkrijepe i dokazima. Jedini materijal, kako tvrde izvori Pobjede, koji, za sada, imaju su snimci prisluškivanih razgovora na osnovu kojih bezbjednosni sektor pokušava da podmetne plan terorističke zavjere.
Prvi na spisku, prema saznanjima Pobjede, je bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović. Policija ga je uhapsila 5. septembra ujutro pod optužbom da je probio policijski kordon. U pritvoru je proveo nepunih 48 sati, kada ga je sudija za istragu puštio da se u daljem postupku brani sa slobode.
Pitanje je, međutim, kako će savjetnika predsjednika za bezbjednost povezati sa ljudima koji su bili na različitim stranama tokom dešavanja na Cetinju i koji nijesu bili u kontaktu sa Veljovićem ili ljudima iz njegovog okruženja.
Neki, čak i javno dostupni, detalji ipak ukazuju da se na tom planu intezivno radi.
OTKRIVANJE PLANA
Direktor Uprave policije Zoran Brđanin – za kojeg premijer Zdravko Krivokapić tvrdi da nije rukovodio akcijom na Cetinju, već da su komandu, kako je rekao, preuzeli drugi policajci i uspješno obavili povjereni zadatak – u poneđeljak je na kontrolnom saslušanju pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu najavio da pripremaju krivičnu prijavu i pokušao da već sada, javno, napravi pritisak na sud, da slučaj „izvedu do kraja“.
“Onog trenutka kada vam ja kažem, stojim iza toga, da su postojale planirane pripremne i realizovane radnje usmjerene za izazivanje nasilja. Ove su riječi dosta jake i ja ih govorim sa odgovornošću. Mi iz policije posjedujemo dokaze i nadamo se da će sve ovo biti brzo procesuirano i da će biti dostavljeno, odnosno da će u odgovarajućim sudskim postupcima biti izvedeno do kraja”, rekao je Brđanin.
Prethodno je saopštio i kako su „poslije bitke svi generali“, te kako mu je „negdje i drago što ljudi ne znaju sve, jer bi to bilo stresno za njih“.
Brđanin je, očito, najavio „pakleni“ sadržaj krivične prijave, a nezvanični sagovornici Pobjede kažu da se njegov tim i pojedini tužioci revnosno trude da građanski protest na Cetinju predstave kao pokušaj državnog udara.
GRAĐANSKI BUNT
U crnogorskoj prijestonici 4. i 5. septembra Cetinjani i Cetinjanke izašli su na ulice kako bi se kategorično usprotivili odluci da Mićović bude ustoličen u Cetinjskom manastiru, jer taj čin smatraju atakom Crkve Srbije na temelje države Crne Gore i porukom kreatora projekta „srpski svet“ da je naša zemlja pokorena.
Podršku su im pružili brojni građani i građanke iz ostalih krajeva Crne Gore.
Kada je vlast shvatila da će se u crnogorskoj prijestonici 5. septembra ujutro okupiti hiljade ljudi, 4. septembra popodne donijeli su odluku da blokiraju sve puteve prema Cetinju i ograničili građanima pravo na slobodu kretanja.
Oni koji su uspjeli da stignu u prijestonicu 3. i 4. septembra, iako je policija već u subotu blokirala čitavi grad, bili su odlučni da Joanikiju Mićoviću i patrijarhu srpskom Porfiriju Periću makar ne dozvole da prođu Cetinjem.
Probili su policijske kordone na glavnom pristupnom putu prijestonici iz Podgorice i na Belvederu postavili više barikada – duž magistrale parkirali su desetine automobila, potom su magistralu prepriječili stijenama, a „živi štit“ Cetinja bilo je nekoliko desetina žena koje su legle na cestu kako bi tijelima odbranile grad od nasilnog upada srpskih popova. Iza njih su bile postavljene barikade od guma, kao i kamene blokade…
Barikade su bile postavljene i na prilazu Cetinju iz Budve, u zoni Adžića krivine, kao i na još nekoliko prilaza gradu.
Brojni građani probdjeli su noć između 4. i 5. septembra na Belvederu, dio na Adžića krivini, dok je nekoliko stotina njih sve vrijeme mirno iskazivalo protest ispred policijskog kordona na Dvorskom trgu, pored kojeg se nalazi Cetinjski manastir.
NALOG BEOGRADA
Crnogorska vlast zanemarila je bezbjednosne procjene, kako javne tako i tajne policije, da ustoličenje Joanikija Mićovića u prijestonici može izazvati nemire širih razmjera, oglušila se o apele Cetinjanki i Cetinjana da ga ustoliče gdje god drugo hoće samo ne u Cetinjskom manastiru i da već u poneđeljak može doći da služi u njemu…
Srpski mediji bliski Crkvi Srbije 4. septembra kasno uveče javili su kako je dogovoreno da Mićović, ipak, ne bude ustoličen u Cetinjskom manastiru, ali je samo sat kasnije crkva tu informaciju demantovala, kao i patrijarh srpski Perić.
Jasno je da je nalog zvaničnog Beograda bio da „Cetinje mora pasti“.
Naša vlast prilježno ga je ispunila, pa i po cijenu građanskog mira. Nijesu mogli ispuniti volju Beograda da Mićović i Perić ušetaju u prijestonicu, kako je bilo planirano, ali su organizovali da ih vojnim helikopterom, pošto su piloti policijskog odbili da pilotiraju, dopreme ispred Cetinjskog manastira. Tu je, brže-bolje, uz duge cijevi, pancire i veliko policijsko obezbjeđenje, odrađena hirotonija, a dvojac Crkve Srbije ekspresno, kao što je i dopremljen, potom vraćen u Podgoricu…
PRIJESTONICA GUŠENA SUZAVCEM
U tih nekoliko sati prijestonica je bila pod žestokom paljbom suzavca, šok i „fleš“ bombi, a na građane su ispaljivani i gumeni meci. Hemijska sredstva upotrijebljena su u tolikim količinama da je policija ostala bez rezervi i traži hitnu nabavku.
Policajci nijesu odustajali ni kada su građani počeli da se razilaze. Lovili su ih po okolnim ulicama i ispaljivali patrone ovog otrova čak i na po dvoje ljudi… Nijesu se obazirali ni na činjenicu da je u oblaku dima bila i ulica koja vodi ka bolnici…
Krivokapić je na vanrednoj konferenciji za novinare, nakon događaja na Cetinju, kada je javnosti i saopštio da Brđanin nije rukovodio policijom tokom akcije, već je „zasluge“ pripisao neimenovanim policijskim funkcionerima, najavio smjene u bezbjednosnom sektoru, odnosno javnoj policiji.
Mislio je na ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i na Brđanina, koje nije udostojio da se nađu ni na jednoj fotografiji, niti na snimku, sa proslave koju je u Vili „Gorica“ upriličio za svoje „komandose“ kako bi im iskazao zahvalnost. Bila su tamo i ova dvojica, ali su nestali sa fotografija i snimaka.
Možda Sekulović i Brđanin prijavom koju pripremaju „kupuju“ dane na funkcijama koje još pokrivaju u Krivokapićevoj Vladi. Možda i zato se u Izvještaju Operativnog štaba kojim je rukovodio načelnik Centra bezbjednosti Goran Jokić ni jednom riječju ne pominju ni povrijeđeni građani, ni lanac komande, kao što se krije da li je naredba o zabrani kretanja i zatvranje saobraćaja u subotu 4. septembra i ko je tu naredbu izdao.
Premijer je veliki dužnik Demokratskom frontu, čijim glasovima je, kao nosilac liste ove koalicije, došao na premijersku poziciju, a oni su odavno kivni na prethodnu vlast zbog optužnice za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. U tom predmetu prvostepeno su osuđena i dvojica lidera DF-a.
Vlada nagrađuje policajce koji su bili na Cetinju, Zeković poziva Sekulovića da mu to ne dozvoli
Premijer Zdravko Krivokapić saopštio je juče na Tviteru da je Vlada, na njegovu inicijativu, pokrenula proceduru kako bi finansijski nagradila policijske službenike „koji su bili operativno i radno angažovani da čuvaju bezbjednost, javni red i mir i očuvanje državnog poretka tokom nedavnih dešavanja na Cetinju“.
Ubrzo se oglasio građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković i pozvao ministra Sergeja Sekulovića da ne postupi po instrukciji predsjednika Vlade, da zaštiti „integritet crnogorske policije i nesporni javni interes da se prvo utvrde sve činjenice i završe potrebne provjere“.
“Nagrađivanje policijskih službenika prije nego se završe postupci kontrole, povrede prava i zakonitosti u postupanju pokrenuti kod Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije Ministarstva unutrašnjih poslova, Etičkog odbora Uprave policije, Savjeta za građansku kontrolu rada policije, zaštitnika ljudskih prava i sloboda i državnotužilačke organizacije predstavlja otvorenu politizaciju policije i ograničavanje svih oblika nadzora i istraga u radu policije”, upozorio je Zeković, generalni sekretar Crnogorskog helsinškog odbora i bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Kategoričan je da je Krivokapić „vodeća prijetnja vladavini prava i obezbjeđivanju poštovanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori“.