Scene brutalnog trovanja, mučenja, pa i seksulanog zlostavljanja životinja nažalost je nešto sa čime se sve češće susrijećemo u Crnoj Gori. Uznemirena javnost traži sankcije za počinioce, ali kazni gotovo i da nema. Uprkos dokazima u vidu video-snimaka, na kojima se jasno vidi počinjeno krivično djelo, oni najšeće prolaze sa uslovnim kaznama. Tako je i Milka Mugoša (76), koju su nadzorne kamere snimile kako u dvorište kuće u Donjoj Gori baca komad mesa otrovanim pesticidom, dobila uslovnu kaznu od tri mjeseca. Takvih primjera je veliki broj, a zašto počinioci prolaze bez odgovarajućih sankcija razgovarali smo sa izvršnom direktoricom NVO Korina Tijanom Kovačević, koja je i članica radne grupe za izmjenu Zakona o dobrobiti životinja.
Mučenje psa u Kotoru prošlo nekažnjeno
Snimak na kojem se vidi kako grupa mlađih osoba muči psa u Kotoru, davajući mu da pije pivo, zgrozio je sve one koji su ga pogledali. Ipak, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru izjasnilo se da u tom slučaju nema elemenata krivičnog gonjenja i počinioce oslobodio odgovornosti.
Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv starca koji je nedavno uhvaćen kako u blizini Doma revolucije seksualno uznemirava psa. Monstruozni video uzemirio je građane, samim tim što je starac ponovo, kako kažu Nikšićani, viđen na istom mjestu.
Jezive fotografije početkom oktobra stigle su iz Kuča, kada je otrovan veliki broj pasa, ali i domaćih životinja u selu Stravče, na oko četrdesetak kilometara od Podgorice. Za pomenuti incident se sumnjiči mještanin tog sela S.M. protiv koga je podnijeta krivična prijava.
Trovanje pasa u Crnoj Gori bukvalno je svakodnevnica. Otrovne materije bacaju se po javnim površinama, parkovima, naseljenim kvartovima u Nikšiću, Bijelom Polju, Cetinju…Poslednji takav slučaj se dogodio se prije nekoliko dana u Kolašinu kada su otrovani vlasnički psi i mačke, a otrov je bačen u dvorište kuće! Ko su ljudi koji to rade i da li su svjesni da time mogu ugroziti i životi ljudi, pitanje je na koje javnost nikako da dobije odgovor.
Puno je primjera i zlostavljanja životinja, pa se sjećamo kako je pretprošle godine u Tivtu pas svezan i živ bačen u more kako bi krivolovcima poslužio kao mamac za hobotnice. Za to montruzno djelo još niko nije procesutiran. Danilovgrađanin koji je prije nekoliko godina kamionom vukao magarca kažnjen je novčano sa 300 eura.
Kovačević kaže da je sve više snimaka koji šokiraju javnost.
“Ipak, moramo napraviti razliku između krivičnog djela i prekršaja. Kada je u pitanju prekršaj, inicirali smo više slučajeva za poretanje inspekcijskog nadzora pred Veterinarskom inspekcijom. Uglavnom je završeno tako što nijesmo dobili nikavu povratnu informaciju, ali mi ćemo nastaviti da guramo te slučajeve. Drugi slučajevi su oni koji zaokupljuju pažnju javnosti jer su po prirodi brutalniji, za slučajeve koji nanoše štetu životinjama a ne dođe do neposredne smrti, ali narušavaju život i zdravlje životinja. Kada su u pitanju krivična djela, koji u našem zakonodavstvu prepisuje tu oblast, odsnosno član 309 krivičnog zakonika koji zabranjuje mučenje i ubijanje životinja i uništavanje njegovo stanište, propisuje se novčana kaznu ili do godinu dana zatvora. Mi ne znamo ni za jedan slučaj da je neko išao u zatvor”, kazala je Kovačević.
Edukacija i pritisak civilnog sektora
Ona smatra da je potrebna edukacija zaposlenih u pravosuđu, sudstvu i tužilaštvu.
“Tu nije u pitanju loša namjera, pa oni oslobađaju počinioce jer ne vole životinje ili slično, već moguće da je u pitanju praksa koja traje godinama. Zakon o dobrobiti životinja donesen je prije skoro 12 godina. Moguće je da je njima, kao što misli većina aktivista, im je ovo sve to novo, ili nemaju precedent na koga mi mogli da se ugledaju, Slično je sa drugim oblastima kao što su ljudska prava. Potrebna je edukacija i pritisak civilnog sektora da se neke stvari promjene, ali i mi tu imamo i svoju odgovornost. Moj predlog je da mi kao aktivisti i građani pomognemo sudstvu i tužilaštvu da naprave tu tranziciju. Da li da se uvežemo sa kolegama iz regiona i zemalja EU kako bi im pomogli da što prije usvoje dobre prakse”, rekla je ona.
Ona navodi da je problem pasa veliki, pa tu dolazimo do čuvene “promijene svijesti”.
Treba da postoji jasan sistem koji sprovodi država, jer ona ima tu moć. Oni moraju da pristupaju tim stvarima ozbiljno. Utisak koji stičemo jeste da ne prtistupaju dovoljno ozbiljno. Moramo izvršiti pritisak, ali ne pritisak radi pritiska već moramo ponuditi rješenje”, navodi ona.
Tako je, na Svjetski dan životinja 4. oktobra, više udruženja i aktivista/kinja za dobrobit životinja, ispred zgrade Osnovnog suda i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici protestovalo kako bi iskazali nezadovoljstvo radom pravosuđa u slučajevima mučenja i ubijanja životinja.
Ničija nadležnost
Kovačević objašnjava da je sistem ozbiljno zakazao u Mojkovcu, u slučaju koji je prijavio njihov aktivista, kada je na jednom imanju primijetio ogromne količne otrova.
“Na jednom udaljenom imanju u Mojkovcu postavljen je otrov na hektrima i hektrima, svijetlo plavi prah u koji su uvaljane salame. Tamo nema ljudi, a već se drugi put u godini dešava. Mislimo da je glavni motiv krivolov, koji se tu dešava na košute. Kada dođu krivolovci sa svojim psima, psi od našeg aktiviste ih otjeraju, pa košute uspiju da pobjegnu. Oni postavljaju otrov kako kako bi se otrovali psi našeg aktiviste, jer psi ne dozvoljavaju da uđu uljezi i samim tim sprječavaju krivolov”, pojašnjava ona.
Aktivista NVO Korina prvo pozvao 122, ali su mu, kako dodaje, kazali da to nije u njihovoj nadležnosti.
“Jako puno vremena ulažemo u komunikaciju sa njima, posebno preko Savjeta za građansku kontrolu policije koji nam stvarno tu puno pomažu. Međutim, patrola je izašla na lice mjesta tek kada ih je pozvao načelnik i kazao im da treba da pođu. Međutim, oni nijesu uzeli tu materiju, jer je njena analiza skupa, pa su kazali našem aktivisti da ukoliko želi može sam to da uradi. Znači, sistem automatski zakazuje. Potom, bilo je pitanje ko će to očistiti nakon što je Komunalna policija rekla da to nije njihova nadležnost. Naš aktivista je sam čistio otrov, nakon čega je pronašao otrovane lisice, dvije kune i mačku. Znači član 309 je u potpunosti prekršen”, navela je ona, dodajući da ovo sasvršen primjer kako ne postoji saradnja između insitucija i kako se ovi slučajevi ne shvataju ozbiljno.
Ona navodi da Zakon o dobrobiti životinja može biti unaprijeđen, zbog čega je održano nekoliko sastanaka u Skupštinskom odboru za poljoprivredu, turzam i ekologiju. Nakon što su tada pokrenuli priču o zabrani korišćenja životinja u cirklusima, javio se neka potreba da je vrijeme da se Zakon skroz izmijeni.
“Ljetos je raspisan javni poziv za člana radne grupe, pa sam ja izabrana da predstavljam civilni sektor. Istovremeno je raspisan poziv da za dostavljanje predloga i izmjena Zakona, i to bi trebalo bude uvršteno u izvještaj koji je osnova za dalji rad. Međutim, taj izvještaj od juna nije predstavljen javnosti i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove treba da ga predstavi javnosti da bi smo znali od čega da krenemo, ali evo to se još nije dogodilo”, zaključila je ona.
Slučaj Vanje Ćalović Marković
U crnogorskoj javnosti najpoznatiji slučaj sodomije bio je vezan za direktoricu MANS-a Vanju Ćalović-Marković. Nakon pojavljivanja snimka na jednom sajtu za odrasle koji praktikuje sodomiju, uslijedio je dugotrajni sudski proces pred podgoričkim sudom o načinu objavljivanja tog snimka na intrenetu, dok je direktorica MANS-a tvrdila da iza curenja snimka stoje ljudi bliski vlasti. Tokom sudskog ročišta pojavili su se suprotni dokazi, pa je sudski proces Ćalovićeva pravosnažno izgubila, da bi u naknadnom pravnom lijeku, revizije ta presuda na čudan način bila ukinuta!
Podsjetimo, afera „porno Vanja“ prije pet godina je u potpunosti potresla cijelu crnogorsku, ali i sasvim neočekivano međunarodnu javnost. Bizarni snimak na kojem se direktorica MANS Vanja Ćalović vidi kako opšti sa psom dalmatincem u potpunosti je zgrozio sve! Ćalović nikada nije izričito demantovala tvrdnje da je snimak autentičan. Nezvanično se govori da je snimak nastao tako što je njen tadašnji partner bio ljubomoran pa je instalirao kamere kako bi provjerio da li ga možda vara.
Šta je zoofilija?
Prema Wikipedia, zoofilija ili sodomija je poremećaj seksualnog ponašanja u kojem se kao objekti seksualnog uzbuđenja ili čina koriste životinje. To je najstarija nastranost. Rasprostrajena je na svim dijelovima svijeta. Posmatranje spolnog odnosa životinja izaziva poistovjećivanje s njihovom hrabrošću. Može biti aktivna i pasivna. Ona oslobađa osobu straha da će biti odbijena. Medicina ovo oboljenje svrstava u parafilije, kategoriju srodnih duševnih poremećaja u grupi poremećaja spolne sklonosti.
Podsjetimo, Ćalović-Marković je prošle godine razriješena sa mjesta članice Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije zbog sukoba interesa. U tom predmetu posebno je zamiljivo kako je Ćalovićka sama sebi u januaru 2017. godine sebi zaradu sa tadašnjih 140 eura povećala na 2.741 eura. Ćalovićka je kao direktorica sama sebi dostavila ponudu za uvećanje plate preko 19 puta i ostavila rok od “osam radnih dana” da se o tome izjasni.