Savjestan odnos prema imovini jedan je od temeljnih principa u procesu zaštite kulturne baštine, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović u video izjavi koju je objavilo Ministarstvo kulture.
Komentarišući značaj Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Bogdanović je govorio i o primjerima sakralnih objekata na kojima su usljed skrnavljenja od njihovih držalaca, uzrokovana velika oštećenja. Ministarstvo je priložilo fotografije na kojima su vidljivi tragovi devastacije kulturnih dobara Crne Gore.
“Država je do danas nastojala da u najvećoj mjeri ulaže u zaštitu baštine koja je u njenom posjedu. Iz godine u godinu, ta su ulaganja sve veća i danas nema opštine u kojoj nijesmo sproveli brojne aktivnosti na tom planu. No, ima i drugačijih primjera i to baš kada su u pitanju sakralni objekti. Sadašnji držaoci ne samo da nijesu održavali crkve kao dragocjenost našeg nasljeđa, već su direktnim činjenjem pravili nedopustiva oštećenja”, naveo je Bogdanović.
Neprihvatljivo je, ističe ministar, sa konzervatorskog, ali i sa kulturološkog aspekta, devastirati sakralne objekte probijanjem otvora na freskama sveca kako bi se obezbijedili fizički otvori za instalacije kao što je to rađeno u manastiru u Pljevljima.
Neprimjeren odnos mitropolije prema grobnim mjestima dinastije Petrović
“Nedopustivo je devastiranje i obijanje originalne štukature kako bi se napravio prostor za smještaj unutrašnjeg mobilijara”, naglasio je Bogdanović.
Kako je istakao, takvih primjera, kada je u pitanju sakralno nasljeđe, ima na pretek.
Zato, objašnjava ministar, zakon o slobodi vjeroispovijesti obezbjeđuje sasvim drugačiji tretman ovih i sličnih objekata, shodno njihovoj vrijednosti i istorijskom značaju.
“Već je izvjesno da ćemo za sprovođenje tih mjera izdvojiti znatna budžetska sredstva – a to je i garant da će država adekvatno štititi sakralne objekte. Ne treba posjećati kakav je odnos Mitropolije crnogorsko primorske bio prema grobnim mjestima naše dinastije Petrović-Njegoš u Cetinjskom manastiru, koji su bili izloženi potpuno neprimjerenom tretmanu i devastaciji. Ipak, sada možemo posvjedočiti kako je, nakon intervencije Vlade, upravo taj prostor postao kompleks koji nam služi na ponos”, podsjetio je Bogdanović.
Zaključuje da je očuvanje baštine, između ostalog, proces koji počiva i na primjeni odredbi Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Iz Ministarstva su takođe poručili da su počeli sa uklanjanjem trobojke koja je sprejem ispisana na arheološkom lokalitetu Duklja.
Po nalogu Ministarstva kulture, jutros je počelo sprovođenje konzervatorskih mjera na sanaciji devastacije sintetičkim sprejem na kulturnom dobru Duklja. pic.twitter.com/F0ySKcGr0P
— Ministarstvo kulture Crne Gore (@mku_gov) February 10, 2020