Srijeda, 24 Aprila, 2024
Rubrika:

Micev: Teško da dvije godine uzastopno prati isto vrijeme

- Uvijek postoje periodi u kojima vremenske prilike značajno odstupaju u odnosu na one iz prošle godine. Osim toga, ne postoji povezanost vremenskih prilika u dvije uzastopne godine niti se može davati bilo kakva predikcija samo na bazi vremenskih prilika iz prošle godine – kaže Branko Micev, iz Odsjeka za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.

Branko Micev iz Odsjeka za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore ističe da se teško može sa sigurnošću postaviti predikcija razvoja vremenskih prilika na dugi rok, ali da se na osnovu iskustva i praćenja može govoriti o manje ili više preciznom razvoju situacije.

Prema njegovim riječima, iskustveno je utvrđeno da se u Crnoj Gori tokom ljeta mogu očekivati visoke temperature zbog dejstva povremenih tropskih talasa sa sjevera afričkog kontinenta, a koji će povremeno biti prekidani prodorima hladnih i vlažnih vazdušnih masa sa sjeveroistoka Atlantika (region Grenlanda) koji kod nas donose osvježenje u vidu kiše i pada temperature i do 15 stepeni Celzijusa.

– Takav ,,sudar“ dolazeće hladne i odlazeće tople vazdušne mase dovodi do kratkotrajnih olujnih nepogoda, kao što je olujni vjetar, grad, atmosferski vrložni sistemi ,,mezociklon“, mini tornado, trombe i slično – navodi on.

DUGOROČNA PROGNOZA

On objašnjava da dugoročne prognoze kao što su mjesečne ili sezonske – tipa ,,kakvo će biti ljeto“, ne postoje u smislu detaljnog opisa vremenskih prilika. Takve prognoze, dodaje Micev, imaju značajno odstupanje u odnosu na ono što se stvarno desi i pokazuju veoma velike oscilacije od mjeseca do mjeseca ili od sezone do sezone. One, kaže Micev, daju izglede u odnosu na uobičajeno klimatsko stanje, u smislu da li će količina padavina i temperatura vazduha biti iznad ili ispod prosječne vrijednosti.

– Na bazi globalnih prognostičkih proračuna, rade se prognoze za region ili neku ograničenu oblast pomoću konkretnih modela, ali na bazi podataka iz globalnih ili hemisferskih modela. Ovakve prognoze imaju veliku tačnost za period od oko četiri do šest dana unaprijed, a u zavisnosti od karaktera meteorološke situacije sa prognostičkim izgledima vremena mogu biti pouzdane i do 15 dana unaprijed. Preko ovog perioda rapidno se smanjuje tačnost prognoze – objašnjava Micev.

Na pitanje hoće li biti odstupanja vremenskih prilika u odnosu na prošlu godinu, Micev kaže da hoće, te da je to uobičajena pojava.

– Uvijek postoje periodi u kojima vremenske prilike značajno odstupaju u odnosu na one iz prošle godine. Osim toga, ne postoji povezanost vremenskih prilika u dvije uzastopne godine niti se može davati bilo kakva predikcija samo na bazi vremenskih prilika iz prošle godine – kaže Micev.

EVROPSKI CENTAR

Prema njegovim riječima, crnogorski Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju službeno dobija verifikovan i testiran prognostički materijal na bazi kalibrisanih, testiranih i verifikovanih numeričkih meteoroloških modela od Evropskog centra za prognozu vremena u Redingu kod Londona.

– Evropski centar je jedan od najopremljenijih meteoroloških centara u svijetu za izradu prognoze. U njemu se nalaze najmoćniji kompjuteri na planeti od kojih se zahitjeva da u kratkom vremenskom periodu urade na milijarde matematičkih proračuna u postupku rješavanja sistema diferencijalnih jednačina kojima se opisuju atmosferski procesi i dinamika opšte cirkulacije atmosfere – precizira Micev.

On napominje da ta ustanova radi globalnu prognozu za čitavu planetu, koristi ansambal modela (oko 50 numeričkih modela) visoke rezolucije sa vrlo velikom tačnošću. Čitava paleta prognostičkih produkata spremna za intepretaciju od strane prognostičara na raspolaganju je svim nacionalnim meteorološkim službama koje su uglavnom članice tog centra.

– Takođe, ovaj centar u saradnji sa drugim operativnim subjektima na nivou Evrope, odnosno Evropske unije, u okviru raznih konzorcijuma priprema konkretne produkte specijalno na primjer za opasnost od poplave (EFAS sistem) i požara, a koje se rade u okviru Copernicus Emergency Management Service (CEMS). Oni su službeno dostupni nacionalnim meteorološkim službama kao službeni, verifikovani i testirani prognostički produkti za prognozu i izdavanje upozorenja na postojanje opasnosti od ekstremnih meteoroloških situacija – objašnjava Micev.

IzvorPobjeda

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve