Medojević: Socijalna briga u CG je sramna, za sve ima novca sem za najugroženije

Rekoše nam ministri i predsjednik Vlade Crne Gore da je ovo godina socijalne pravde. Mene je sramota kad vidim kako izgleda socijalna briga u našoj državi, za sve ima više novca nego za one kojima je najpotrebnije, kazala je predsjednica Fondacije Banke hrane Crne Gore Marina Medojević.

Ona smatra da davanje jednokratne pomoći od 30 eura u junu, četvoročlanoj porodici koja živi od socijalne pomoći i kao podstanar, koja ju je iskoristila za hranu, a odbiti je kad moli za pomoć u avgustu, da bi platila stanarinu, kupila školski probor djeci – govori o neefikasnoj socijanoj politici i nepostojanju socijalne pravde.

Medojević je kazala da im je pisala majka te porodice, te da je navela da im je zahtjev za pomoć u avgustu odbijen.

“Već sam Vam rekla da smo podstanari i da plaćamo preko 200 eura stan i račune a socijalno nam je 164 eura , za hranu i ostalo ne znam ni kako se snalazimo. Sad nam djeca kreću u treći razred, nemamo da ih spremimo za školu, ni sveske ni gardarobu, a računi za struju su nam dostigli 100 eura”, kazala je majka iz te porodice.

Medojević smatra da se u ovoj situaciji ne radi o humanosti, već o zakonskoj obavezi države da pomogne ljudima da dostojanstveno žive.

“Ne može tri litra ulja, knjige za osnovnu školu, dječiji dodatak od 30 eura do šeste godine, mala socijalna pomoć koja nije raspoređena po objektivnom socijalnom kartonu, tako da je dobijaju i oni koji nisu u nuždi jer su vješti u dokumentovanju svog “nemanja” a i “ veza” im ne fali, (a oni koji grcaju u siromaštvu je nemaju), poboljšati teško stanje u kojem se porodice u CG nalaze”, kazala je ona.

Medojević je mišljenja da je siguran posao za jednog člana porodice, podrška za poljoprivrednu proizvodnju svima koji bi se mogli baviti njome – prvenstveno onima kojima bi ona značila izlazak iz zone siromaštva, socijalna pomoć starim i bolesnim, od koje se živi a ne jedva preživljava je minimum.

Smatra da bi na mjesečnom nivou trebalo obezbijediti besplatnu struju za najugroženije, socijalne stanove, namirnice i higijenska sredstva, kao i besplatnu užinu, autobuske karte, knjige i školski probor do okončanja školovanja.

Dodaje da je dječiji dodatak koji prati razvojne potrebe djece, koja žive u nemaštini slika socijalno pravedne i odgovorne države kojoj bi trebalo da težimo.

Medojević ističe da svako dijete koje živi u Crnoj Gori u nemaštini zaslužuje svaki vid podrške države kako bi se izvuklo iz čeljusti siromaštva i postalo ravnopravni član društva, kao i da djeca moraju biti centar socijalne politike a ne njihovi roditelji, a ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak nego investicija.

Pita se koliko je stvarno siromašnih u Crnoj Gori koji ne mogu dostići Minimalnu potrošačku korpu koja obezbjeduje minimum preživljavanja.

Medojević ukazuje na to da 70% zaposlenih nema primanja koja zadovoljavaju minimalnu potrošačku korpu, te da oni koji su nezaposleni, primaju socijalnu pomoć, i oni koji primaju minimalnu ili čak prosječnu penziju, nemaju ovaj iznos minimalnih sredstava da prežive.

Kako je kazala u Crnoj Gori je zaposlen 1.2 član porodice po zadnjoj statistici Monstata – što kako je kazala, pokazuje koja je politika zapošljavanja.

“Minimalna potrošačka korpa odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva, a u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)”, zaključila je u saopštenju.