Medojević: Potreba za narodnim kuhinjama govori o sve težoj ekonomskoj situaciji

Predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević je, povodom Međunarodnog dana siromašnih, saopštila da potreba postojanja sve većeg broja narodnih kuhinja u Crnoj Gori govori da je ekonomska situacija svakim danom sve teža.

Narodne kuhinje formirane od gradske uprave u Podgorici i u još dva grada od skoro, Budvi i Danilovgradu, govori da su i lokalne zajednice svjesne problema siromaštva. Narodna kuhinja pri Mitropoliji crnogorsko-primorskoj sa svoje četiri narodne kuhinje u Podgorici, Cetinju, Beranama i Bijelom Polju su odavno na raspolaganju najsiromašnijima. Dvije NVO organizovale su Narodne kuhinje u Nikšiću i Baru, zbog potreba svojih najugroženijih sugrađana.

Skoro sa sigurnošću možemo zaključiti da bi u svakom gradu, ova pomoć bila prijeko potrebna ugroženima.

Prema njenim riječima, koronavirus je usložila, ionako tešku ekonomsku situaciju u kojoj su ljudi bili, tako da, ističe, socijalna politika nikad nije bila važnija i od nje se nikad nije više očekivalo.

“Dječiji dodatci u ovakvim okolnostima, za svu djecu da budu isti, i onu čiji roditelji ne oskudijevaju, nije racionalno rješenje. Potrebno je pomoći više, onima koji nemaju da bi barem malo smanjili nejednakost u prihodima i mogućnostima djece. Polovina naših građana ne može da pođe van svog mjesta stanovanja( koliko je među njima djece?), ni na nedjelju dana, što nas stavlja na nalošiju poziciju na Balkanu”, dodaje Medojević.

Ona napominje da mnogi strahuju da li će dobiri najavljene bonove za namirnice.

“Dosta ljudi se ne nalazi ni na jednoj evidenciji za pomoć, pa je nikad nisu ni dobili. Korisnici stranih malih, penzija su jedni od nevidljivih kao nezaposleni koji su skinuti sa evidencije Zavoda za zapošljavanje, iako su i dalje nezaposleni,jednoroditeljske porodice u fazi razvoda ili koje ne dobijaju redovno alimentaciju. Korisnici tuđe njege i pomoći, OSI, su samo neke od ugroženih kategorija koji se nadaju ovoj i ostalim vrstama pomoći”, kazala je Medojević.

Pošteno je, smatra ona, da se teret krize prebaci na bogate, da bi siromašniji dobili radna mjesta i kvalitetnu sistemsku podršku.

Medojević poručuje da prioriteti države moraju biti borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

“Barem po jedan član iz porodice mora dobiti stalno zaposlenje. Podržati se moraju svi koji bi se željeli baviti poljoprivredom, što predstavlja jedan od načina za umanjenje siromaštva i umanjenja problema nedostatka hrane i velike uvozničke zavisnosti”, navela je ona.

Napominje da Vlada mora raditi na smanjenje nejednakosti u društvu.

“Dohodovna nejednakoste i nejednakost mogućnosti su realan problem. Smanjenje broja siromašnih nema alternativu i uključivanje socijalno isključenih osoba, je obaveza države. Mora se naći efikasan način za sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih što je skoro svakodnevna pojava”, istakla je ona.

Upostavljanje koordiniranog sistema podrške ljudima u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, ne smije, poručuje, čekati ni dana.

“Oporezovanje imovine i nasljedstva moglo bi biti relevantno sredstvo za osiguranje jednakih mogućnosti i ravnomjerniju raspodjelu bogatstva. Još kada bi se odmah usvojio najavljeni Zakon o porijeklu imovine, sredstva bi izvjesno bila na raspolaganju za potrebe rješavanja problema siromaštva naših građana”, rekla je Medojević.

Podsjeća da Crna Gora ima 58 milionera, ali da oni na svoje bogatstvo ne plaćaju porez.

“Brojne inicijative da Vlada uvede dodatni porez na luksus ostale su bez odgovora.Postoje države u kojima bogati mogu da budu oporezovani čak 60 odsto.Ova država je poznata po veoma razvijenom sistemu socijalne zaštite gdje se pruža velika podrška roditeljima sa djecom, kao i podrška u zapošljavanju”, istakla je Medojević.

Ona smatra da su kvalitetne socijalne usluge ključne za borbu protiv sve veće nejednakosti mogućnosti.

“Vlada ovo duguje socijalno ugroženim građanima, obećali su da je ovo godina socijane pravde, zar ne”, zaključila je Medojević.