Predstavnici vlasti moraju imati drukčiji pristup siromaštvu, kako bi na tu pojavu prestali gledati kao na nešto apstraktno, svodeći siromahe na statistiku, poručili su iz Banke hrane.
Predsjednica te organizacije Marina Medojević je, povodom 9. avgusta – Svjetskog dana siromašnih, poručila da se država Crna Gora mora stidjeti siromaštva svojih građana jer je, kako je navela, jako izraženo i nema mjera koje bi doprinijele da se ono smanji.
„Sa potencijalima koje imamo i malim brojem stanovnika, treba biti rijetko nezainteresovan za sudbinu socijalno ugroženih, a imati moć da mijenjaš sistem kakvu imaju ljudi na vlasti, pa da ostavili trećinu svojih stanovnika da životare“, smatra Medojević.
Ona je podsjetila da je Crna Gora Ustavom deklarisana kao država socijalne pravde, ali je, kako je kazala, to samo mrtvo slovo na papiru.
„Gladan čovjek nije slobodan čovjek. Predstavnici vlasti moraju imati drukčiji pristup siromaštvu, kako bi na siromaštvo prestali gledati kao na nešto apstraktno, svodeći siromahe na statistiku“, istakla je Medojević.
Prema njenim riječima, siromaštvo siromašnih može biti izliječeno bogatstvom bogatih.
Medojević je kazala da je decenijsko bogaćenje pripadnika političkih elita i njihovih prijatelja na račun sve siromašnijih građana nemoralno.
Vrijeme je, kako je navela, da se takvima naplati ekstraprofit i da se od toga pomogne ugroženima.
„Svim državnim funkcionerima koji su dobili stanove i kredite od države, po smiješnim cijenama i uslovima, treba naplatiti po tržišnim cijenama, a od tih para izgraditi jeftine socijalne stanove, koji bi bili dati na korišćenje licima koja su u stanju socijalne potrebe i nemaju riješeno stambeno pitanje“, smatra Medojević.
Ona je podsjetila da je ključni faktor za pad nezaposlenosti, koja je jedan od velikih uzroka siromaštva, rast privrede, povećan broj radnih mjesta u domaćim preduzećima i dolazak stranih investitora.
„Činjenica je da siromaštvo ne poznaje granice dob, pol, vjeru ili religije, treba da nas ujedini i da naš pritisak na Vladu i resorna ministarstva bude snažan i ostvari željene rezultate“, poručila je Medojević.
Kako je navela, podaci pokazuju da se broj djece u Crnoj Gori koja zavise od tuđe pomoći unazad nekoliko godina drastićno povećao.
Medojević je kazala da polovina penzionera prima penziju manju od prosječne, od koje korisnici ni lijekove ne mogu kuputi, „a da ne pominjemo hranu i ostale račune“ .
Nažalost, dodala je ona, u kategoriji siromašnih sve je više i radno aktivnog stanovništva, kao i mladih, čija je stopa nezaposlenosti u samom evropskom vrhu.
„Zvaničnici se hvale rekordima postignutim u turizmu. Da li imaju u planu usmjeriti od pomenutog profita ozbiljna finansijska i druga sredstva ka onima koje čeka, možda nikad neizvjesnija, jesen i zima“, rekla je Medojević.
Prema njenim riječima, odnos države prema ugroženima oslikava njenu snagu i odgovornost.
„Pomoć koju pružamo kao država prema izbjeglim licima iznuđena je sa strane, jer da nije tako, istu bi imali i svi ugroženi stanovnici Crne Gore“, istakla je Medojević.
Kako je navela, besplatan vrtić, knjige nakon osnovne škole, školski pribor, odjeća, obuća, hrana, smještaj, grijanje, liječenje – misaone su imenice za mnoge socijalno ugrožene stanovnike Crne Gore.
Država, smatra Medojević, mora da izdvaja za socijalnu politiku i socijalnu zaštitu onoliko koliko je prosjek u Evropskoj uniji, jer Crna Gora ima najmanji procenat novca za socijalna davanja za siromašne, u odnosu na ukupni budžet.
„Kako će vlada i resorna ministarstva zaštiti građane koji nemaju prihode i imovinu od koje mogu da žive, da imaju krov nad glavom, plaćene račune uključujući ogrjev , hranu, obuću, odjeću, knjige i školski pribor“, upitala je Medojević.
Kako je avela, minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva, i u nju već nekoliko godina ne spadaju troškovi kirije.
„Imaju li plan nosioci izvršne vlasti kako pomoći porodicama koje žive sa primanjima ispod minimalne potrošačke korpe, jer znamo da je to minimum koji moraju imati da zadovolje biološke potreba za opstanak, a uz to je iz nje isključena kirija“, dodala je Medojević.
Prema njenim riječima, da bi država bila socijalno pravedna, moraju se što hitnije uraditi socijalni kartoni svih građana Crne Gore, kako bi se imao uvid u imovinu i prihod, i oporezivali one koji imaju više, da bi se pomoglo da oni koji nemaju ništa ili imaju malo.
„Moramo uvezati sve organizacije i iinstitucije koje pomažu ugroženima u jedinstven sistem na nivou države, kako bi se pomoć dijelila ravnopravnije“, zaključila je Medojević.