Povodom Dana sigurnijeg internet, koji se u cijelom svijetu obilježava 7. februara, UNICEF poziva sve roditelje da razgovaraju s djecom o medijskim sadržajima koje prate, kao i da ograniče vrijeme i izbor medijskih sadržaja za najbolju podršku razvoju djeteta u različitim fazama djetinjstva i adolescencije.
Prema posljednjem istraživanju Ipsosa o ovoj temi, sprovedenom u novembru 2022. godine, u posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori se povećava broj roditelja koji aktivno posreduju u dječjem izboru medijskih sadržaja.
Od 2018. do 2022. postotak roditelja koji djeci ograničavaju vrijeme ispred ekrana porastao je s 30 na 50 posto, dok se postotak roditelja koji ograničavaju medijske sadržaje koje djeca mogu pratiti udvostručio s 32 na 64 posto.
Što je još važnije, dok je 2018. godine svaki peti roditelj stimulisao kritičku analizu medija razgovarajući s djecom o sadržajima koje prate, svaki drugi roditelj je to činio prošle godine.
“Ohrabruje činjenica da su roditelji u Crnoj Gori čuli poruke naše kampanje medijske pismenosti Birajmo šta gledamo. UNICEF poziva sve roditelje da pomognu djeci da kritički analiziraju vijesti, reklame i druge medijske poruke s kojima se svakodnevno susreću. Takođe apelujemo na sve medije, naročito javne servise, da obezbijede kvantitet i kvalitet relevantnih, savremenih programa za djecu različitih uzrasta, kako u onlajn tako i u tradicionalnim formatima. Takođe, podsjećamo da svaki učenik u Crnoj Gori ima priliku da nauči kako da bezbjedno koristi internet za učenje i razvijanje različitih vještina, zahvaljujući Digitalnoj školi koju je pokrenulo Ministarstvo prosvjete, uz podršku UNICEF-a“, poručio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.
U digitalnom dobu, medijska pismenost postala je jedna od osnovnih životnih vještina za građane koja im pomaže da prepoznaju dezinformacije i pronađu pouzdane podatke i informacije o različitim temama. Prema istraživanju Ipsosa iz novembra 2022. godine, dvoje od petoro punoljetnih građana Crne Gore ne provjerava tačnost informacija na koje naiđe i koje im se čine sumnjivim.
UNICEF-ova mlada reporterka Anđela Grujić izrazila je zabrinutost zbog pojave govora mržnje na internetu i njegovog uticaja na zdravlje mladih ljudi. Istakla je kako bezbjedan internet počinje našim ponašanjem na mreži.
“Kad bih imala moć da učinim internet bezbjednijim mjestom, uklonila bih sav sadržaj koji nije relevantan. Posebno bih uklonila svaki vid govora mržnje na internetu, jer može imati teške posljedice na njegove žrtve. Ljudi koji su verbalno zlostavljani često su depresivni, nesigurni u sebe, anksiozni, a neki od njih, nažalost, izvrše i samoubistvo. Smatram da mi kao društvo treba da preuzmemo inicijativu da učinimo naše onlajn okruženje srećnijim”, poručila je Anđela.
Bolje informisanje i obrazovanje mladih ljudi o internetu najbolji je način borbe za sigurniji i srećniji internet, kaže UNICEF-ov mladi reporter Luka Vujović.
“Predmet Informatika, koji je sada obavezan u osnovnoj i nekim srednjim školama, prilagodio bih trenutnim trendovima na internetu i oblikovao tako da uči ljude o opasnostima na njemu. Takođe bih razvio posebnu policijsku jedinicu fokusiranu samo na nasilje na internetu jer je ono trenutno najzastupljenije, ali i najnekontrolisanije”, istakao je Luka.
Od 2004. godine Dan sigurnijeg interneta obilježava se širom svijeta u februaru kako bi se promovisala bezbjednija i odgovornija upotreba onlajn tehnologija i mobilnih uređaja, posebno među djecom i mladima. Od maltretiranja na društvenim mrežama do umrežavanja radi digitalnog identiteta, svake godine Dan sigurnijeg interneta ima cilj da podiže svijest o novim problemima na mreži i aktuelnim pitanjima u toj oblasti.