U Budvi se danas održava Konferencija predsjednika vrhovnih sudova i generalnih tužilaca “Međunarodni terorizam i ilegalne migracije”.
Prenosimo u cjelosti uvodno izlaganje predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice.
Dragi gosti, sudije i tužioci,
Poštovani potpredsjedniče Vlade, vrhovni državni tužioče, ministre,
Uvažena ekselencijo,
Dozvolite da prvenstveno našim gostima poželim dobrodošlicu u Crnu Goru i zahvalim sto ste svojim dolaskom iskazali jasnu namjeru da u društvu kolega raspravljate o ovoj značajnoj međunarodnoj temi i time učinite ovu konferenciju reprezentativnom. Nadam se da će teme koje su izabrane za diskusiju doprinijeti razvijanju zajedničkog razumijevanja ključnih izazova sigurnosti i identifikovanju novih pristupa u rješavanju ovog globalnog izazova.
S obzirom na to da se između koncepta sigurnosti i koncepta demokratije ne moze podvući linija, saradnja između država u cilju obezbjeđenja bezbjednosti građana predstavlja zajednički napredak.
Glavna dužnost predsjednika države i vlade je da čine da se građani osjećaju bezbjednim, a najodgovornija obaveza predsjednika najvišeg suda u državi je da učini da se u slučaju narušene bezbjednosti građana pod prijetnjom terorizma, ta lica osude.
Terorizam i nasilni ektremizam podrivaju unutrašnji i međunarodni mir i stabilnost, destabilizuju šire prostore i nastoje osujetiti naše napore u pružanju zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Promjena međunarodnih prilika nakon 2001. godine, od kada traju zahtjevi terorističkih grupa za stvaranjem novog svjetskog poretka je uzrokovala stvaranje novih saveza, udruženih u poštovanju zakonâ i opšteprihvaćenih moralnih načela. Isključivi motiv stvaranja novog svjetskog poretka, koji počiva na osnovama masovnog razaranja, je potiranje demokratije – zajedničke vrijednosti savremenih društava, zasnovanih na principu vladavine prava, poštovanja i promocije ljudskih prava i osnovnih sloboda. I dok država pod ozbiljnom prijetnjom terorizma nije birala bitku, na njoj je obaveza da odgovori na ovo uznemirujuće pitanje, odnosno da u masi ljudi koja prelazi državne granice, identifikuje one pojedince koji ne misle dobro državi koja ih prima.
Dakle, u globalnoj atmosferi provociranja uspostavljenih pravila, državne vlasti moraju djelovati na način kojim će se osigurati vladavina prava i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, uz ona ograničenja koja su propisana međunarodnim pravom.
Terorizam nije ništa drugo nego čin masovne agresije jednog pojedinca ili grupe. Poseban izazov u raspoznavanju takvog akta predstavlja ubrzani preobražaj tradicionalnih oblika terorizma i izmještanje prve linije borbe u sajber prostor, u kojem se razmjenjuje kriptovana komunikacija, vrši regrutacija novih članova grupe i širi subverzivna propaganda.
Zbog toga je dominantna obaveza svih sudija da konstantno ulažu napore u cilju unaprjeđenja svojih znanja i vještina, koji izlaze iz okvira tradicionalne sudske obuke, a direktno utiču na kvalitet vođenja sudskog postupka i odlučivanja.
Crnogorsko sudstvo je značajno unaprijedilo efikasnost sudskog postupka, ali se nećemo zadovoljiti sadašnjim stepenom uspješnosti, već ćemo nastaviti sa predanim radom na daljem skraćivanju trajanja sudskih postupaka, sto naročito podrazumijeva suđenja za krivična djela terorizma, koja imaju prioritet u radu svakog sudije u nadležnom sudu. Od krucijalnog značaja je kvalitet dokaza na osnovu kojih će sud donijeti osuđujuću presudu i izreći kaznu, kojom će se postići svrha kažnjavanja i preventivni ciljevi, a uz puno poštovanje prava okrivljenog na pravično suđenje, ali i prava žrtava. I treći, ali ne i manje važan aspekat toka sudskog postupka u ovoj oblasti jeste njegova transparentnost, odnosno vidljivost postupka u kojem se učinioci privode pravdi.
Predstavnici pravosuđa takođe učestvuju u relevantnim nacionalnim tijelima, koja sprovode strateške aktivnosti u pravcu prevencije i suzbijanja terorizma i nasilnog ekstremizma. Prepoznajući ovo pitanje kao zajednički interes, time je sudska vlast pružila podršku izvršnoj vlasti u očuvanju nacionalnog bezbjednosnog sistema.
Svjedoci smo da su zbivanja na prostoru Bliskog istoka uzrokovala kretanje clanova raznih terorističkih grupa, koje žele da nastave sa svojim djelovanjem na teritoriji Evropske unije, ili se čak nekada vrate svojim kućama. Rizici od ilegalnih migracija su višestruki, u humanitarnom, krivično-pravnom i ekonomskom smislu. U oblasti krivično-pravne zaštite, država mora pružiti garancije da će pružiti adekvatan odgovor na izazove koji proističu iz takvog kretanja ljudi, a koji uključuju sumnju u postojanje krivičnih djela trgovine ljudima, trgovine drogom i oružjem, te moguća kršenja prava djece, kao najranjivije kategorije migranata.
Imajući u vidu da su terorizam i ilegalne migracije zajedničke prijetnje, cilj ove Konferencije je da unaprijedi pravosudnu saradnju, kako bi njena svrha bila u potpunosti ostvarena, te da osnaži razmjenu iskustava i izgradi nova partnerstva koja će pronaći praktična rješenja.
U tom pravcu, Crna Gora je pouzdan saradnik u pružanju međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima državama regiona, članicama Evropske unije, Sjedinjenim Američkim Državama, Turskoj i svim drugim državama sa kojima dijeli brigu o suzbijanju ovog fenomena.
Zato predlažem da iskoristimo zajedničke instrumente i mreže koje nam stoje na raspolaganju, te da radimo zajedno u duhu partnerstva, učeći jedni od drugih.
Uvjerena sam da cemo na kraju ove Konferencije biti saglasni u jednoj usmenoj deklaraciji da
Mi, najvisi predstavnici pravosuđa u međunarodnoj zajednici:
pozdravljamo posvećenost univerzalnim vrijednostima koje zajedno njegujemo,
potvrđujemo nedvosmislenu podršku strateškoj perspektivi očuvanja međunarodnog mira i stabilnosti i
priznajemo da je u cilju postizanja rezultata u borbi protiv terorizma, ilegalnih migracija i nasilnog ekstremizma, naš doprinos ključan u sprovođenju vladavine prava, poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda i unaprjeđenju pravosudne saradnje.
Zahvaljujem na pažnji.