Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica juče je tokom godišnje konferencije za medije Vrhovnog suda Crne Gore saopštila da je sudska vlast ostala nezaštićena od nedopuštenih uticaja iz političkih i drugih centara moći.
Naime, potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin je sa sjednice Savjeta za vladavinu prava uputio javni apel svim predsjednicima sudova koji su se zadržali na pozicijama više od dva mandata da, postupajući po sopstvenoj savjesti, a uvažavajući stav Evropske komisije, preispitaju svoju riješenost da obavljaju funkciju predsjednika suda i u ovom mandatu.
“Ono što je ministar pravde u jednom aktu kroz izjavu rekao, direktno je uticao na samostalnost sudske grane vlasti. Vidjeli ste koji su zaključci sa Savjeta za vladavinu prava, nalaze se na sajtu, niđe to na savjetu nije zaključeno. Zašto je to uslijedilo potom, tražite odgovor od ministra pravde”, kazala je Medenica.
Odgovarajući na kritike EU navedene u Non-pejperu, da nakon dva mandata na čelu sudova dolazi do koncentracije moći sudija, Medenica kaže da ona koncentraciju moći može vidjeti samo u koncentraciji znanja, iskustva i menadžerskih sposobnosti.
“Da li je koncentracija moći u okviru GRECO-a gdje je Marin Mrčela već 15 godina tamo, od čega je 10 godina predsjednik, a pet godina zamjenik predsjednika? Nije mi jasno koju bi to moć mogao predsjednik da koncentriše, ako je on sudija toga suda i plus menadžer? Sve su sudije samostalne i nezavisne u svom radu”, ističe Medenica.
Takođe je odgovorila novinarima o mogućoj ostavci.
“Da li ću podnijeti ostavku – to je moj lični čin i to ću zadržati za sebe. Rečeno je u izjavi ministra Zorana Pažina da je moj izbor izvršen po Ustavu i zakonu, ali da bi zbog sistema demokratizacije i demokratskih standarda neki trebalo da podnesu ostavku. Šta je ministar mislio i na koga je mislio, to pitanje postavite njemu. Nijesam neko ko treba da preporuči sudijama da podnesu ostavke”, istakla je Medenica.
Ona je kazala da je jedan od ciljeva koje sudstvo u ovoj godini treba da ostvari jeste da održi i osigura, uz podršku drugih vlasti, status nezavisne i samostalne vlasti, te da učestvuje ravnopravno u sistemu njene podjele.
“Nažalost, u prethodnim danima smo zaključili da je sudstvo ostalo bez takve podrške. Tako se čini da je sudska vlast ostala nezaštićena od nedopuštenih uticaja iz političkih i drugih centara moći, međutim, rezultati našeg rada na polju poštovanja međunarodnog prava, Ustava i zakona, nam potvrđuju da jedino na taj način možemo osigurati da sudstvo promoviše i štiti vladavinu prava, kako bi sprovelo kvalitetnu pravdu. Sprovođenje pravde kroz sudske odluke je jedini projekat koje crnogorsko sudstvo ima”, istakla je Medenica.
Jasno je, kaže Medenica, da u državnom sistemu podjele vlasti, usvajanje demokratskih standarda ne može iznijeti samo sudstvo, već i drugi subjekti vršenja vlasti.
“Nesporno da sudstvo mora poštovati najviše standarde odgovornosti, kako u pogledu ustavne funkcije, tako i u pogledu finansijskih sredstava koja su mu povjerena u cilju primjene zakona. Međutim, imam puno pravo da smatram, a istovremeno i osjećam ponos zbog svega što je sudstvo učinilo u prethodnom periodu pod mojim liderstvom, da je u sudstvu već dostignut potreban nivo demokratizacije, a da li je to slučaj i kod drugih, ostavljamo njima na ocjeni”, navela je Medenica.
PROŠLE GODINE U RADU BILO 131.956 PREDMETA
Crnogorski sudovi, kako je saopštila Medenica, prošle godine imali su u radu 131.956 predmeta.
“Izvještajna godina je započela sa 38.972 predmeta, primljeno je 92.984 predmeta, od čega je završeno 92.305, a ostalo neriješeno 38.190 predmeta ili 29,26 odsto”, kazala je ona.
U izvještajnoj godini, od 92.305 odluka, samo je 0,5 odsto odluka u složenim vrstama predmeta izrađeno nakon zakonskog roka. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju mjere upozorenja, odnosno uslovna osuda, koja je izrečena u 42 odsto predmeta.
“Kada je u pitanju struktura izrečenih kazni, u 26,8 odsto predmeta je izrečena kazna zatvora protiv 961 lica, dok je u 4,5 odsto predmeta izrečena novčana kazna. Primijećeno je povećanje izrečenih kazni rada u javnom interesu, u visini 7,17 odsto. U zbiru, viši sudovi su u okviru svojh nadležnosti, u krivičnim postupcima izrekli kazne zatvora u trajanju od 696 godina i jedan mjesec, od čega Viši sud u Podgorici 595 godina i četiri mjeseca. Viši sud u Podgorici je imao ukupno u radu 14.868 predmeta, te ostvario stopu ažurnosti od 99,7 odsto”, navodi Medenica.
NVO ĆUTALE KAD SU TARGETIRALI SUDIJE
Medenica je izrazila zabrinutost što nevladine organizacije, koje primaju podršku Evropske unije u oblasti reforme pravosuđa i jačanja vladavine prava, nijesu pustile glas povodom brojnih objava na društvenim mrežama u kojima se targetiraju sudije, koje postupaju u predmetima od značaja za javnost i njihovo izvještavanje, pa je objavljivanjem fotografija sudija ugrožena ne samo njihova samostalnost i nezavisnost u postupanju, već i bezbjednost.
“Nego, pitanje skrivene agende raznih interesnih grupa nije na dnevnom redu sudova, već samo obezbjeđivanje uslova sudijama za zakonito i pošteno vršenje sudijske funkcije”, ističe Medenica.
Prepoznat izuzetan rezultat u borbi protiv trgovine ljudima
Ona posebno ističe da je u posljednjem Non pejperu prepoznat izuzetan rezultat koji je Crna Gora ostvarila u prethodnom periodu, povodom donošenja presuda u predmetima trgovine ljudima i pranja novca.
“Profesionalno ohrabruje činjenica da je pred ovim sudom u toku više krivičnih postupaka zbog krivičnih djela trgovina ljudima i pranje novca, te da je pored toga, Evropska komisija takođe prepoznala ostvarene rezultate u oblasti visoke korupcije i bilansa u pogledu oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, naročito kroz trajno oduzimanje imovinske koristi”, kazala je Medenica.